Nedavna epidemiološka studija provedena u Njemačkoj zaključila je da su za učestaliju bolničku pojavu bakterija otpornih na lijekove krive suvremene kućne perilice rublja. Budući da energetski učinkovite perilice ne koriste „vruće programe“, bakterije se ne uništavaju u dovoljnom broju, a otporniji sojevi uzročnika bolesti se mogu i naseliti (kolonizirati) unutar perilice, zaražavajući odjeću i posteljinu tijekom sljedećih pranja.

Epidemiolozi i mikrobiolozi ističu da bi potrošači morali biti svjesni potencijala širenja bakterija putem perilica rublja u vlastitim domovima. Mada preko 95% sojeva bakterija koje se mogu pronaći uzimanjem uzoraka iz kućnih perilica rublja nisu patogene i obično ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju, strojeve ipak treba redovito čistiti i dezinficirati kako bi se spriječio razvoj sojeva koji imaju potencijal za uzrokovanje bolesti rezistentnih na redovite antibiotike

Hladna pranja ne ubijaju dovoljno

Ove godine se u jednom njemačkom bolničkom rodilištu pojavila epidemija uzrokovana bakterijom Klebsiella oxytoca ESBL, otpornom na većinu uobičajenih antimikrobnih lijekova. Bolnica je nekoliko mjeseci vodila upornu bitku protiv Klebsielle u nastojanju da spriječi izlaganje novorođene djece tim vrlo patogenim i rezistentnim bakterijama.

Paralelno s pokušajima obuzdavanja širenja infekcije, provedena je opsežna epidemiološka analiza putova prenošenja Klebsielle, a ta gotovo detektivska istraga dovela je naposlijetku do izvora zaraze: kućnog modela perilice rublja koja je u toj bolnici korištena za novorođenačku odjeću i posteljinu umjesto standardnih bolničkih sustava za pranje infektivnog rublja. Nakon uklanjanja inkriminiranih perilica, infekcije su prestale.

Inače nije običaj da bolnice koriste perilice rublja kakve su u uporabi u kućanstvima, no kako je novorođenačka odjeća osjetljivija na pranje od ostale bolničke posteljine i rublja koje se koristi u operativnim salama, tako je uveden običaj da se dječja odjeća, posteljina i platnene pelene peru zasebno, u energetski učinkovitim „kućanskim“ perilicama. Novorođenčad je došla u kontakt s bakterijama preko odjeće oprane u perilicama u kojima su se naselile „super-bakterije“, sojevi Klebsielle otporni na niske temperature pranja i na standarni spektar antibiotika.

U bolnicama se prema propisanom standardu rublje pere u industrijskim strojevima za pranje koji koriste visoke temperature, uklanjajući sve sojeve bakterija. Pokazalo se da taj standard itekako ima svoju utemeljenost: korištenje običnih kućanskih strojeva za pranje nije bilo dovoljno za otklanjanje otpornih bakterija.

Jesu li perilice rublja opasan izvor infekcija i u kućanstvima?

U raspravi koja je uslijedila nakon objavljivanja rezultata istrage o infekcijama Klebsiellom u rodilištu, njemački stručnjaci su bili podijeljeni u mišljenju o tome trebaju li se „ekološke“ perilice rublja koje se koriste tamo gdje su i namijenjenje - u kućanstvima - također smatrati potencijalnim izvorom rezistentnih bakterija. Jer, činjenica je da bakterije koje obično nalazimo u kućnom okruženju nisu iste one s kojima bolnice moraju voditi žestoke mikrobiološke bitke. Stoga je malo vjerojatno da ćemo u našim kućnim perilicama naći naseljene opasne bakterije.

Međutim, jedna od savjetnica na Institutu za higijenu i javno zdravlje pri Centru za suradnju s WHO na Sveučilištu u Bonnu, dr. Ricarda M. Schmithausen, upozorava na činjenicu da značajno više bakterija preživljava proces pranja u ekološkim perilicama koje su zadnjih desetak godina sve prisutnije u kućanstvima kako bi u njima štedjele energiju i ekološki osviješteno smanjile carbon footprint.

Istraživači na navedenom institutu su otkrili da gumene brtve predstavljaju pogodnu podlogu za razmnožavanje bakterija u strojevima koji koriste hladnu vodu za ispiranje. Postupno nakupljanje bakterija može s vremenom početi predstavljati prijetnju zdravlju obitelji koja koristi stroj, budući da naizgled čisto rublje postaje vektor za prenošenje bakterija.

Izbjegavanje širenja bakterija u perilicama u našim domovima

U najvećem broju slučajeva pri redovnom pranju rublje nije izloženo štetnim bakterijama: većina bakterija s kojima svakodnevno u kućnom okruženju dolazimo u kontakt nije patogena, a ponekad je čak i korisna.

No, kronični bolesnici, starije osobe i dojenčad su posebno osjetljivi na bakterije. Stoga u kućanstvima u kojima je član obitelji bolestan ili postoji novorođenče ili se češće pere odjeća koja je izložena povišenoj razini potencijalno infektivnog zaprljanja, treba koristiti više temperature pranja kako bi se spriječilo širenje bakterija na ostale članove obitelji.

To ponekad može predstavljati problem jer je najveći dio odjeće koju svakodnevno nosimo načinjen od sintetičkih sirovina koje ne podnose visoke temperature pranja, nego ih obično peremo na 30°ili 40°C, što pak nije dovoljno za uništavanje otpornih bakterija ukoliko se nađu na odjeći stavljenoj u perilicu.

Stručnjaci dopuštaju da „hladno pranje“ neće predstavljati opasnost ukoliko su članovi kućanstva zdravi, a odjeća im nije bila izložena mikrobiološkom zaprljanju. Za sve druge slučajeve u kojima postoji rizik infekcije, osim isključivanja „ekološke“ opcije na perilici i uključivanja programa pranja na temperaturama od 60° ili 90°C, preporučuju i barem jednom mjesečno „pranje perilice“: uključivanje cijelog programa pranja na 90°C u praznoj perilici bez rublja, uz korištenje izbjeljivača ili specijalnog dezinficijensa umjesto deterdženta.

Prema navodima mikrobiologa, taj postupak bi trebao potpuno dezinficirati i učiniti mikrobiološki bezopasnim naš vešmašinus domesticus.

​ ^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar je na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}