Zadnjih tjedan dana je više domaćih tiskovina i web-portala objavilo manje ili više (ne)uspjele prijevode novinskih napisa prenesenih iz nekolicine stranih tiskovina i portala, koji su ih pak 'iz druge ruke' prenijeli ili preveli iz skraćenog i obrađenog medijskog priopćenja sastavljenog na temelju manje-više (ne)uspjelog prijevoda sažetka opširnog izvješća Francuske agencije za hranu, zaštitu okoliša i i sigurnost na radu (poznatije kao ANSES), francuskog pandana svima poznate američke Food And Drugs Agency (FDA).

Katastrofične formulacije i apokaliptički zaključci

Na tom dugom putu 'pokvarenog telefoniranja' originalnog ANSES-ovog teksta kroz filtere prijevoda, sažimanja i uredničkih intervencija, negdje se izgubila krajnja poanta zaključaka izvješća sastavljenog nakon višegodišnjeg praćenja rezultata opsežnih medicinskih istraživanja o utjecaju LED-rasvjete na zdravlje ljudi.

Tako je - umjesto dobro argumentiranih i racionalnih zaključaka navedenog istraživanja - odjednom u medijima iskočio oveći broj žuto-tiskovno-senzacionalističkih floskula o navodnom fototoksičnom učinku LED-rasvjete na ljude, napose o riziku od nastanka makularne degeneracije (propadanja centralnog dijela mrežnice oka) s posljedičnim oštećenjem vida, uništavanju kvalitete sna i nepovratnim smetnjama vida male djece.

ANSES-ovo izvješće međutim ne iznosi nijednu od tih katastrofičnih formulacija.

Izvlačenje apokaliptičnih zaključaka iz tekstova koji ih uopće ne sadrže potiče širenje globalnog straha od tehnologije i znanosti: od notorne laži o cijepljenju kao uzroku autizma, preko nikada dokazane ali vječno prisutne priče o mobitelima koji 'uzrokuju moždane tumore', sve do 'globalno kataklizmičnih' posljedica HAARP-a, chemtrailsa i 5G-mreže. Sada je, čini se, na listu tehnologija koje nas ubijaju stigla i LED-rasvjeta.

Što je LED?

A o čemu je zaista riječ? Što je u vezi LED-rasvjete zaista dokazano i utvrđeno, što su pretpostavke, a što je neistina? Krenimo redom; prvo koju riječ o samim LED-sijalicama.

LED (light-emitting diode), dioda koja emitira svjetlost, sastoji se od poluvodičkog čipa smještenog na reflektirajućoj površini; kada struja prolazi kroz poluvodič, proizvodi se svjetlo. Ranije korištene skoro isključivo u elektronici, zadnjih godina se LED-ice sve više koriste komercijalno, u kućanstvima i industriji (npr. automobila). Prednost im je prvenstveno u znatno manjoj potrošnji energije po količini svjetlosti (lumena) od klasičnih sijalica sa žarnom niti (incandescent) ili halogenih (xenon) svjetiljki, a napose od fluorescentne rasvjete koja je zbog titranja i 'rupa' u emitiranom spektru daleko najlošija po vid.

Valne duljine LED su u vidljivom spektru svjetla smještene malo više prema plavim nijansama. Naravno, nisu posve plave: kao i svako drugo svjetlo (osim lasera) mješavina su više boja (valnih duljina). Plavi dio svjetlosnog spektra nije nikakva novost ni produkt LED-tehnologije: Sunčeva svjetlost unutar svojeg spektra također sadrži zrake plavih valnih duljina, a i staromodne sijalice sa žarnom niti proizvode uz ostale valne duljine i plavo svjetlo. Također, ne odašilju sve LED-sijalice jednaku valnu lepezu svjetla: neke su 'toplije', s nijansama žute (označene temperaturom u kelvinima - od 3.000 do 4.500 K), druge su pak 'hladne', bijele ili plavkaste (6.000-15.000 K).

