Što smo stariji, vrijeme kao da brže prolazi pa nam se čini kako je još sasvim nedavno priča o autonomnim automobilima spadala u sferu znanstvene fantastike. Danas ne samo da su prototipi autonomnih automobili među nama već smo došli do toga da veliki proizvođači za posve blisku budućnost najavljuju početak serijske proizvodnje "samovozećih" automobila.

Među takve proizvođače spada i američki General Motors, a ovog siječnja predstavljeni Cruise AV trebao bi u proizvodnju tijekom 2019. godine. Osim što je pogonjen baterijama i elektromotorom, budući serijski Cruise AV je sposoban za posve autonomnu vožnju što će reći da je korisniku, koji više nije vozač dovoljno unijeti željeno odredište i zavaliti se u sjedalo. Ova potpuna samodostatnost po pitanju upravljanja naglašena je činjenicom da Cruise AV nije opremljen komandnom pločom, pedalama pa niti upravljačem putem kojeg bi vozač, sada unazađen (ili unaprijeđen) u korisnika imao izravnog utjecaja na ono što automobil čini.

Svoju predanost i odlučnost vezano za ovaj projekt u General Motorsu su iskazali prije nekoliko dana kada su se pohvalili ulaganjem od 100 milijuna dolara u proizvodne pogone namijenjene izradi autonomnog modela Cruisea AV. Kako je pojašnjeno, cilj ulaganja i prve serijske proizvodnje jest pokretanje taksi službe koja bi koristila ove autonomne automobili i sve to do kraja 2019. godine.

Koliko god se zakonodavci na federalnoj i državnim razinama u SAD trude uhvatiti korak s napretkom industrije autonomnih vozila, upravo bi zakonodavstvo moglo biti kamen spoticanja za opisani projekt General Motorsa. Prema trenutno važećim zakonima i propisima o sigurnosti cestovnog prometa, automobil mora biti opremljen upravljačem i pedalama kako sudjelovao u prometu. Ovo svrstava Cruise AV u trenutno ilegalnu kategoriju vozila koja ne smiju na cestu bez posebnog odobrenja. Pamtimo tako da je Google prvotno želio testirati svoje malene autonomne automobile bez upravljača, ali zakonodavci su bili nepopustljivi pa su u Googleu prihvatili "uncool" modifikaciju i ugradili upravljače.

Bilo kako bilo, stalne vijesti koje govore o naporima od strane vlasti SAD te federalne agencije NHTSA (National Highway Traffic Safety Administration) čija je ovo domena ukazuju na to da volja postoji, ali problemi leže drugdje.

Dok su naramkom napredne tehnologije opremljeni automobili kao što je Cruise AV svime podređeni sigurnom prometovanju, a i General Motors rado opisuje svoju viziju budućnosti u kojoj autonomna vozila otklanjaju mogućnost ljudske pogreške, ipak je riječ o proizvodima ljudi. S time u vidu pred zakonodavcima se javljaju etičke dileme pa je donošenje definitivnih zakona koji bi regulirali autonomno upravljanja vozila beskrajno složena tema.

Primjer gordijskog čvora za zakonodavce je pitanje krivnje u slučaju nesreće u kojoj sudjeluje autonomno upravljano vozilo. Da li je u tom slučaju kriv (neživi) automobil, njegov korisnik koji nema nikakvog upliva na vožnju, vlasnik vozila ili pak proizvođač koji ga je načinio, gotovo je nemoguće odgovoriti. Ništa manje komplicirano nije niti pitanje odabira između sigurnosti putnika u vozilu i drugih osoba izvan vozila, a scenarij u kojem sustav autonomnog upravljanja treba načiniti takav odabir ne možemo proglasiti nemogućim.

Pogledamo li primjer GM Cruise AV, koji je baziran na njihovom električnom modelu Chevrolet Bolt EV, sigurnost nije upitna. Uz LIDAR , radare te brojne kamere pomoću kojih sustav upravljanja stvara sliku o okolišu tu su i dva glavna računala gdje u slučaju poteškoća u radu prvog drugo preuzima upravljanje vozilom. I mehaničke komponente skretanja te kočenja koriste udvojene aktuatore čime se minimizira mogućnost nesreće uslijed kvara, a svi putevi komunikacije između pojedinih elemenata autonomnog upravljanja imaju svoje alternativne pravce za slučaj nužde.

Sama mehanika autonomnog upravljanja čini se savladana dok nam ostaje vidjeti na koji način će zakonodavci odgovoriti na pritiske sve nestrpljivijih proizvođača. Istini za volju, nakon vojne industrije, vjerujemo da auto industrija ima najjači stroj za lobiranje u Američkom Kongresu. Kako su uz sve vodeće proizvođače automobila za skorašnje "legaliziranje" autonomnih vozila interes pokazuju giganti kao što su Google, Uber (netom suspendirao sva testiranja autonomnih vozila) i Lyft zakonodavci neminovno imaju pune ruke brojanjem novca od raznih donacija, ali i pronalaženjem rješenja ovog pitanja koje će biti svima prihvatljivo.

Dok čekamo rasplet, koga zanima može proučiti izvješće General Motorsa koje govori o sigurnosti autonomno upravljanih vozila.

O ovoj temi ima što za reći i Kongres SAD, a zanimljivo je da njihovo trenutno riješenje zapravo uključuje odobravanje iznimki kada je riječ o poštivanju sigurnosnih propisa za autonomna vozila s time da trenutno u SAD može djelovati 2.500 vozila kojima je odobrena iznimka, a Kongres planira ovaj broj povećati na 100.000. To očigledno nije konačno riješenje, ali nam daje naslutiti koliko težak put bi dolazak do njega mogao biti.