BFS 2019: O posljednjem stoljeću homo sapiensa

Astronom Korado Korlević iz zvjezdarnice u Višnjanu održao je predavanje koje je povezalo astronomiju, biologiju, pseudoznanost, obrazovanje i budućnost čovječanstva

Sandro Vrbanus petak, 8. veljače 2019. u 12:27

Za obaveznu dozu popularne znanosti ove je godine na BFS-u bio zadužen naš poznati astronom Korado Korlević. Kako svoj posao astronoma istaknuo je zadatak gledanja u budućnost, te predviđanja događaja koji bi se mogli dogoditi – od udara asteroida preko tehnoloških inovacija i svih ostalih mogućih događaja koji bi mogli značajno promijeniti tijek ljudske povijesti.

Kao takvi događaji izdvajaju se prije svega tehnološki proboji koji dovode do umjetnog stvaranja života, produljivanja života gotovo do besmrtnosti, ali i znanstvenici koji se bave robotikom, umjetnom inteligencijom i sličnim područjima. Jedna od značajnih inovacija koju Korlević ističe kao ključnu koja se trenutačno razvija jest spoj neurona i računala, koje će omogućit da se "žohare kontrolira na daljinski" i slično…

Napredak ljudske civilizacije donio je brojne pozitivne stvari, ali i one ne baš tako sjajne – poput pretjeranog marketinškog "guranja" raznih trendova, lažnih celebrityja, pa sve do pojave bizarnih pseudoznanstvenih pojava, Jednom riječju, idiokracija.

Današnji posjetitelji Kina Europa svakako spadaju u manjinu u današnjoj civilizaciji, smatra Korlević, te poručuje kako treba potražiti izlaz iz takozvanog "društva snova", kako bismo se zaštitili od kolapsa civilizacije – koji se sada čini neizbježan ako nastavimo po starome.

No, civilizacija koja će nadrasti današnju, vrlo je to vjerojatno, neće biti homo sapiensi. Homo superior pojavit će se u narednih dva desetljeća genetskim inženjeringom, nakon toga doći će razdoblje homo symbiota, ljudi koji u sebi imaju ugrađene elektroničke komponente za memoriju i slično. I nakon toga očekuje se prevlast umjetne inteligencije, pa će stoga ovo stoljeće biti zadnje u kojem Zemljom vlada homo sapiens.

Dotaknuo se ovaj poznati popularizator znanosti i činjenice da je u Hrvatskoj trenutačno atmosfera okrenuta od znanosti i obrazovanja, te da one koji su dobri u STEM području i slično zovemo derogatornim nazivima poput šmokljana, dok nam oni mogu pomoći da izađemo iz situacije u kojoj smo se našli – i da nam pomognu stvoriti bolji svijet.