Bug Online

Bug

Soft-test - Internetski preglednici

Manjak inovativnosti

 

Čini se da je tek jedan preglednik, i to upravo onaj tradicionalno najinovativniji, ali i najzapostavljeniji, unio svježinu i novosti. Da, riječ je o Operi koja, premda se reklamira kao trenutno najbrži dostupni preglednik, nije najbrža, ali se itekako može pohvaliti zavidnim ubrzanjem zbog kojeg se prema testovima smješta na sâm vrh - većinom ravno ispod zbilja najbržeg preglednika, bete pete inačice Chromea.

Doduše, nećemo biti baš toliko strogi. Ipak se kod preglednika vidi određeni napredak, integracija nekih novih mogućnosti i sitnica, usvajanje standarda, no daleko je to do od vremena kada se svako malo moglo čitati o genijalnoj novoj inovaciji koja će promijeniti web takav kakav jest. Dobro, možda je Opera takvo što pokušala s Uniteom, no nije joj baš uspjelo. Sve u svemu, čini se da su se svi više orijentirali na rješavanje bugova i sigurnosnih problema, prepisivanje mogućnosti jednih od drugih te fokus prebacili na međusobno dostizanje umjesto na inovativnost.

 

Glasački listić

Međutim, zato bi ova godina mogla biti plodonosna. Možda ne zato što su se razvojni timovi odlučili trgnuti iz dosadne kolotečine koliko zbog činjenice da je konkurencija među preglednicima jača no ikada, a stvari su se dodatno zakomplicirale u Europi zahvaljujući presudi kojom Microsoft na svom operacijskom sustavu mora ponuditi korisnicima da sami izaberu kojim preglednikom žele surfati Internetom, dočim njegov IE ne smije biti postavljen kao podrazumijevani browser ako to korisnik ne želi.

Statistika pokazuje da se broj preuzimanja alternativnih preglednika zbog toga zbilja povećao, premda bi čovjek pomislio da će se većina, inercije radi, ipak odlučiti za IE. Na primjer, preuzimanje Opere se čak utrostručilo, a ono što postaje dodatno zanimljivo jest činjenica da sâm Firefox pomalo počinje gubiti svoj dio tržišnog kolača.

Za to ima i razloga kada preglednici kao što su Opera, Chrome, pa čak i Safari donose niz mogućnosti, ali i vrhunske performanse upotpunjene dobrim poznavanjem web standarda. Zapravo, čini se da je najozbiljniji konkurent Firefoxu ni više ni manje nego Googleov Chrome koji je, ruku na srce, praktički bolji gotovo u svakome aspektu. Sa sigurnosne strane, Chrome je jedini od preglednika kojemu nitko nije mogao nauditi na nedavnom natjecanju Pwn2Own, dok su svi ostali redom (osim Opere, koju potencijalno spašava nezainteresiranost hakera) - pali. Nudi i ekstenzije, vrlo je brz i dobro poznaje standarde, čime barem donekle prikriva asketizam. Stoga se s pravom može upitati koliko će Firefox još dugo zadržati svoj teško stečeni tržišni udio - koji većinom zadržava ponajprije zahvaljujući brojnim ekstenzijama - životom na staroj slavi.

 

Nada u budućnost

No takva previranja u konačnici znaju donijeti samo pozitivne stvari. Uostalom, čak je i Microsoft pokazao zube svojom pokaznom inačicom koja doista iznenađuje ugodnom platformom na temelju koje će biti izgrađena nova inačica Internet Explorera. Tu će se u priču sigurno jače uključiti i Mozilla, barem sudeći prema najavama, koja bi ove godine mogla predstaviti novi JavaScript engine (valjda im je dosadilo biti pri dnu radeći društvo IE-u na testovima).

Naravno, očekuju se i nova tehnološka dostignuća te implementacija novih tehnologija kao što je podrška za GPU akceleraciju kombiniranu s Direct2D-om ili OOPP (out-of-process pluginovi). Mi se samo nadamo da će u toj svekolikoj popularizaciji usvajanja novih tehnologija i trendova barem netko od preglednika uvesti nešto novo, svježe i inovativno. Možda zvučimo previše romantično, ali doista žalimo za vremenima kada su preglednici s praktički svakom novom inačicom donosili niz korisnih stvarčica zbog kojih je doživljaj surfanja bio bolji, a ne nužno samo upoznavanje novih tehnologija.

Istina, sâm Internet se transformira, a s njime i preglednici kojima ostaje, barem se tako doima, biti samo medij kroz koji ćemo uživati brojne web aplikacije, dok sve ostalo neće biti važno. Važna će biti samo platforma koja mora omogućiti da s računala ili mobilnih uređaja možemo koristiti tko zna kakve aplikacije u oblaku. No do te je budućnosti, kakva god ona doista bila, još dug put. U međuvremenu, na raspolaganju vam je šačica preglednika, od kojih je pet vodećih. Stoga smo odlučili provjeriti koliko su ti stjegonoše popularnosti uznapredovali od svojih prethodnih izdanja.

 

Napomena: Članci iz časopisa se ne prenose uvijek kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Ponekad se ne prenosi niti cijeli tekst članka. Svrha članaka na Webu jest da pruže uvid u način obrade teme i potaknu interes za proučavanjem tiskanog broja. Za cjelovit uvid u članke - savjetujemo da pogledate papirnato izdanje časopisa. Hvala.
Otkada smo zadnji put, prije godinu dana, sučelili najpopularnije internetske preglednike, mnogo se toga promijenilo. Međutim, više se govorilo o nadolazećim tehnologijama i standardima no što su ih preglednici usvojili, a developeri počeli rabiti. Štoviše, čak ni slavna inovativnost nije više jednaka zamaha kao prije godinu-dvije

izdvojeni tekstovi - svibanj 2010.

MSI WindTop AE2020

Ionizacija dodira pon 10.5.2010

Miroslav Rosandić

Tiha akvizicija sri 28.4.2010

NVIDIA Fermi

Brza, vruća i skupa sri 28.4.2010

Mionix Saiph 1800, Mionix Saiph 3200, Mionix Naos 5000

Specijalno za igrače sri 28.4.2010

HTC Legend

Novi Heroj sri 28.4.2010

AutoCAD 2011

3D bez naočala sri 28.4.2010

Sony Vegas Pro 9

Drugačije s videom sri 28.4.2010

Apple

Tehnologija sa stilom sri 28.4.2010

Hladnjaci s cijenom do 350 kn

Hlađenje za razumne sri 28.4.2010

Pokretanje računala

Elektronički Big Bang sri 28.4.2010

Internetski preglednici

Manjak inovativnosti sri 28.4.2010

Grooveshark

Glazbena riznica za nula kuna sri 28.4.2010

Izvršavanje iste radnje u različitim uredskim paketima

Može li i besplatno? sri 28.4.2010

Početnica za Android OS

Mobilni izazov sri 28.4.2010

Razvoj i troškovi

Recept za dobru igru sri 28.4.2010

HTC Desire

Požuda pet 23.4.2010

Sony Ericsson XPERIA X10

Najveći Android pon 12.4.2010