Bug Online

U moru stranih vijesti iz HPC računarstva, donosimo i jednu o domaćoj inteligenciji: sveučilište u Marburgu je na proračunskim čvorovima (dakle čak 85+2 računala) u svojem Linux clusteru vrijednom 450 tisuća EUR odlučilo koristiti Debian Cluster Components. Riječ je o paketu softvera koji su pripremili dvojica naših mladih stručnjaka - Nikola Pavković i Valentin Vidić, suradnici u Centru za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković. Dotični je softver, bolje rečeno GNU toolbox, izgrađen isključivo za Debian stable i testing distribucije Linuxa, a sastoji se od različitih open source komponenti odgovarajuće prilagođenih instalaciji, radu i nadgledanju cluster-sustava. Koristeći DCC, postaje bitno lakše graditi na Debianu bazirane clustere. Sam DCC je u razvoju od početka 2004. godine.
DCC se koristi i u sveučilištu DePaul u Chicagu još od kraja 2005. godine. Riječ je o clusteru koji je dio većeg Illinois Bio-Grid grozda koji se sastoji od par tisuća procesora. Z-cluster na kojem se nalazi DCC se sastoji od nešto skromnijih 20-ak proračunskih PC čvorova. Naravno, DCC je u upotrebi i na matičnom Institutu Ruđer Bošković, na čak tri produkcijska clustera.
Sami autori, kako doznajemo, planiraju uvesti i FAI (Fully Automatic Installation) metodu instalacije čvorova koja se danas standardno koristi na sličnim distribucijama. Također, planira se omogućenje korištenja NFS montiranog datotečnog sustava kao osnovnog sustava za čvorove koji pritom koriste udaljene diskove kao lokalne; te cfengine kao vrlo popularan centralizirani alat za konfiguraciju odnosno upravljanje konfiguracijskim datotekama. Naposljetku, autori bi htjeli napraviti distribuciju koja se u potpunosti konformira Debian politici, čime bi mogla postati dio službene Debian distribucije. Prema riječima autora, trenutno je podrška projektu na volonterskoj bazi, pa su u potrazi za kvalitetnom i stalnom financijskom potporom koja bi projektu omogućila daljnji aktivni razvoj.
Specifično se DCC sastoji od: System Installation Suitea za automatizaciju instalacije (od autora saznajemo da se planira migracija na popularniji FAI), TORQUE Queueing Systema za upravljanje resursima, C3 cluster suitea za CLI upravljanje čvorovima, OpenLDAP-a za autentifikaciju i autorizaciju na čvorovima, Gangliae za centralni nadzor svih čvorova te Shorewalla za jednostavno upravljanje mrežnim filtriranjem i listama dozvola. Tu su još tipični i standardni DHCP i TFTP poslužitelj, kao i MPICH te LAM/MPI biblioteke.