Bug Online

Kada bismo morali uprijeti prstom u čimbenik koji je najodgovorniji za ovakvu mini-eksploziju hrvatskog tržišta netbookova, prstom bi trebalo najprije uprijeti u naše mobilne operatere i njihovo pakiranje netbooka uz vlastitu uslugu prijenosa podataka. Naime, od malenih prijenosnika za koje je potrebno izdvojiti par tisuća kuna netbookovi su postali uređaji koje u paketu mobilnog operatera trebate izdvojiti par stotina kuna. Naravno, u tom se slučaju obavezujete na plaćanje mjesečne pretplate surfali putem GPRS/EDGE/UMTS/HSDPA mreže ili ne, no ipak dolazite u posjed kompaktnog prijenosnika koji možete rabiti i za druge namjene.
Ovakav je razvoj događaja sasvim u skladu sa srži samog koncepta netbooka – od samih početaka netbookovi su zamišljeni kao jeftini pandani klasičnom prijenosniku koji nude slabije performanse, ali i znatno manje dimenzije uz barem usporedivo trajanje baterije te širok spektar mogućnosti umrežavanja. Naime, svaki će vam netbook ponuditi žični Ethernet – bio on 100-megabitni ili gigabitni – te barem 802.11b/g WLAN, ako već ne i Bluetooth. U kombinaciji s već sasvim pristojnim brojem DSL priključaka koji su vam na raspolaganju dok putujete Hrvatskom, već je i ovo dovoljno da možete umočiti prst u more Interneta i dok ste u pokretu. No, dodatak 3G modema za pristup Internetu putem mobilne podatkovne mreže – bio on ugrađen ili pak vanjski, USB stick u bojama vašeg operatera – otvara jednu sasvim novu dimenziju korištenja jednog netbooka.
No, koliko god je sam koncept netbooka gotovo dječje jasan, ipak nije riječ o uređajima kojima će ama baš svaki korisnik biti sretan i zadovoljan. Njihova je niska cijena zaista vrlo privlačna u usporedbi s klasičnim jeftinim prijenosnikom, a kamoli u usporedbi s još skupljim ultraprijenosnikom – toliko privlačna da ih se zna kupiti bez punog shvaćanja specifičnosti ovih uređaja. Umjesto da vas davimo redovima naših klasičnih uvodnih tekstova teme broja, u nastavku potražite odgovore na najčešća pitanja o kojima bi trebao razmisliti svaki potencijalni kupac netbooka prije kupnje…

P: Što je netbook?
O: Naziv netbook označava male i lagane, jeftine i jednostavne subnotebookove namijenjene prvenstveno za pristup Internetu i neke jednostavnije funkcije kao što su unos teksta, pregledavanje slika, slušanje glazbe i slično.

P: Otkud im ime netbook? Zar to nisu mogli nazvati notebook, kao što se na engleskom zovu prijenosnici?
O: U početku bijaše Intel (kao i obično) koji je zamislio koncept netbooka i poslužio se već zamalo zaboravljenim Psionovim Netbookom, uređajem koji je sada već davne 2000. godine koristio procesore ARM za mnoge od istih namjena (iako u rudimentarnom obliku) kao današnji netbookovi. Uzgred, Psion se probudio iz laganog zaborava (eno ih u Kanadi, rade uglavnom PDA računala namijenjena korištenju u negostoljubivim uvjetima) i tužio Intel zbog termina netbook – Psion kaže da su oni još davnih dana zaštitili ime NETBOOK/netBook, te sada tuže sve koji svoje proizvode nazivaju netbookovima, ali i razne web stranice i blogove koji koriste ovaj termin, iako su njihovi NETBOOK-ovi prestali postojati još tamo davne 2003. godine. Naravno, Intel im je po svojim odvjetnicima poručio da se… stay tuned, moglo bi biti zanimljivo.

P: Kome su netbookovi namijenjeni?
O: Netbook u teoriji može sve što i prijenosnik, ali sporije. U prvom redu, problem je procesor – kod novijih modela odreda isti Intelov Atom N270/N280 takta 1.60/1.66 GHz je jednojezgreni procesor koji je konstruiran prvenstveno s štednjom energije na umu. Kako su procesori udruženi s grafikom integiranom u čipsetu, jasno vam je kako ovo nije sustav zamišljen za igranje Crysisa.

P: Mogu li se igrati na netbooku?
O: Kratak odgovor – ne. Srednje dug odgovor – ovisi što želite igrati. Potpun odgovor – prolaze igre stare nekoliko godina koje nemaju ništa protiv integrirane grafike i rađene su za tadašnje, puno sporije procesore te se uz po potrebi smanjene grafičke detalje daju igrati na ionako niskim rezolucijama ekrana netbookova (obično 1.024x600). Želite li to uistinu, odlučite sami…

P: Kako ću na netbook instalirati Neku Igru ili Neki Softver s CD/DVD medija? Pa to čudo nema optički pogon?!
O: Netbook obično ima dva ili tri USB 2.0 utora, na koje možete spojiti vanjski CD/DVD pogon – njih možete kupiti gotove ili složiti svoje, bilo da koristite USB vanjsko kućište u koje ide uobičajen, 5.25” optički pogon za stolna računala ili pak neki od manjih pogona koji se ugrađuju u prijenosnike. I prije nego što pitate, malo je vjerojatno da će se pojaviti netbook s ugrađenim optičkim pogonom, barem kada je riječ o postojećim modelima s ekranima od 7”, 9” ili 10” – u sadašnjem netbook form factoru za to jednostavno nema mjesta ili bi takvo konstrukcijsko rješenje poprilično podiglo cijenu.

