Bug Online

Zadnjom minutom današnjeg dana u regiji D3 (Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija) gase se analogni odašiljači TV programa te se u potpunosti prelazi na digitalno zemaljsko emitiranje (DVB-T) nacionalnih televizija (HRT1, HRT2, RTL, Nova TV).

U ožujačkom broju Buga koji se upravo pojavio na kioscima smo povodom ove, druge runde prelaska na digitalno emitiranje televizijskog programa posvetili cijelu temu broja DVB-T standardu, opremi, uređajima i odašiljačima s kojih će se u cijeloj Hrvatskoj do kraja godine ukloniti dosadašnje, analogno emitiranje televizijskog programa.

Na ovom mjestu donosimo tek nekoliko odgovora na glavna, najčešće postavljana pitanja vezana za gašenje analognog televizijskog signala u regiji D3...

1. Što mi je potrebno za gledanje digitalne zemaljske televizije?
Ništa posebno, tek DVB-T prijemnik ugrađen u televizor ili kao zasebni vanjski uređaj, spojen na kvalitetnu UHF antenu ili zajednički antenski sustav (ZAS) zgrade usmjeren ka nekom od DVB-T odašiljača.

2. Trebam li kupiti novu, digitalnu antenu?
Ne postoje digitalne UHF antene - "digitalne" UHF antene koje možete pronaći po trgovinama nisu ništa drugo nego najobičnije UHF antene koje su proizvođači ili trgovci prozvali digitalnima kako bi im podigli cijenu i prodali ih neupućenima.
Za prijem DVB-T signala dovoljna je kvalitetna UHF antena koju već imate na krovu (popularna "riblja kost") odnosno kvalitetna sobna antena ako ste bliže odašiljaču.

3. Kakav mora biti DVB-T prijemnik?
Za prijem DVB-T signala TV programa HRT1, HRT2, RTL, Nova TV (SD odnosno televizije standardne razlučivosti) prijemnik treba podržavati MPEG-2 - srećom, podršku za MPEG-2 imaju svi DVB-T prijemnici, od najjeftinijih do najskupljih.
Dio prijemnika pored MPEG-2 podržava i MPEG-4 - budući HDTV kanali u rezoluciji 1080i će se emitirati baš u MPEG-4, pa razmislite o izdvajanju nešto više novaca za prijemnik koji će u startu biti spreman za budućnost.

4. Koliko košta najjeftiniji DVB-T MPEG-2 prijemnik i da li je on dovoljan?
Najjeftinijim uređajima se cijena vrti oko 200 kn i oni su sasvim dovoljni za prijem HRT1, HRT2, RTL, Nove TV i regionalnih te lokalnih TV postaja.

5. Koliko će me doći najjeftiniji MPEG-4 prijemnik?
Najjeftiniji DVB-T prijemnici s podrškom za MPEG-4 koštaju od 600 kn naviše.

6. Što s njima dobivam?
Najjeftiniji DVB-T prijemnici su malene kutijice sa daljinskim upravljačem koje se na televizor spajaju putem SCART kabela (obično priložen) te podržavaju prikaz teleteksta i elektroničkog programskog vodiča (EPG, Electronic Program Guide).
Skuplji MPEG-2 prijemnici te većina MPEG-4 prijemnika pored pukog prijema TV signala imaju i neke zgodne dodatne mogućnosti - snimanje TV programa na USB memoriju ili USB vanjski disk, reprodukcija DviX/XviD filmova, JPEG slika, MP3 glazbe i slično.

7. Što ako moj televizor nema SCART?
Ako nemate namjeru zamijeniti već realno dosta star televizor - za vikendicu je sasvim dovoljan, ne gleda se ništa drugo nego večernji Dnevnik i slično - potražite neki vanjski DVB-T prijemnik sa RF modulatorom/izlazom. Drugim riječima, treba vam DVB-T prijemnik u koji ćete spojiti obični koaksijalni antenski kabel, a iz njega opet koaksijalnim antenskim kabelom dovesti sliku na televizor. Ovi su uređaji rjeđi i nešto skuplji od DVB-T prijemnika koji imaju samo SCART - tipično stoje 200-300 kn.

