Sva lica Azije
- autor Dragan Petric
- čet 29.12.2011
- 22:00
Ispucati iz praćke bijesne ptice u svinjac kroz posljednjih je godinu-dvije postala neprikosnovena zabava diljem svijeta, no nigdje ne toliko kao u Kini. Najmnogoljudnija nacija svijeta jednostavno je opčinjena Angry Birdsima - gotovo svi koji imaju smartphone, bez obzira na dob, imaju instaliranu neku od brojnih verzija ove igre, a oni čiji mobilni telefoni nisu dovoljno suvremeni da je pokrenu, kao alternativu koriste "analognu" varijaciju igre koja se sastoji od prave praćke i plastičnih ptičica-bombi kojima gađaju plišane svinje.
Opsesiju ovom igrom nije teško zamijetiti odmah kada se sleti u Peking. Već je u aerodromskoj zgradi moguće kupiti plišane modele namrgođene peradi, privjeske, naljepnice, pa i odjevne predmete na kojima su otisnuti likovi iz igre. Čuveni Silk Maket - golemi pekinški buvljak na kojem se prodaju falsifikati svega što je moguće zamisliti, od Armanijevih odijela, preko Rolexa, do iPada i iPhonea - naprosto je preplavljen robom s oznakama Angry Birdsa, pa je za desetak kuna moguće kupiti sat s crvenom pticom, za dvadesetak tradicionalnu svilenu lepezu, dok spomenuta plastična izvedba ove igre koja je stasala s ekranima s multitouchom stoji, za tržišne uvjete te sredine, paprenih pedesetak kuna, ukoliko ste vješti u cjenkanju...
Originali i lažnjaci
Ova je igra, međutim, djelo finske kompanije Rovio Mobile, a uspjeh kojeg proživljava na kineskom tržištu motivirao ih je da upravo ovdje otvore prvi Angry Birds Store na svijetu. U njemu će svu ovakvu robu na kojoj u Kini milijarde zarađuju bezimeni lokalni proizvođači igračaka i odjeće moći ponuditi s originalnom etiketom.
Finci će ovim potezom slijediti primjer Applea koji je nedavno u Pekingu otvorio Apple Store, stekavši time, prema lokalnim zakonima, uvjete da od državnih tijela zatraži zatvaranje lažnog Apple Storea koji je, doista, jedno vrijeme egzistirao u kineskoj prijestolnici. U džepovima multimilijunskog Pekinga moguće je pronaći jednak broj originalnih koliko i lažnih iPhonea, pa je agresivniji tržišni nastup Applea na ovom podneblju ujedno i način borbe protiv sivog tržišta falsificiranih uređaja, koje bi bilo gdje drugdje u svijetu bilo srezano u korijenima.
U Pekingu tako postoje i trgovine drugih svjetski poznatih luksuznih marki koje se rado falsificiraju, poput Guccija, Prade ili pak Cartiera. Lažnjake s ovim logotipovima moguće je, dakako, kupiti diljem Kine za sitnu lovu, no nisu baš tako otvoreno ponuđeni posvuda kao što je slučaj s nelicenciranim igračkama i suvenirima s likom trenutačno megapopularnih Angry Birdsa, čija će tvrtka tek sada stati u zaštitu svojeg djela na ovom tržištu.
Tehnološki kontrasti
Kontrast najsuvremenijih tehnoloških dostignuća i jeftine polulegalne elektronike ispremiješanih na svakom koraku na najzorniji način predstavlja odraz današnje Kine koja prolazi kroz metamorfozu iz zatvorene i zaostale komunističke čahure u najnapredniju velesilu svijeta. Dok s jedne strane za promjenu eura ili dolara u lokalni juan ispunjavate u banci papirologiju petnaestak minuta dok se sve potvrde ne poštambiljaju, s druge strane to činite u nevjerojatno modernom zdanju, sa stotinjak katova, u kvartu čija se noćna silueta nimalo ne razlikuje od one Manhattana ili Dubaija.
Slično tome, dok vam je pristup Facebooku u čitavoj zemlji posve zabranjen, a rezultati pretraživanja na Googleu cenzurirani (kineski ured Googlea cenzuru provodi prema napucima državnih organa progona), što su postupci koji se bezmalo mogu okarakterizirati kao grubo narušavanje ljudskih prava, istovremeno je moguće provoditi se u najluksuznijim restoranima, wellnessima ili noćnim klubovima gdje je dozvoljeno i prihvatljivo posve otvoreno "biti ono što jeste", ma koliko i na ma koji način bili drugačiji ili posebni, čime se mnoga "zapadnjačkije" orijentirana društva još uvijek ne mogu pohvaliti (naše, za primjer).
Na sreću Kineza, a na nesreću većine onih u ostatku svijeta, kontrast prošlosti i budućnosti u ovoj se državi rapidno gubi, na štetu prijašnjih vremena. Posjetili smo Kinu upravo u trenucima dok je ta tranzicija najočitija, kada oba svijeta egzistiraju na podjednakoj razini i kada postaje jasno da će prevladati budućnost, ona u kojoj će Kina - valja doista otići tamo da bi se u to moglo povjerovati - zavladati svjetskim gospodarstvom, a samim time, što je nama zaljubljenicima u tehnologiju osobito bitno, i svjetskim tržištem informatičke i potrošačke elektronike te telekomunikacija.
izdvojeni tekstovi - siječanj 2012.
Tehnologije u 2012.
Nova digitalna era čet 29.12.2011
Prijenosnici do 3.500 kuna
Recesijski junaci čet 29.12.2011
Vanjski diskovi kapaciteta 1 TB i veći
Terabajti spasa čet 29.12.2011
Čitači e-stripova za Windowse
Deveta umjetnost čet 29.12.2011
BUGOVE IGRE 2011. GODINE
Bojno polje birtija čet 29.12.2011
Miro Rosandić
Veličina (ni)je važna čet 29.12.2011
Google Android OS 4.0
Za smartphone i tablete čet 29.12.2011
Battlefield 3 u 3D-u
Virtualno puškaranje u tri dimenzije čet 29.12.2011
Mionix Naos 5000 i Ozone Radon 5k
Mlade snage čet 29.12.2011
Philips Streamium MCi900
Futuristička evolucija čet 29.12.2011
Tehnologija u Kini
Sva lica Azije čet 29.12.2011
Microsoft Office 365
Preseljenje ureda u oblak? čet 29.12.2011
RAW format
Digitalna sirovina čet 29.12.2011
Gamersbook.com
Društvena mreža za igrače čet 29.12.2011
Parrot AR Drone
Vrtoletni vjetropir čet 29.12.2011















