Bug Online

Arhitektura Fermi koju su Nvidijini znanstvenici razvijali prilično dugo na papiru izgleda vrlo moćno, pogotovo kad je riječ o izvođenju igara temeljenih na DirectX-u 11. Razlog za to vrlo je robusna podrška za teselaciju, tehnologiju koja omogućava stvaranje kompleksnijih geometrijskih modela u samom grafičkom procesoru. Nažalost, zbog tehničkih problema pri proizvodnji, punokrvni dizajn Fermija još uvijek nije inkarniran u obliku komercijalno dostupne kartice. Konkretno, dočim se u tehničkim specifikacijama arhitekture Fermi spominje čip sa 512 shaderskih jezgara, trenutno najmoćniji GeForce ima ih 480, a jeftiniji model GTX 470 tek 438.

U trenutku pisanja ovih redaka nove su Nvidijinine kartice dostupne u domaćim trgovinama, no, sukladno očekivanjima, mnogo je lakše kupiti GTX 470 nego GTX 480. Također treba napomenuti da su cijene više od očekivanih. Dočim smo mi u prethodnom članku pretpostavili da će za GTX 480 biti potrebno izdvojiti oko 3.900 kuna, cijene se danas kreću između 4.100 i 4.500 kuna. S karticom GTX- 470 situacija je slična - umjesto očekivanih 2.700 kuna, većina trgovaca za kartice zasnovane na ovom čipu traži između 2.800 i 3.100 kuna.

Nije naodmet spomenuti da kruže glasine kako Nvidia planira osjetno sniziti cijenu GTX-ova 470.

Daj što daš

GTX 470 koji smo testirali u sklopu ove teme stigao nam je izravno od Nvidije, dočim smo snažniji GTX 480, koji potpisuje tvrtka Palit, dobili od domaćeg ustupitelja. Palitova se kartica zapravo ne razlikuje mnogo od Nvidijinog referentnog modela - tu je minijaturna naljepnica na hladnjaku te siromašan paket dodatne opreme koji se sastoji od DVI/VGA adaptera i kabela koji na jednom kraju ima mini-HDMI, a na drugom običan HDMI konektor.

Vjerojatno je najveća razlika među referentnim i maloprodajnim karticama - BIOS. Naime, naši kontakti u Nvidiji naglasili su nam da kartice koje prodaju njihovi partneri imaju noviji BIOS koji ispravlja i regulira određene nepravilnosti u radu ventilatora. Moramo priznati da nismo uspjeli ustanoviti što je točno različito, no kako vidimo na mreži svih mreža, čini se da je glavni problem kod stare verzije BIOS-a bilo to što ventilator ne bi povećao brzinu kad bi kartica bila opterećena i spojena na dva monitora. Srećom, iz Nvidije nas uvjeravaju da su sve kartice dostupne u trgovinama već nadograđene novim BIOS-om.

Najsnažnija Nvidijina kartica nešto je kraća od Radeona HD 5870. Površinom kartice dominira golemi hladnjak temeljen na toplovodnim cijevima koji zauzima dodatni utor. Za razliku od sličnih hladnjaka na ostalim high-end karticama, ovaj s GTX-a 480 nije u potpunosti obložen plastikom, već je gotovo polovica interne, metalne strukture hladnjaka izvučena. Time su Nvidijini inženjeri željeli doskočiti visokom zagrijavanju te iskoristiti protok zraka u samom kućištu za disipaciju topline. Za razliku od Radeona HD 5870, a identično Radeonu HD 5970, najsnažniji Fermi napaja se s pomoću kombinacije 6-pinskog i 8-pinskog PCIe naponskog konektora.

Pločica s videoizlazima relativno je siromašna: tu su dva DVI i jedan mini-HDMI konektor. Manja verzija HDMI konektora korištena je kako bi topli zrak, guran turbinskim ventilatorom, mogao što lakše izlaziti van kućišta. Valja napomenuti da su tri konektora spojena na dva digitalna transmitera signala, pa je istovremeno moguće koristiti samo dva konektora. Što se tiče radnih taktova, Palitov model slijedi vrijednosti koje je propisala Nvidia, što će reći da mu shaderske jezgre rade na taktu od 1.401 MHz, a memorija na taktu od 924 MHz, odnosno efektivno 3,7 GHz jer je riječ o GDDR-u 5. Svakako treba reći da je s Fermijem Nvidia povezala radni takt svih dijelova čipa u jednu cjelinu. Premda različiti dijelovi čipa i dalje rade na različitim taktovima, njihova je poveznica takt shaderskih jezgara iz kojeg se dijeljenjem dobijaju svi ostali taktovi. Sukladno tome, overclockiranje kartica iz porodice Fermi svodi se na modificiranje dva radna takta - takta shaderskih jezgara i takta memorije.

Prva slabija predstavnica obitelji Fermi fizički je mnogo sličnija Nvidijinim dosadašnjim GeForce karticama. U pogledu gabarita možemo je usporediti s GeForceom 8800 GTS, što će reći da je 15-ak milimetara kraća od GTX-a 480. Hladnjak ove kartice također zauzima dodatni utor i ima turbinski ventilator, no kompletno je prekriven plastičnim oklopom. Dodatno napajanje kartice osigurava par 6-pinskih PCIe naponskih konektora. Prostor za smanjenje gabarita, hlađenja i napajanja stvoren je, dakako, nižim performansama u odnosu na GTX 480. Ova slabija varijanta Fermija tako raspolaže sa 448 shaderskih jezgara koje rade na taktu od 1,215 MHz, a prikladno smanjenje potencijala doživjela je i memorija. Takt joj je skresan sa 924 na 837 MHz, kapacitet sa 1.536 na 1.280 MB, a sučelje sa 384-bitnog na 320-bitno. Konfiguracija videoizlaza posve je ista kao na snažnijem modelu.