Bug Online

Sve je počelo od Applea i njegovog App Storea. Online trgovine aplikacijama za mobitele postojale su dakako i ranije - neko je vrijeme oko toga bio prilično aktivan i Microsoft - no Apple je postavio posve nova pravila. Nema ništa logičnije nego da kompanija koja sama proizvodi i mobitel i operacijski sustav za njega sama ponudi i trgovinu aplikacijama nad kojom ima potpunu kontrolu. Pa ipak, takvo što nije palo na pamet primjerice Palmu - koji je svojedobno bio u istoj situaciji - jer su do pojave iPhonea vrijedila drugačija pravila: kontrolu nad distribucijom aplikacija za mobitele imali su mobilni operateri. No Apple je proizveo mobitel toliko atraktivan da je mogao naglavce izvrnuti dotadašnja pravila: nisu više operateri birali koji će mobitel prodavati i pod kojim uvjetima, već je Apple birao operatera i odredio tko će, kako i pošto prodavati iPhone. Usput je oduzeo operaterima lukrativni biznis prodaje aplikacija, igara i melodija za mobitele te ga zadržao za sebe. A kad je Apple postavio presedan, odvažili su se i ostali...

Apple i svi ostali

Appleov je App Store od prvog dana požnjeo ogroman uspjeh zato što su svi od njega imali koristi (osim dakako operatera, no tko će njih žaliti). Korisnici su na jednom mjestu na jednostavan način mogli doći do softvera za svoj mobitel. Programeri su pod jasnim, transparentnim uvjetima mogli doći do tržišta, bez velikih ulaganja u marketing (to je Apple preuzeo na sebe) i bez gnjavaže s kontaktiranjem gomile operatera i pregovaranja sa svakim od njih. Medijske kuće i multinacionalne kompanije stale su se natjecati tko će prije izbaciti aplikaciju za iPhone jer im je to značilo besplatnu reklamu. Apple je pak zadržao kompletnu kontrolu nad svojom uspješnicom (kad se neki komad softver ne bi uklopio u njegovu poslovnu viziju, on bi ga naprosto odbio ponuditi preko App Storea i tako mu zapečatio sudbinu), dao neodlučnim kupcima dobar razlog da kupe iPhone i na koncu lijepo zaradio. S App Storea je preuzeto više od dvije milijarde aplikacija (da, dvije milijarde; nije tipfeler); ako je na svakoj Apple zaradio samo po dolar (a zaradio je više: cijena je prosječne aplikacije 2,55 dolara, odnosno 3,25 ako odbijemo one besplatne), lako je moguće da je više zaradio na trgovini softvera za mobitele nego na samom mobitelu.

Dakako, i svi su ostali pohrlili slijediti taj poslovni model: svoje app storeove otvorili su Nokia, Blackberry, Palm i Microsoft, pa čak i proizvođači mobitela koji nemaju vlastiti OS: Samsung i LG. Sve ih je preduhitrio Google: njegov Android morao je od prvog dana imati svoju online prodavaonicu jer je i zamišljen tako da ovisi o softveru, a da hardver bude manje bitan. Android Market tako je u manje od godinu dana prikupio više od 10.000 aplikacija, daleko više od konkurenata otvorenih par mjeseci kasnije: BlackBerry App World ih je u trenutku pisanja ovog teksta imao 3040, a Nokijin Ovi Store, Palmov App Catalog i Microsoftov Windows Mobile Marketplace nude po troznamenkasti broj aplikacija. Odnosi su snaga, dakle, vrlo jasni: Appleov App Store (više od 100.000 aplikacija od srpnja prošle godine) nudi deset puta veći izbor od sljedećeg konkurenta, Android Marketa, koji pak nudi deset puta veći izbor od svih ostalih. Veličina (barem ovdje) možda nije presudna - istraživanje AppsFirea pokazalo je da je tek nešto više od tisuću aplikacija za iPhonea, od njih 100.000, privuklo više od jedan posto korisnika, no teško je oteti se dojmu da veći izbor prati i bolja kvaliteta.