Bug Online

Novi Ubuntu sa sobom je donio mnogo interesantnih izmjena i poboljšanja, a neka od njih očigledna su već pri pokretanju LiveCD-a (za one koji ga instaliraju na čisto ili tek isprobavaju). Ubuntuova dugogodišnja paleta boja grafičkog sučelja konačno je (blago) modificirana, i to počevši od ekrana za učitavanje sustava pa do samog Gnome grafičkog okruženja. Dosadašnja žarka narančasta i jasna smeđa zamijenjene su zagasitijim tonovima koji daju profinjeniji i elegantniji izgled te u autorovom slučaju zazivaju želju za čokoladom. Sistemske ikone također su redizajnirane te su sada oštrijih rubova i manje podsjećaju na stripovsku umjetnost.

Instalacijski program ostao je većinom isti kao i u prethodnoj verziji (u kojoj su ga konačno dotjerali do savršenstva), ali ovaj put nudi opciju enkripcije korisničkih podataka bez posebnih tajnih kodova pri pokretanju. Prisjetimo se, enkripcija se mogla natjerati da radi i u prošlom izdanju, no s djelomičnim nedostatkom ostavljanja swapa (virtualne memorije na čvrstom disku) bez enkripcije i stoga s određenom vjerojatnošću da se na njega pohrani neka tajna informacija bez zaštite. Nova verzija donijela je mogućnost istovremene enkripcije i swapa i korisničkih podataka, čime je zaokružena sigurnost ovako kriptiranih korisničkih računa te je samim time opcija zaživjela i u instalacijskom programu LiveCD-a. Enkripcija cijelog diska, a ne samo korisničkih direktorija, i dalje je dostupna putem alternativnog instalacijskog CD-a koji nema živo okruženje. Druga je tehnička novost postavljanje datotečnog sustava ext4 kao uobičajenog za nove instalacije (do sada ga se moglo samo ručno odabrati), što će novim sustavim donijeti puno brže operacije s velikim datotekama ali i drastično skratiti vrijeme potrebno za provjeru datotečnog sustava (fsck). Mala, ali pohvalna kozmetička promjena instalacijskog programa je dodavanje informativnih slajdova tijekom dvadesetak minuta duge operacije kopiranja podataka na disk, koji će nove korisnike upoznati s namjenom najbitnijih programa koji dolaze s Ubuntuom, uključujući F-spot, Rhythmbox, Evolution i vokalizator teksta Orca.

Uglavnom brže

Svježa instalacija novog Ubuntua ugodno će iznenaditi korisnike svojim zamjetno ubrzanim pokretanjem, dijelom zahvaljujući odabirom datotečnog sustava ext4 kao uobičajenog, a dijelom zbog optimizacije redoslijeda i pokretanja servisa kao i zamjenom tradicionalnog SysV sustava za pokretanje servisa Upstartom. Interesantno je primijetiti i da se na novim instalacijama za boot manager postavlja beta verzija Gruba 2 koja donosi dosta poboljšanja i izmjena u odnosu na donekle napušteni Grub 1, ali i koja u trenutnoj inkarnaciji zna provesti dosta vremena tražeći diskove (što ih je više u računalu, to je pokretanje Gruba 2 dulje), pa time na složenijim računalima praktički eliminira prednosti bržeg pokretanja samog operacijskog sustava. Na starim instalacijama koje se nadograđuju na 9.10 zadržat će se već instalirani Grub 1, a ni datotečni sustav ext3 neće biti automatski unaprijeđen u ext4. Ovo je moguće napraviti ručno, no prednosti boljeg raspoređivanja podataka na disku i bržih operacija primjenjivat će se tek na novim podacima nasnimljenim na ovako konvertiran datotečni sustav. Slabiji efekti poboljšanja novog Ubuntua na obnovljenim instalacijama u nekim prijavljenim slučajevima popraćeni su i problemima (iako se nismo s njima susreli na tri testna stroja, o njima pročitajte više u okviru), no s obzirom na potrebu da se neke od strukturnih tehnologija zamijene, takvo što i nije neočekivano, koliko god neugodno bilo. Osim spomenutih izmjena, Ubuntu 9.10 donosi i novi kernel s podrškom za standard USB 3.0 (iako se tek trebaju pojaviti uređaji koji ga rabe), ali i ubrzanja te bolju podršku za virtualizacijske tehnologije Xen i KVM.

Od ostalih novosti očitih krajnjim korisnicima vrijedi izdvojiti servis za sinkronizaciju datoteka Ubuntu One i redizajniranu aplikaciju za upravljanje instaliranim programima, ali i novi sustav notifikacija za primljene e-mail i IM poruke. Novi upravitelj programa donosi tek blago uljepšano sučelje i znakovitiji je zbog redizajna kako bi se moglo lakše predočavati više kategorija programa, odnosno kako bi mogao podržati predstojeći Ubuntuov "App store" i kupovanje komercijalnih programa direktno iz alata ugrađenog u operacijski sustav. Ovo naravno ne znači da će se do sada besplatni Ubuntu morati početi plaćati (na kraju krajeva, licence otvorenog kôda to sprečavaju), već da će Canonical proizvođačima komercijalnog softvera koji možda do sada uopće nije bio dostupan na Linuxu otvoriti otvoriti novi put za distribuciju i prodaju. U tu kategoriju mogu spadati programi poslovne namjene, ali i toliko nedostajuće komercijalne igre za Linux. Uspjeh Ubuntuova dućana moći će se ocijeniti tek nakon što zaživi, no ako se uspije ponoviti uspjeh digitalnih distribucijskih kanala kao što su oni na mobilnim uređajima (iPhoneov App store, Android Marketplace) ili na Windowsima (Valveov Steam, Direct2Drive, Stardockov Impulse i drugi), ovo bi mogao biti važan korak naprijed u širenju opće poželjnosti Ubuntua i Linuxa među masama.