P: Ugrađeni čvrsti disk kapaciteta 160 GB (gotovo default za netbook) vam je pretijesan…?
O: Vidi gornje pitanje – vanjski, USB disk bilo u 3.5” kućištu namijenjenom stolnim računalima ili pak 2.5” kućištu koje udomljava diskove iz prijenosnika funkcionira sasvim dobro. Za potonje, koji se obično vrte na 5.400 okr/min, bit će vam dovoljan jedan USB kabel preko kojeg prebacujete podatke i opskrbljujete ga strujom.

P: Mogu li uštedjeti ako kupim netbook s Linuxom pa kasnije na njega stavim Windowse ili neki drugi operacijski sustav?
O: Teoretski, da – u praksi, više ne. Naime, kad su se prvi Asusovi Eee PC netbookovi pogonjeni Linuxom počeli prodavati kao alva, Microsoft je uvidio da je vrag odnio šalu i proizvođačima netbookova dodatno snizio cijene nabave Windowsa XP Home. Kao posljedica, u nekim je slučajevima netbook s Windowsima XP Home jedva nešto skuplji, a gdjekad čak i jeftiniji od usporedivog modela s Linuxom. Dodatni je problem što verzije s Linuxom obično koriste SSD diskove malog kapaciteta (obično 4 GB) – sjajno ako vam treba računalo bez pokretnih dijelova (čvrstog diska), ali loše ako na njemu želite instalirati i koristiti Windowse XP.

P: Windowsi XP su prastari operacijski sustav, ja želim na netbooku imati Vistu!
O: Ako imate neku od početnih verzija Viste bez Aera ili ga jednostavno isključite, samo naprijed. Uzmite samo u obzir da su i procesor i integrirana grafika osjetno sporiji nego na klasičnom jeftinom prijenosniku od 4 - 5.000 kn.

P: A Windowsi 7?
O: Rade. Kako, vidi pitanje o Visti. Doduše, Microsoft je najavio kako će Windows 7 Starter biti namijenjen posebno za netbookove i slična (stara) računala slabijih performansi, ali kako je ta verzija Sedmice ograničena na samo tri istovremeno pokrenute aplikacije… čemu?

P: Gigabajt RAM-a u netbooku koji želim kupiti mi se čini premalo – može li se RAM nadograditi?
O: Može – na lakši način i na teži način. Lakši način podrazumijeva da je proizvođač omogućio pristup do RAM-a jednostavnim skidanjem poklopca s donje strane kućišta; teži je da ćete morati rastaviti pola netbooka i time obično izgubiti garanciju. Bacite pogled na testirane netbookove kod kojih smo naveli što je moguće jednostavno nadograditi (u najboljem slučaju, memoriju, čvrsti disk i WLAN karticu) – imajte na umu kako netbook koristi isti SO-DIMM RAM kako i prijenosnik, ali kako obično ima samo jedan SO-DIMM utor, znate i sami… da biste skočili sa 1 GB na 2 GB memorije, morat ćete kupiti SO-DIMM od 2 GB, a postojeći 1 GB SO-DIMM staviti na policu ili u oglasnik.

P: Na Internetu sam vidio da ekipa u netbookove ugrađuje sve i svašta – vidio sam neku curu (ej, curu!) koja je izbušila kućište i ugradila eSATA konektor jer joj je USB vanjski disk bio prespor – i ja bih tako!
O: Ako nemate iskustva s elektronikom ili ste među frendovima poznati kao baksuz kad su u pitanju računala, možda je bolje da se ograničite na neke jednostavnije stvari.

P: Ti netbookovi su jeftini, ja bih to kupio svojoj mami, tati, baki, djedu, ujaku da čita Gmail i surfa po Internetu, a i susjeda Regina koja je u mirovini treba kompjuter za Skype da može jeftino pričati sa sinom i unukom koji su u Australiji?
O: Teoretski, za to su netbookovi i namijenjeni i ne treba im puno više od toga. No, u praksi, imajte na umu kako većina netbookova ima vrlo sitne tipke i relativno male ekrane na kojima nije jednostavno tražiti gdje treba kliknuti ili čitati što piše ako korisnik ima problema s vidom ili je u poznim godinama. Vizalni se dio može kvalitetno riješiti nekom od Linux distribucija namijenjenih posebno za netbookove (vidi zaseban okvir), no u većini slučajeva ostaje problem tipkanja na relativno malenim tipkovnicama. Savjetujemo vam da korisnika prije kupnje dovučete u trgovinu da svojim očima i rukama isproba netbook koji mu želite kupiti.

P: Vidio sam da Vipnet i T-Mobilea prodaju te netbookove za par stotina kuna uz neke 3G data tarife za mobilni Internet na ugovor – zašto bih kupio netbook u trgovini?
O: Pogledajte koliko mjesečno trebate platiti operateru i na koliko se godina obvezujete, pribrojite cijenu samog netbooka i prosudite sami. Naravno, varijanta kupnje preko mobilnog operatera podrazumijeva i da ćete uz sâm netbook imati i mobilni Internet kada ste na putovanju, što uopće nije loša stvar ako se ne želite oslanjati na traženje WLAN-a na odredištu.

P: OK, koji netbook da kupim?
O: Odgovor na to pitanje potražite u nastavku teme – naravno, prije toga se, kako je to već običaj kod nas, upoznajte s metodologijom testiranja