NASA dva koraka bliže pronalasku dokaza o nekadašnjem životu na Marsu

Na sinoćnjoj konferenciji za medije objavljena su dva otkrića Curiosity Rovera koja upućuju na to da je Mars nekada bio dom živim bićima

Sandro Vrbanus petak, 8. lipnja 2018. u 14:37

NASA je sinoć održala konferenciju za medije posvećenu misiji Curiosity Rover koja istražuje površinu i atmosferu Marsa. Na istoj su objavljena čak dva velika otkrića koja, iako ne navode izravno na zaključak da je na Marsu nekada bilo života, pokazuju kako potraga ide u pravom smjeru.

Prvo otkriće koje je Curiosity Rover nedavno potvrdio jest postojanje organskih molekula zarobljenih u Marsovom tlu. Naime, ispod sedimentnih stijena starih 3 milijarde godina pronađeni su molekule s ugljikom, za koje se do sada nije znalo da bi se tamo mogle nalaziti. Molekule su spojevi ugljika i vodika, ali mogle bi sadržavati i kisik, dušik, sumpor i druge elemente. Naravno, organske molekule najčešće se povezuju sa živim bićima, no iz NASA-e kažu kako su one mogle nastati i ne-biološkim procesima pa za sada nisu izravan trag postojanja života.

Izvor pronađenih organskih molekula nije potvrđen – one u ovom slučaju mogu biti tragovi života, ali i "hrane" za život, ili su pak mogle nastati bez prisutnosti života i samo služe kao zapis uvjeta i procesa koji su se na Marsu događali. Zanimljivo je što su spojevi ugljika pronađeni na dubini manjoj od pet centimetara, zaštićeni stijenama od radijacije koja bi ih mogla uništiti. Iz tog razloga bitno je nastaviti s misijama koje će kopati dublje, poput nedavno lansirane misije InSight, da bi se došlo do novih eventualnih tragova nekadašnjeg (ili sadašnjeg) života.

Drugo otkriće objavljeno sinoć posljedica je višegodišnjeg "njušenja" Marsove atmosfere. Kroz šest zemaljskih, odnosno tri marsovske godine, Curiosity Rover je mjerio razinu metana u atmosferi. Stručnjaci su u mjerenjima pronašli sezonalna kretanja, što dodatno povećava mogućnost da je Mars nekada imao i godišnja doba koja su ga činila nastanjivim.

Količina metana tijekom toplijeg, ljetnog razdoblja redovno raste, a smanjuje se zimi. Moguće je da je ovaj plin nastao kao posljedica reakcije stijena i vode, ali znanstvenici ne mogu isključiti i biološke izvore metana.