AI neće imati nužno negativan utjecaj na zaposleno

Zato sto se ekonomisti vode po povijesnim disruptive inovacijama (auto - konj, bankomat - bank telleri) itd.

Ekonomisti koji su mali vise upuceni u tehnicke detalje AI ili imaju CS obrazovanje znaju da je AI najgora odnosno najjaca disruptive inovacija koju je svijet vidio.

AI je primjenjiv u apsolutno svemu i uz malo treninga daje konstantne rezultate. 

Ljudi su prije odlazili s rutinskih na druge rutinske poslove kad bi izgubili posao. Recimo da si radio u banci na salteru, presao bi ili u tehnicku podrsku ili prodaju ako si izgubio posao radi bankomata. Ili ako si vozio kociju, poceo si vozit automobil.

Danas je to drugacije i racunalne znanosti zahtjevaju bitno vecu informaticku pismenost nego sto je to trebalo u trenutku kad su sekretarice mijenjale pisace masine sa MS Officeom.

Takoder AI se moze implementirati u roku mjeseci u vecim poduzecima, a ne u kroz godine. Sva potrebna infrastruktura vec postoji, a profitne margine rastu u nebesa.

Tako da sve pokazuje da ce AI ce imati apsolutno negativan utjecaj na zaposlenost. Americki GDP raste godinama (a kad racunas stvari tipa Wikipedia, Maps itd. koje su besplatne danas - raste eksponencijalno), a median income stagnira (u odnosu na inflaciju) jos od 1990.

Srednja klasa se brise kompletno cim dode AI i to je cinjenica. U Americi se cak predlazu dionice za manje radnike umjesto placa kao veci udio kompenzacije, kao i porez na robote itd.

pwc je u krivu kao i inace, svakih mjesec dana AI je sve bolji. I jos je megaizlazak planiran oko 2021. kad nas ceka neizbjezna recesija.

Mislim da Keso govori o sasvim drugom problemu. Kapital, sredstva za rad sada su u posjedu banaka, pa se one pojavljuju kao povlaštena društvena kategorija ili društvena klasa. No automatizacija nema veze s vlasništvom sredstava za proizvodnju. Hvala strojevima i robotima što su nas oslobodili tegobnoga rada! Taj je rad u svakom društvu neko morao obavljati, najčešće prisilno ili pritisnut glađu (robovi, bijedno plaćeni rudari, zatvorenici u gulagu i konclogorima, meksički emigranti u SAD), a zahvaljujući automatizaciji takvih će poslova biti sve manje. Pa sad razmislite: je li bolje primati od države potporu za nezasposlenost ili za još manje novca raditi dan i noć u rudniku? 

hehehe, imat cemo super robota, koji ce biti uber inteligentan, uber sportas, uber ljubavnik, a i imat cemo i ljudska govna koja ce doticne popravljat...

Super mi je ovaj graf u članku i rješenje problema je vrlo jednostavno, današnji radnici u tvornicama i tete na kasam koji će izgubit poslove dobit će nove kao će biti doktori i znanstvenici...

ako ljude u proizvodnji zamjene roboti tko će onda imati novaca da kupuje te proizvode,pa makar oni bili jeftiniji? 

Reci cu vam jednu tajnu.

Na MITu i University of Washington se ekstenzivno radi na ukidanju studenata na doktoratima u data science!

Dakle umjesto grad. studenta koji rade na AI i ML projektima, imat cete AI koji crawla web i skuplja cluster podataka za testiranje i treniranje algoritama. Jednostavno su brzi, bolji, besplatni i rade 24/7.

Takoder znam za jedan algoritam koji doslovno cita akademske portale i forume (strane i americke) i smislja teze za istrazivanja pa onda vozi simulacije da vidi koliko je izvedivo i uz kakav budzet!

Mislio sam na ovu povlaštenost: dozvola za stvaranje novca bez rada. Mi ostali (uključivo državu) da bi dobili novac moramo ili prodavati svoju imovinu ili naporno raditi dugo vremena. A oni utipkaju cifru u računalo i stvore novo stanje računa (novac koji su ti izdali kao kredit), ali i dug (kredit moraš vraćati), iz kojeg beru kamate. Kamate na novac koji su stvorili ni iz čega, utipkali ga. Posljedice toga nekom se čine male, ali su zapravo nesagledivo velike. Jako loše po društvo, a iznimno dobre po banke. Neravnopravan je položaj kad jedan smije stvarati novac bez rada, a drugi radi za taj novac ili ga posuđuje uz kamatu. Države će biti u sve većem minusu, sve više tvrtki propadati, a banke će biti u sve većem plusu. Budala je tko je pristao da stvaranje novca bez rada dopusti bankama. Što prije to treba promijeniti, jer šteta (i dug) raste. Pa čak i onim najrazvijenijima poput Njemačke, SAD-a i marljivog Japana koji je dužniji od Grčke.

Ja bih se rado ostavio ekonomije. Ali vidim da ekonomisti nemaju rješenje. A to je zato što nisu ni dotakli problem - način stvaranja novca. Dok korjen ne riješe, svi drugi pokušaji nemaju efekta. Biti će kriza za krizom, svaka iduća sve dublja. Oni to ni ne vide, misle da ne rade dovoljno efikasno. To je kao da imamo hrpu brodograđevnih inžinjera, a svaki brod koji porinu odmah potone. Onda im dođeš sa strane i kažeš: gle, u svaki brod ste ugradili rupetinu na trupu, ne bi možda to zatvorili? A onda te napadnu svi u glas "šuti glupane, ti nisi završio brodogradnju". Pa potone i sljedeći brod.

Ne. Banci ne daješ komad nikakve imovine, nego obećaješ da ćeš vraćati kredit i da si to sposoban. U trenutku kad ti odobre kredit, utipkaju cifru na stanje računa i to je to. Ne skidaju taj iznos niti jednom štediši. Ne skidaju taj iznos niti sa svojeg računa. Dakle stvaraju NOVI novac. Možeš ga trošiti u dućanu npr karticom, skida se stanje s tog računa. Ne znam zašto je to toliki problem razumjeti. Ovo što ti pričaš je rezerva, odnosno ne smiju stvoriti više od otprilike 10x više novog novca nego što imaju pravog novca, jer bi ih HNB zatvorio. To je iskustveni omjer u kojem ljudi neće primjetiti da njihove ušteđevine zapravo više nema. Osim ako više od 10% ljudi istovremeno digne svoju, tada bi primijetili da štednje više nema, popapala maca. Postoje osiguranja, ali ona su konačna, u laži su kratke noge, kolaps je ugrađen u sustav. Na žalost vrlo lošim odabirom temelja ekonomije - načina stvaranja novca. Jako dobar za banke, a katastrofa (put u nestanak) za državu, ljude i tvrtke (one su glupe što su pristali). Kod nas su na to pristali postpisomm Maastricht-og sporazuma 1994. Od tada dug nezaustavljivo raste i država je sve slabija, pruža sve manje usluga ljudima (zdravstvo, školstvo), i sve više firmi propada jer ne mogu izaći iz duga (Agrokor koncern, Uljanik, puno tvrtki prije njih, a ide to i dalje na sljedeće tvrtke).