Bug Online

Fedora kao projekt je od početka odvojena od Red Hata (kompanije) u zaseban entitet kojim većinski upravlja zajednica, ali kojeg Red Hat i dalje većinski sponzorira. Za razliku od vrlo konzervativne RHEL-ove distribucije koja se zasniva na temeljito provjerenim tehnologijama i mijenja predvidljivo rijetko, Fedora kao distribucija je čista suprotnost i u svakom izdanju donosi najsvježije, bleeding edge tehnologije i programe koji su često i razvijeni u njenom okrilju. Red Hatova ulaganja u Fedoru se vraćaju u obliku pozornice za predstavljanje novih koncepata širim masama i testnog poligona za dotjeravanje programa koji najčešće pronađu svoje mjesto u nekoj od idućih verzija RHEL-a, a zajednica Fedorinih korisnika dobiva radne sate Red Hatovih inženjera i inovativna unapređenja operacijskog sustava. Negativna strana ovog pristupa je što se u prethodnim Fedorinim izdanjima znalo često dogoditi da sve te neisprobane nove tehnologije i koncepti ponekad i ne rade najbolje, tako da je Fedora i dalje kontroverzna distribucija s vatrenim zagovaračima i žestokim protivnicima (od kojih su mnogi njeni bivši korisnici).
Instalacijske preslike nove Fedore dostupni su u više varijanti, instalacijski DVD ili CD-i (njih čak 6), te LiveCD-i s pretpostavljenim Gnome ili KDE okruženjem, a podržane arhitekture su već standardni trojac x86, x86-64 i PowerPC. Instalacijski program za dedicirane instalacijske medije je već provjerena i ispolirana Anakonda kojoj se malo toga može zamjeriti i što se tiče jednostavnosti i funkcionalnosti, a verzija na LiveCD-ima je ravna Ubuntuovom Ubiquityju i također teško da može biti jednostavnija. Novost u ovoj verziji je konačno dočekana podrška za promjenu veličine postojećih particija na računalu, što je već odavno standard u mnogim distribucijama, ali i podrška za enkripciju particije prilikom instaliranja (Ubuntu to nudi tek u instalaciji s korisnicima prijateljske alternativne CD preslike) i upitna mogućnost odabira ext4 datotečnog sustava. Ext4 je iduće izdanje iznimno stabilnog i pod Linuxom standardnog ext3 datotečnog sustava, ali pošto je još duboko u razvoju i očekuju se daljnje promjene oblika zapisa na disku, ne preporučujemo ga za ništa drugo osim neobaveznog testiranja. Već od ovih početnih koraka možemo uočiti Fedorin trend, u nekim manjim segmentima tek hvata korak s drugim distribucijama, dok se u drugima oslanja na iskustvo korisnika da ne napravi kardinalnu grešku. No, Fedora za instalaciju ima još jednu inovativnu opciju (do sada viđenu tek u manjim distribucijama i manje elegantno izvedenu) - instalaciju na USB stick o kojoj možete više pročitati u okviru.