Bug Online

HTML5 nije ništa novo iako se tek u posljednje vrijeme o njemu puno priča - zahvaljujući strelicama koje su počele letjeti između Applea, koji se u njega kune, i Adobea, koji brani svoj Flash. Radi se o novoj verziji HTML-a, jezika za izradu web stranica, koja donosi cijeli niz novosti i mogućnosti koje do sada web nije imao, barem ne bez pomoći dodataka poput Flasha. Drugim riječima, ne očekujte od njega ništa revolucionarno, ništa što već niste vidjeli - glavne se promjenu događaju iznutra, a jedina promjena za korisnike koje ne zanimaju tehničke priče jest da više neće trebati instalirati nikakav dodatak u svoj web preglednik, već će on sâm po sebi podržavati te napredne mogućnosti. Naravno, podrazumijevajući da ljudi koriste najnovije verzije modernih preglednika.

Na HTML-u 5 počeo je raditi još davne 2004. godine WHATWG - Web Hypertext Application Technology Working Group, udruga nastala iz želje da se ubrza razvoj web standarda, koji je pod W3C paskom tekao jako sporo. W3C je u to doba smatrao da je XHTML budućnost weba te su krenuli raditi na njegovoj drugoj verziji, no entuzijasti iz Applea, Mozille i Opere nisu se s time slagali i krenuli su raditi HTML5. Tri godine kasnije W3C je zaključio da je na krivom putu - odbacio je svoj rad na XHTML-u i prihvatio WHATWG-ov HTML5. Čovjek bi pomislio da će WHATWG u tom trenutku prestati postojati, sretan što je potaknuo velik korak u razvoju weba i što njegov rad kreće put službenog standarda. No to se nije dogodilo. Oba tijela nastavila su rad na specifikaciji, pa danas imamo zapravo dvije varijacije na temu - jednu službenu, W3C-ovu, koji je autoritet po pitanju standarda na webu, i onu neslužbenu, koju razvija skupina stručnjaka iz Applea, Mozille, Opere i Googlea, koji nedvojbeno imaju velik utjecaj na razvoj weba, iako iza sebe nemaju formalnu organizaciju kao što je W3C. Ipak, urednici HTML5 specifikacije za oba tabora isti su ljudi, što znači da grupe međusobno surađuju i da ćemo na kraju ipak imati jedan standard, pa je teško shvatljivo čemu onda uopće vožnja na dva kolosijeka. Urednici su HTML5 specifikacije Ian Hickson iz Googlea i David Hyatt koji radi za Apple, što objašnjava zašto su upravo Google i Apple najveći zagovaratelji budućeg standarda.

Mala digresija vezana uz XHTML - iako je to sad već stvar prošlosti, ne možemo još jednom naglasiti da je napuštanje tog standarda, po našem skromnom mišljenju, velik promašaj. Bilo je tu, dakako, dobrih i loših stvari, no bit XHTML-a njegova je strogost u sintaksi, što izradu web stranica čini nešto složenijom, no upravo je ta strogost ono što web nedvojbeno treba. Stanje u kojem stvari rade čak i kada su pune pogrešaka nije zdravo, ne samo zbog toga što postoji realna opasnost da se zaobilaženje tih pogrešaka drugačije tumači, već što to indirektno potiče pogreške na web stranicama. Budući da im se progledava kroz prste, ne samo da ih nitko ne mari ispraviti, već u većini slučajeva autori nisu ni svjesni da one postoje. Kad bi takve pogreške lomile stranicu, svatko bi se potrudio da stranice doradi do savršenstva, a kao takve bi bile i puno jednostavnije za renderiranje, indeksiranje, razumijevanje od drugih aplikacija - što je pak osnova semantičkog weba, a nedostatak istog jedna od glavnih prepreka za njegov razvoj. Doduše, postoji nešto što se zove XHTML5, no nekako sumnjamo da će to itko koristiti ako ne mora, kad već postoji HTML5 koji nije toliko restriktivan.

Brzina je vrlina

U ožujku ove godine HTML5 je kod W3C-a dobio status Working Draft 4, što najbanalnijim rječnikom znači da se na njemu još uvijek debelo radi. Gledajući stadije koje specifikacije prolaze kod W3C-a, radi se tek o prvom koraku - nakon toga slijede još njih četiri: Last Call Working Draft, Candidate Recommendation, Proposed Recommendation i W3C Recommendation. Srećom, nije sve tako crno kao što izgleda - zadnje faze mijenjaju se znatno brže nego početne, no svejedno, cijela priča debelo kasni. Prema inicijalanom planu, HTML5 bi danas trebao biti u pretposljednjoj fazi (Proposed Recommendation) te kroz nekoliko mjeseci postati finalnom preporukom. To se, naravno, nije dogodilo, a Ian Hickson, urednik HTML5 specifikacije, očekuje da će faza Candidate Recommendation biti aktualna tek tijekom 2012. godine, dok će zadnja stepenica biti dosegnuta najranije 2022.

No ne morate se brinuti, tako to ide sa standardima. U razvoj ovoga uključeni su svi, uključujući sve proizvođače web preglednika i ključne web kompanije, i svi se odreda kunu u HTML5. Čitajući između redova, dakako, svaki od njih ima neke svoje želje i prohtjeve potaknute nekim vlastitim interesima, no javna podrška postoji i na ono što se proglasi standardom nitko ne bi trebao imati prigovora jer su svi sudjelovali u njegovoj izradi.

Pravo pitanje nije kada će specifikacija biti završena, nego kada će se sve što ona donosi moći koristiti u praksi. Specifikacija HTML-a 5 napravljena je modularno, tako da su brojne mogućnosti već i danas dostupne u mnogim modernim web preglednicima. Sukladno tome, neki dijelovi novoga HTML-a već su, kad bismo ih gledali same za sebe, spremne za finalni stadij i masovnu uporabu na webu. Jedino što treba jest natjerati ljude da koriste nove verzije preglednika, a to nije nimalo jednostavan posao. Sjetimo se samo horde korisnika koji još uvijek, u dvoznamekastom postotku, koriste stare verzije Internet Explorera (lijepo vas molimo, prestanite, prvenstveno radi svoje sigurnosti!), koje ne samo da nemaju podršku za HTML5, već ne prikazuju pravilno ni trenutno aktualne web standarde.

Svi proizvođači preglednika, čak i po pitanju weba poslovično problematični Microsoft, najavljuju beskompromisnu podršku za HTML5 u novim verzijama svojih preglednika koje su netom izašle ili tek trebaju izaći. Ipak, kako specifikacija nije u potpunosti gotova, nije za očekivati da će sve njezine karakteristike biti dostupne u preglednicima.