Matematički proračun pokrivanja Hrvatske DVB-T signalom (OiV, rujan 2009.)

8. Ima li razlike u kvaliteti prijema između jeftinijih i skupljih prijemnika?
Generalno, ne - barem kada je riječ o područjima dobre pokrivenosti odnosno čak optičke vidljivosti od antene do DVB-T odašiljača.
Problemi mogu nastati na rubnim područjima signala ili na nekim mikrolokacijama zbog visokih zgrada ili višestrukih refleksija signala, no i tada veći utjecaj na kvalitetu prijema ima kvaliteta antene odnosno antenske instalacije (antena, pojačalo/skretnica, kabeli, utičnice i slično).

9. Da li je bolje imati DVB-T prijemnik već ugrađen u televizor ili vanjski?
DVB-T prijemnik već ugrađen u plazma ili LCD televizor znači veći komfor - jedan kabel manje, jedan daljinski manje, jedan kabel za napajanje manje.
Trebate li potrčati po novi plazma/LCD televizor ili do daljnjega možete živjeti s kombinacijom CRT televizora i nekog jeftinog DVB-T prijemnika, odlučite sami prema svojim željama i mogućnostima . obje vrste uređaja podržavati u osnovi iste stvari.

10. Što je sa zajedničkim antenskim instalacijama - spojio sam svoj DVB-T prijemnik u zid, ali ne hvatam nijedan digitalni TV program?
Zagnjavite predstavnika stanara da angažira upravitelja zgrade odnosno lokalnu servisera antenskih instalacija kako bi se izvršile odgovarajuće tehničke preinake i omogućila distribucija određenog DVB-T kanala u kabelski razvod zgrade do priključnih mjesta u stanovima.
U ovisnosti o konkretnoj instalaciji, postoji nekoliko izvedbi - više o ovome pročitajte na vrlo dobrom vodiču HRT-a o ZAS, http://tinyurl.com/zajednickiantenskisustav
Ako je imate noviji ZAS koji je potrebno tek preprogramirati, riječ je o zahvatu kojem se cijena kreće do 1.000 kn. S druge strane, nadogradnja modulom za digitalni multipleks odnosno kupovina novih kanalnih pojačala se u ovisnosti o proizvođaču, karakteristikama i broju MUX-ova koji su potrebni kreće u rasponu 3-5.000 kuna po MUX-u.
Sav trošak vezan za nadogradnju zajedničkog antenskog sustava se podmiruje iz sredstava pričuve, pa sama investicija čak i u slučaju da je riječ o kompletnoj zamjeni po stanu nije osobito velika.

Lokacije i parametri odašiljača na Google Maps (vidi link u tekstu)

11. U redu, imam prijemnik i antenu ili sam riješio nekako zajedničku antensku instalaciju s mrgudom kojeg je ne znam tko izabrao za predstavnika stanara - što sada?
Na digitalnom prijemniku potražite digitalni multipleks A (MUX A: HRT1, HRT2) na 44. kanalu UHF odnosno digitalni multipleks B (MUX B: RTL, Nova TV) na 48. kanalu UHF-a - automatsko pretraživanje će vrlo vjerojatno sve ovo napraviti za vas samo.

Velika je vjerojatnost da nećete niti morati okretati sadašnju antenu na novi odašiljač, no ako ipak budete trebali loviti bolji signal konzultirajte ovu kartu s lokacijama svih odašiljača u vašoj blizini. Plavom su ikonicom označeni "glavni" odašiljači koji emitiraju MUX A i MUX B, a smeđom ikonicom oni koji emitiraju samo MUX A.

Također, u prilozima uz ovaj članak možete naći i tablice svih odašiljača i kanala u regiji D3 te popis kanala/frekvencija ako vaš uređaj kod ručnog upisa traži frekvenciju u megahercima.