Mjerenje zaraznih bolesti: koja je najteža?

Ovdje bi bilo dobro spomenuti i španjolsku gripu koja je odnijela više ljudskih života od Prvoga svjetskoga rata, nakon čijeg je završetka ubrzo izbila. Pa opet, jedno su statistike, a drugo strah i užas koje bolest izaziva. U mojoj su familiji, razumije se, mnogi umrli (rak, moždani i srčani udar, pneumonija) no ipak se prepričava već stotinu godina star slučaj kada je jedna mlada djevojka umrla od bjesnoče. Od gripe umiru uglavnom stari ljudi, a oni su se, kao i njihove obitelji, pomirili sa smrću. (To govorim jer sam i sam star. Više ne gledam na svoju smrt kao na najgore što se čovjeku može dogoditi u životu.)  

dakle, dobro zdravlje je samo najsporiji način umiranja. planirao sam se boriti da me smrt ne dobije živoga ali sam odustao jer je ipak tehnički i opremom nadmoćnija. 

"Mjerenje zaraznih bolesti: koja je najteža?" sada definitivno ludost, zaglupljenost, i glasanje za jedne te iste koji ne daju rezultata 

 

zapravo koliko sam upoznat sada ima za sve zarazne bolesti ljek, od onih najskupljih do obične sode bikarbone, 

Ovaj komentar autora članka nije baš uvjerljiv. Ja sam uzeo ovaj hipotetski primjer da bih jasno pokazao o čemu se radi. Mogao sam uzeti i primjer zaraznih bolesti, no čitateljima bi bilo manje  jasno. No dobro, bi li radije umrli u dobi od 25 godina od bjesnoče, dakle u najtežim mukama (DALY = 1 (75 - 25) = 50) ili s deset puta većom vjerojatnošću od gripe, u dobi od 65 godina (DALY = 10 (75 - 65) = 100)? Na kraju moja kritika ne ide na osporavanje izračunavanja DALY indeksa za neku skupinu bolesti, nego na ukazivanje na njegovu nepotpunost. On sigurno vrijedi za izračunavanje ekonomske štete izazvane bolešću, pa je primjenjiv za ukazivanje u kojem smjeru treba poboljšavati zdravstvenu zaštitu, no ne odražava psihološku komponentu koju bolest donosi. Dakle, da sumiramo, ne može se moje razmatranje ni u kojem slučaju smatrati "zbrajanjem kruška i jabuka", kako tvrdi autor.  

Ne vidim potrebu za "jasno pokazivanje o čemu se radi" - jer se u tekstu na više mjesta jasno kazuje o čemu se radi: DALY je rangiranje zaraznih bolesti prema njihovom utjecaju na zdravlje opće populacije (drugim riječima - za izračunavanje ekonomske štete, za ukazivanje u kojem smjeru treba poboljšavati zdravstvenu zaštitu populacije), a ne subjektivna, individualna ljestvica osjećaja boli, muke ili psihološke komponente koju (nezarazna) bolest donosi. Utoliko je "razjašnjavanje" DALY-ja hipotetskim primjerima subjektivnog, individualnog doživljavanja bolesti -- opisivanje krušaka (pri čemu koristim jabuke i kruške kao hipotetski primjer da bih jasno pokazao o čemu se (ne) radi).  ;-)
Tvrditi da čitateljima bilo "manje jasno" uzeti zarazne bolesti za primjer pri razjašnjavanju matematičke formule koja opisuje utjecaj zaraznih bolesti na zdravlje populacije mi se čini kao potcjenjivanje inteligencije čitatelja.

Ali to je moje mišljenje, dopuštam i drukčiju procjenu mentalnih kapacijeta čitateljstva BUG-a.  :-D
Uostalom, de dobroe, lupetamo beskorisno i nadmudrujemo se oko beznačajnog  :-)

 Ma samo vi dajte, nastavite slobodno. Volimo mi vidjeti i same autore kako razmjenjuju koju konstruktivnu....

.....a nije da nema čipsa.

Baš lijepe formule, ali sve padaju u vodu u slučaju mutacije virusa (a koje su vrlo česte).

 

Onda sve te brojke postaju krive i cijepivo pada na oko 20% učinkovitosti kod blažih mutacija.

 

Možda je bolje da se držimo toplog čaja i limuna, jer tu su negdje po učinkovitosti.

 

 

 

Možda nije bila namjera, ali ovo zaista zvuči kao reklama za cjepiva. 

