Bug Online

Zemaljska digitalna televizija koja se krije iza oznake DVB-T - Digital Video Broadcasting Terrestrial - nije udaljeni san koji postoji na stolovima opskurnih komiteta i radnih skupina. Umjesto toga, standard DVB-T se danas aktivno koristi u mnogim zemljama svijeta. Europske zemlje prednjače u namjeri da za nekoliko godina potpuno ugase analogni dio spektra za prijenos televizijskog signala kako bi ga iskoristile za druge namjene.
Zanimljivo je da se standard DVB-T vrlo brzo nakon početnih, eksperimentalnih europskih instalacija pojavio i u hrvatskom eteru. Zasad se radi o eksperimentalnim signalima koji nisu dostupni širom Hrvatske, no kako će i ovo jednom biti svakodnevna stvar, pogledajmo o čemu je riječ.

Analogno u ropotarnicu
DVB-T je maleni dio skupine međunarodno prihvaćenih, otvorenih standarda buduće digitalne televizije za koje se brine DVB Project. Kao i mnoge slične organizacije s polja odašiljanja, riječ je o industrijskom konzorciju s preko tri stotine članica.
Koliko je ovo bliska realnost, potvrđuje i primjer Berlina koji je na svom području 2003. godine u potpunosti ugasio dosadašnje analogne TV signale. Primjer Berlina su u međuvremenu slijedili diljem Njemačke, koja je uz Veliku Britaniju postala europski pionir u uvođenju DVB-T-a.
Mi ćemo se fokusirati na standard DVB-T, iako mu društvo pravi niz različitih načina prijenosa DVB signala, usluga, dodataka i načina komunikacije koje spominjemo u posebnom okviru. Ne želimo se previše uplitati u teoriju koja stoji iza ovog standarda ratificiranog 1997. godine pa spomenimo tek da DVB-T omogućava prijenos od 18 do 24 različita TV programa koja ćete uhvatiti preko najobičnije kućne antene. Za uživanje u DVB-T programima nećete morati svoj dosadašnji TV prijemnik baciti u smeće - iako se na tržištu pojavljuju novi TV prijemnici koji u startu znaju primiti DVB-T signal, za postojeće uređaje postoje dodaci u obliku settop-boxova.