Bug Online

Početak dvadesetog stoljeća bio je doba revolucionarnih promjena, ne samo onih društvenih već i onih u znanosti i tehnologiji. To doba velikog uzleta ljudskog duha i uvjerenja da je sve moguće, donijelo je čovječanstvu događaje i izume koji će promijeniti način na koji živimo, a posebno se istaklo razvojem aeronautike. Početkom dvadesetog stoljeća se cepelini i avioni bore za svoje mjesto pod Suncem, a za sva vremena u povijesti ostaju zapisana imena Bleriota, Lindbergha, Amelie Earhart i drugih velikana zrakoplovstva.

Upravo je to bila inspiracija američkom poduzetniku s doktorskom titulom i diplomama MIT-a i Harvarda, Peteru Diamandisu, kada je 1995. osnovao X-Prize. Pitao se kako bi se zračni promet razvijao da nisu u 20-tim godinama prošlog stoljeća bile uspostavljene nagrade za zrakoplovne podvige. Primjerice, Charles Lindbergh, koji je 1927. prvi uspješno preletio put od New Yorka do Pariza, uradio je to kako bi osvojio nagradu Orteig koju je ponudio tadašnji hotelski magnat Raymond Orteig onome tko prvi ostvari taj poduhvat.

Zanimljivo je da se takmičilo čak devet timova koji su ukupno potrošili preko 400.000 dolara za 25.000 dolara nagrade. Tako je i Lindberghov tim utrošio bitno više od 25.000 dolara u pripremu leta i opremanje aviona Spirit of St. Louis, ali su kasnije svi profitirali u bumu civilne avijacije koja je slijedila prvi neprekinuti let od New Yorka do Pariza.

Dapače, ovaj poduhvat je toliko zagrijao Amerikance za ideju zračnog transporta da je 1929. u odnosu na 1926. zračni promet narastao s 5.782 putnika na 173.400 putnika godišnje, što je za 30 puta više u samo tri godine. Samo unutar prve godine nakon Lindberghovog preleta je za 400% povećan broj registriranih zrakoplova, te za 300% broj licenciranih pilota.

(Znači li ova diskrepancija u brojkama da su dodatnim zrakoplovima upravljali priučeni piloti, bez dozvole, razni grunfovi svoga doba? Vrlo vjerojatno…)
Očito - natjecanje za nagradu i sav publicitet koji je s time išao popularizirao je zračna putovanja na način kakav je malo tko očekivao.

Nagrada X-Prize trebala je za svemirske letove napraviti ono što je nagrada Orteig napravila za zrakoplovstvo. Uvjeti su bili jednostavni - natjecatelji ne smiju biti državne institucije niti smiju biti financirani od države, a od njih se očekuje da naprave letjelicu koja ljudsku posadu može nositi u nisku orbitu (100 kilometara iznad površine Zemlje) i to najmanje dva puta u rasponu od dva tjedna. Prvi kojemu uspije, dobiva 10 milijuna dolara…