Bug Online

Autor ovih redaka sjeća se vremena kada je dobru matičnu ploču bilo zaista teško odabrati. Jednom "davno" postojalo je nekoliko tvrtki koje su bavile dizajnem i proizvodnjom čipseta kako za Intelove, tako i za AMD-ove procesore. Žestoka konkurencija te problemi s licenciranjem Intelovih socketa i sabirnica postupno su u potpunosti iskorijenili nezavisne proizvođače čipseta, pa danas u pravilu Intelovi procesori rade isključivo na čipsetima koje proizvodi sâm Intel, a AMD-ovi procesori na čipsetima koje proizvodi sâm AMD. Jedini je nezavisni proizvođač koji se još barem teoretski nalazi na tržištu Nvidia, no ova se tvrtka orijentirala isključivo na čipsete namijenjene Intelovim procesorima iz porodica Core 2 Mobile i Atom.

Sličnu situaciju imamo kod proizvođača matičnih ploča. Na vrhu je Asus, za petama mu je Gigabyte, nešto dalje kaska MSI, a svi ostali praktički skupljaju mrvice koje ostaju iza vodeće trojice. To se odlično vidi po pločama koje su nam stigle na test - lavovski dio drže Asus i Gigabyte, tu je par modela MSI-ja i ASRocka, a šareno društvance kompletira usamljena Intelova ploča.

Odljev funkcija

Usporedno s predstavljanjem novih procesora kodnog imena Lynnfield (ime se odnosi i na Core i5 procesore i na Core i7 procesore iz serije 800) Intel je predstavio čipset P55 Express. Ranije smo ga zvali kodnim imenom Ibex Peak. Premda ga nazivamo čipsetom, P55 se zapravo sastoji od samo jednog čipa koji Intel naziva PCH, odnosno Platform Controller Hub. Za razliku od sličnih starijih rješenja (čipseta objedinjenih u jednom čipu kao što je Nvidijin nForce3), P55 PCH u sebi ne sadrži kontrolere koje tradicionalno nalazimo u northbridgeu. Razlog je tome jednostavan: memorijski i PCIe kontroler integrirani su u Core i5/i7-800 procesore.

U P55-ici tako nalazimo 6-portni SATA 3Gbit/s kontroler s podrškom za RAID (0, 1, 10 i 5), HD Audio kontroler, PCIe kontroler s ukupno osam laneova (stazica - svaka se piše kao x1), 14-portni USB2.0 kontroler te na kraju gigabitni mrežni kontroler. Ostale funkcije koje nalazimo na matičnim pločama, primjerice Firewire ili eSATA, implementirane su putem odvojenih kontrolera. Zanimljivo je da je na isti način sređena podrška za staru 32-bitnu PCI sabirnicu, putem posebnog kontrolera koji se preko jedne od PCIe stazica veže na sâm čipset.

Kao što smo već rekli, neke od najbitnijih funkcija čipseta prebačene su u procesor. To su memorijski i primarni PCIe kontroler. Memorijski kontroler u procesorima Lynnfield radi isključivo s DDR3 memorijom, ima dva kanala te nudi tri množitelja: 6, 8, 10 i 12. Budući da temeljni takt sustava (bclk) iznosi 133 MHz, jasno je da takt memorije može biti 800, 1.066, 1.333 MHz ili 1.600 MHz. Sve više vrijednosti kojima se često hvale proizvođači matičnih ploča dobivaju se overclockiranjem. Vrlo je bitan parametar memorije radni napon. On ne smije biti previše različit od napona memorijskog kontrolera jer u suprotnom dolazi do prevelikog električnog naprezanja kontrolera i u konačnici do kvara procesora. Konkretno, maksimalna razlika između napona memorije i napona memorijskog kontrolera (QPI odnosno VTT odnosno IMC napona, kako u kojem BIOS-u) iznosi 0,5 V.

S memorijskim kontrolerom povezano je još par specifičnosti. Prva i najvažnija odnosi se na redoslijed ugradnje memorijskih modula. Za razliku od starijih platformi (ne računamo Core i7-900), moduli se prvo ugrađuju u utore jednake boje koji su najdalje od samog procesora. U suprotnom će vas pri pokretanju računala dočekati crni ekran. Kontroler također podržava memoriju s XMP (eXtreme Memory Profile) postavkama. Riječ je o Intelovoj izmišljotini koju je tvrtka pokrala od Nvidije (SLI Ready memorija odnosno EPP postavke).

Stvar je jednostavna. Osim klasičnih SPD postavki koje autorizira JEDEC, nove DDR3 memorije vrlo često imaju drugi set (XMP) postavki koje su agresivnije i nude bolje performanse. Time je korisnik pošteđen ručnog konfiguriranja memorije, no istovremeno može iskoristiti dodatne performanse koje nudi skuplja memorija. Imajte na umu da korištenje XMP profila katkad znači da će sustav automatski biti overclockiran, što opet katkad uključuje i povećavanje napona (posebno napona memorijskog kontrolera). Sukladno tome, nije baš preporučljivo koristiti 2.000-megahercnu memoriju u kombinaciji s procesorom ili matičnom pločom koji imaju loše hlađenje.

Druga važna funkcija čipseta koja je sada integrirana u procesor jest primarni PCIe kontroler, odnosno PCIe kontroler namijenjen spajanju grafičkih kartica. On nudi ukupno 16 PCIe 2.0 stazica koje su na većini ploča podijeljene u dva fizička PCIe x16 utora. Konkretan broj PCIe stazica u utorima konfigurira se automatski, zavisno o karticama koje su ugrađene u utor. Ako, primjerice, koristimo samo jednu karticu, a sekundarni je utor prazan, ta kartica na raspolaganju ima svih 16 stazica. Ako su grafičkim karticama popunjena oba utora, dostupna se propusnost dijeli napola. U sekundarni je utor također moguće umetnuti bilo koju manju PCIe karticu (npr. TV karticu s PCIe x1 konektorom).

Što se tiče podrške za multi-GPU tehnologije, ona varira zavisno o modelu matične ploče. Budući da CrossFire ne zahtjeva nikakve dodatne licence, podržan je na svim pločama koje imaju dva ili više PCIe x16 utora. Za SLI podršku su pak proizvođači ploče primorani platiti licencu Nvidiji, pa je sukladno tome podrška dostupna na skupljim matičnim pločama. Spomenimo i da vrlo malo ploča (koliko znamo, samo jedna) podržava kreiranje SLI polja od tri grafičke kartice.