 Jednom prilikom mi je čovjek ispriča anegdotu o svom ocu i njegovom kompanjonu za vrijeme španjolske gripe. Ne sjećam se dali se događala nekakva bitka ili nešto drugo, no bolest se pojavila i vrlo brzo desetkovala populaciju, dapače, svi su pomrli osim njih dva - ostali su netaknuti. Naime, dočim su primijetili šta ih je zadesilo, iz očaja su počeli tamanit češnjak u velikim količinama, kao da ih je smrt jednostavno zaobišla. Priča me baš i nije previše iznenadila s obzirom da volim češnjak te ga često tamanim, domaći nepolivani. Svake se zime oko mene gotovo svi pate s nekakvim gripama i virozama, kašlju mi u lice, ponekad čak dijelimo beštek i čašu - i ništa. Gripe i viroze kod mene nema, u najgorem slučaju me zadesi najobičnija trodnevna prehlada bez kašlja i temperature. Ljuti me to da koliko god svima govorio, pa čak i tako direktno pokaziva primjerima, ljudi se i dalje utapaju u tabletama i antibioticima uz povremeni čaj i limunadu. Dok sam ja zdrav ka dren, oni 2 do 4 tjedna na posao idu s gripama i virozama, radije se pate umjesto da par dana jedu češnjak i kakvu malo bolju voćku poput grožđa i kiwia, iako ima podosta drugih jakih i zdravih plodova. Malo veća količina vode isto odigra veliku ulogu, no i to je malo kome u navici.

Krenem čitati naslov i mislim se garant gripa i garant će u tekstu biti spemenuto kako se treba cijepiti. 2/2.

Tekst mi totalno izgleda kao promo za cjepiva.

nekoliko riječi o blagodatima masne hrane 😂

 Itekako postoji. Jedem svakodnevno hamburgere i to otkad znam za sebe. I u zadnjih desetak godina otkad radim nisam ni dana proveo na bolovanju. 

Danen kaže:
“Što točno djeluje, a što ne djeluje može pokazati tek medicinski (epidemiološki) eksperiment u kontroliranim uvjetima. ”

Ovo je jako važna rečenica. Kombinirana s porukom Doca Bereckoga o cost-benefit analizi.

Ok, primjer vrlo ozbiljne uaraze hepatitisom b. O epidemiji i eksponencijalnom širenju se uopće ne može govoriti, možete cijeli život živjeti s oboljelim bez ikakva rizika. Oboljeli su koncentrirani u nekoliko zanimanja (nekad i bolesti) a zbog načina prijenosa rizik za ostale je ravan nuli. Međutim, tek porođenu bebu ti otmu iz ruku, odnesu u drugu ordinaciju i cijepe vrlo često bez obavijesti a kamoli pitanja. Ta beba bi mogla biti ugrožena za jedno 15 godina ako ja prposutim svoju roditeljsku duznost, ako škola propusti svoje i ako povrh toga naleti na heroinskog ovisnika ili mušku prostitutku i pristane na grub, nezaštićen seks. Ali avaj, cjepivo ne pruža tako dugu zaštitu pa je potrebno još jedno cijepljenje, taman prije puberteta u sedmom razredu. Meni je to bacanje vremena i novca te nanošenje štete djeci koliko god blaga i sporadična bila. Sve pod pretpostavkom da to cjepivo doista djeluje kako kaže reklama. A to ne znamo, apsolutno nitko ne zna, jer je zabranjeno zaraziti ljude pa se mjere surogati. Gripa koja je tema ovog članka je drugi primjer. Trebalo bi uz enormnintrošak cjepiti većinu populacije a imamo dokaze da cjepivo uopće ne utječe na konačne ishode poput smrti, upala pluća (koje znamo i možemo liječiti ionako) te izgubljene radne dane. Kako provesti kontrolirani eksperiment s imunizacijom protiv gripe, testirati na ljudima da to doista sprječava infekciju u nekom omjeru i sve to obaviti u roku par mjeseci prije nego znamo koji će nas soj virusa uopće pogoditi. Vrlo često se radi panika oko toga, svinjska gripa je the one, a onda ispadne da je to najblaža gripa u dugo vremena. Malo je tu znanosti, a jako puno vračanja i financija, lažne etike. Jer je jednostavnije cjepiti sve nego izolirati narkomane, a usput i lukrativnije za jednu skupinu drug bussinessa.

Zašto srećom? Mislim da bi svi radije popili par tabletica laktoze i/ili slušali bubnjeve (da djeluje) nego se išli cijepiti i riskirali potencijalne nuspojave. Tako da se ne slažem s konstatacijom.

Ali znanost je znanost i tu se homeopatija nije proslavila po svojoj djelotvornosti. Rezultati ispitivanja su pokazali da je u klasi placeba.

Cjepivo (prema brojnim studijama) ima jako dobre rezulate u prevenciji bolesti, ali na žalost ne onako kako se to uglavnom prikazuje (malo te zaboli ubod i miran si do kraja života). Problemi nastaju u trajanju zaštite koja može biti okvirno od samo jedne godine (i ne apsolutna npr gripa, zbog mutacija), nuspojave, testiranja u kojima placebo nije otopina za infuziju nego drugo cjepivo ili cjepivo bez mikroorganizama/toksina s uključenim ostalim tvarima tipa spojevima aluminija itd.

BTW ispričavam se što mi stil pisanja sve više izgleda kao Ihush-ov