Sadržaj izvješća

Što se zaista govori u izvješću? I što je od toga medicinski relevantno?

Da, navodi se kako noviji znanstveni dokazi potvrđuju 'fototoksične učinke' izloženosti plavom svjetlu visokog intenziteta. Ne, ne navodi se da su i LED-sijalice fototoksične, jer LED-sijalice ne emitiraju plavo svjetlo visokog intenziteta nego cijeli spektar vidljivog svjetla unutar kojega se nalaze i plave valne duljine, ali nisu visokog intenziteta.

Da, govori se da kod ljudi u dobi iznad 50 godina postoji povećan rizik od makularne degeneracije nakon kronične izloženosti izvorima plavog svjetla. Ne, ne govori se da je pronađena povezanost LED-rasvjete s makularnom degeneracijom. Jer niti u jednom istraživanju nije pronađena ni dokazana.

ANSES u svom izvješću razlikuje tipove plavog svjetla. Na primjer, 'toplo bijelo' svjetlo kućne LED-rasvjete, za koje se u izvješću navodi da, nalik tradicionalnoj rasvjeti, nema rizika fototoksičnosti. Neki drugi izvori LED rasvjete s visokom količinom lumena (ručne svjetiljke i bijeloplavi farovi automobila) proizvode 'hladnije' plavo svjetlo koje jeste štetnije (ali je izloženost njemu daleko kraća i manja nego izloženost kućnoj rasvjeti).

Opisuje se i američka studija čiji je glavni autor Gianluca Tosini, profesor i glavni znanstveni istraživač Medicinskog fakulteta Morehouse u Atlanti, potvrdio da plavo svjetlo zaista može oštetiti oči, ali samo ako su valne duljine ispod 450 nm i velikog su intenziteta. A takvih sijalica u kućanstvima - nema. Komercijalna kućanska LED-svjetla imaju valnu duljinu od 450 do 600 nm i znatnije su manjeg intenziteta od npr. automobilskog fara.

Spominje se i poremećen ritam sna u nekih osoba, ukoliko spavaju pod uključenom rasvjetom, a zbog ometanja produkcije melatonina odgovornog za cirkadijalni ritam sna i budnosti. Te smetnje nisu ekskluzivno vezane uz LED-rasvjetu: u osoba koje su na to osjetljive će ih uzrokovati spavanje pod bilo kojim jakim svjetlom.

Mudrost pokojne babe

ANSES u zaključku izvješća - uz napomenu o nepostojanju medicinskih dokaza povezanosti standardne LED rasvjete i oštećenja vida - do pristizanja novih provjerenih podataka o sigurnosti izlaganju LED-spektru - preporučuje ograničenje izlaganja intenzivnom plavom dijelu spektra LED-rasvjete, posebice djece i tinejdžera. Preferiraju korištenje LED-uređaja s niskim rizikom (dakle korištenje kućnih LED-sijalica 'toplijeg' raspona spektra, 3.000-4.500 K) i izbjegavanje dužeg izlaganja očiju snažnim izvorima 'hladnog' dijela LED-spektra (raspon 10.000-15.000 K, reflektorska ručna rasvjeta, automobilski farovi).

Koliko se sjećam moje pokojne babe, mrzovoljne polupismene Mađarice, ona bi mi dala skoro identične preporuke da je još živa: ne gledati izravno i dugo u intenzivne izvore svjetla, ne probdjevati noći pod svjetlom sijalice, nego se dobro naspavati i odmoriti oči u zamračenoj sobi. Inače ću oslijepit'.

Zaključno: LED-rasvjeta, baš kao bilo koja druga tehnološka ili prirodna pojava oko nas, nije apsolutno bez ikakvih rizika po zdravlje. No od svih dosadašnjih tehnoloških rješenja za rasvjetna tijela u kućanstvu i industriji - najmanje je štetna. I najekonomičnija.

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}