Otac modernog računalstva Alan Turing na novčanici od 50 funti
Nakon što ga je Velika Britanija osudila, kemijski kastrirala, te prekasno posthumno rehabilitirala, heroj 2. svjetskog rata i začetnih računalne znanosti dobit će još jednu veliku počast
Engleska centralna banka Bank of England objavila je kako će se na novom izdanju novčanice od 50 funti, koja u tisak ulazi 2021. godine, naći lik Alana Turinga. Nova je ovo velika počast heroju Drugog svjetskog rata, izumitelju, inovatoru i legendarnom "ocu računalstva" koji je svojim radom ne samo skratio trajanje najvećeg rata u povijesti, spasio nebrojene živote, nego i postavio temelje za računalstvo kakvo danas poznajemo.
Alan Mathison Turing rođen je 23. lipnja 1912. godine. U početku svoje znanstvene karijere radio je kao matematičar, no početkom 2. svjetskog rata počeo se baviti kriptografijom. Njegov rad bio je ključan za razbijanje šifrarnika njemačkog komunikacijskog sustava Enigma, čime je, vjeruje se, rat skraćen za nekoliko godina, te su sačuvani nebrojeni ljudski životi. Turingovo "radno mjesto" bio je tada strogo tajnoviti Bletchley Park pokraj engleskog grada Milton Keynesa, gdje su stotine ljudi radile na hvatanju i dešifriranju kriptirane njemačke komunikacije.
Turing je za potrebe dekripcije složio i stroj, preteču modernih računala, a nakon završetka rata nastavio je rad u području računalstva i programiranja. Po njemu je nazvan i Turingov test koji pokazuje koliko je napredna umjetna inteligencija (tj. može li se neprimjetno u razgovoru predstaviti kao čovjek) – o kojoj je Turing među prvima u svijetu pisao u svojim radovima.
1946. godine dobio je najviše Odličje Britanskog Carstva (OBE), no zbog tajnovitosti svojeg rada, ali i činjenice da je bio homoseksualac, za života nije dobio pozornost niti slavu koju je zaslužio. 1952. godine bio je optužen i osuđen zbog svoje, tada u Britaniji ilegalne, seksualne orijentacije, te slijedom toga kemijski je kastriran. Pod pritiskom "terapije", gubitka posla i praktičnog isključenja iz društva Turing je 8. lipnja 1954. godine izvršio (smatra se) samoubojstvo trovanjem.
U kolovozu 2014. godine engleska kraljica Elizabeta dodijelila je Turingu posthumno pomilovanje čime je on i formalno rehabilitiran i promaknut u velikana britanske i svjetske povijesti. Najnovija odluka o uvrštenju njegovog lika na novčanice od 50 britanskih funti još je jedan oblik "isprike" Alanu Turingu za nepravdu koja mu je za života učinjena.
O ovom geniju snimljen je i film The Imitation Game (2014), a danas Turingov memorijal krasi park Sackville u poznatoj "gay" četvrti Manchestera, u blizini tamošnjeg sveučilišta na kojem je veliki računalni stručnjak i inovator radio.
