Prošli su ravnodnevnica i puni mjesec. Zašto Uskrs nije ove nedjelje?

Katolička crkva vodi se tradicionalnim kalendarskim računanjem godišnjih doba a ne astronomskim mjerenjima, pa stoga ponekad dođe do razlika

Sandro Vrbanus subota, 23. ožujka 2019. u 06:30

Uskrs u katoličkim zemljama nikada ne pada na točno određeni datum već ga se obilježava na prvu nedjelju poslije prvog proljetnog punog mjeseca. Kao puni mjesec uzima se četrnaesti dan tablične lunacije (novi mjesec, uštap), a za početak proljeća fiksiran je datum koji smo svi učili u školi – 21. ožujka.

Ovakva definicija obično se poklapa i s astronomskim dolaskom proljeća pa nije izazivala zabune – sve do ove godine. Proljetna ravnodnevnica ili ekvinocij trenutak je kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj. u proljetnu točku, i događa se oko spomenutog 21. ožujka te od njega obično ne odstupa više od jednog dana. Međutim, u većini naših života proljetni ekvinocij nikada više neće pasti na 21. ožujka – dogodit će se to tek 2101. godine – do kada će najčešće padati na 20., te ponekad i na 19. ožujka. Posljednji puta proljetni ekvinocij je 21.3. obilježen 2007. godine.

Ove godine, dakle, u proljeće smo ušli ove srijede, 20.3. u 22:58 sati po hrvatskom vremenu. Što se tiče mjesečevih mijena, uštap se ovog mjeseca dogodio u četvrtak, 21. ožujka (u 2:43 sati). Pa kako to da prva proljetna nedjelja nakon punog mjeseca, 24. ožujka, nije Uskrs po katoličkom kalendaru?

Crkva, naime, ne gleda na astronomiju i točan datum kada ulazimo u proljeće, već se veže na kalendarski 21. ožujka. Prema njihovoj računici, prvi uštap nakon tog datuma dogodit će se tek za 28 dana, 19. travnja – pa ćemo Uskrs ove godine obilježiti u nedjelju, 21. travnja. Ako vas pitaju, sada više ne možete reći da niste znali. A i možete se znanjem praviti važni sve do 2101. godine.