Da, ali koliko ima stazica :)
Jel mu se može poslat nešto da izrenda? 
Pitanje je koliko brzo može razbiti blockchain?
Pitanje je koliko brzo može razbiti blockchain?
misliš koliko brzo otključava wannacry? A što ako i njihove kvantne kompiće zaključaju "zločesti sjevernokorejci"?
Da, ali koliko ima stazica :)
Ali imam jedno pitanje kao totalno neinformiran tip o quantum komjutingu.
Kad ovo upogone za jedno 20 godina u kućnim i business okruženjima, ako može bit kec i nula istovremeno, kako će IT support retardima sad moć dat instrukciju :
Have you tried turning it OFF and ON again?
Ali imam jedno pitanje kao totalno neinformiran tip o quantum komjutingu.
Kad ovo upogone za jedno 20 godina u kućnim i business okruženjima, ako može bit kec i nula istovremeno, kako će IT support retardima sad moć dat instrukciju :
Have you tried turning it OFF and ON again?
Ovo pitanje više neće imati smisla, jer će biti i ugašeno i upaljeno u isto vrijeme
:)
A kako termosica zna da li treba hladiti ili grijati? :)
A kako termosica zna da li treba hladiti ili grijati? :)
Ni o tome ne treba razmišljati.. biće točno onakav (čaj) kakvog ga zamisliš.. dolazi nam stvarno fenomenalno vrijeme.
Ja bih si nabavio kvantni novčanik.. samo trebam prestati misliti o tome kako je prazan.
A kako termosica zna da li treba hladiti ili grijati? :)
ako je voda topla onda ju hladi, ako je hladna onda grije.
i tako u krug
Svaki od kubita, podsjetimo, umjesto vrijednosti 0 ili 1 kao kod klasičnih računala, može poprimiti bilo koju vrijednost u tom intervalu
Ovo je totalno krivo sročeno.
Qubit po definiciji može biti u 2 stanja i u linearnoj superpoziciji ta 2 stanja.
Ta 2 stanja možemo označiti sa 0 i 1 ali ne moramo, npr. može i true/false pa ne možeš reći da može poprimiti bilo koju vrijednost u tom intervalu (između true i false nema ništa).
Linearna superpozicija efektivno znači da se nalazi istovremeno u jednom i u drugom stanju a ne da može poprimiti bilo koju vrijednost "između" ta dva stanja.
Teoretski, može se govoriti o tome koliko je u jednom stanju a koliko u drugom, no postoji i razlika u fazi.
Ako stanja označimo sa 0 i 1:
S = α0 + β1
Budući da su α i β kompleksni brojevi ta linearna kombinacija ima 4 parametra (4 stupnja slobode) no ona se zbog uvjeta |α|²+|β|²=1 (zbroj vjerojatnosti da se qubit nalazi u jednom ili drugom stanju mora biti jednak 1)
svodi na 3 stupnja slobode.
Dodatno ograničenje prestavlja činjenica da faktor faze u kompleksnom broju ovdje nema nikakvo fizikalno značenje (samo razlika u dvije faze je bitna) pa se superpozicija svodi na 2 stupnja slobode.
Sa 2 stupnja slobode ta jednadžba odgovara cilindru gdje radijus predstavlja razliku u fazi.
Međutim kod |α| = 1 i |β| = 1 razlika u fazi postaje beznačajna pa cilindar postaje sfera sa radijusom 1 (Blochova sfera) što bi značilo da ta linearna kombinacija može poprimiti bilo koju vrijednost na površini te sfere.
Na toj sferi južni pol prestavlja stanje 1 (|α|² = 0, |β|² = 1) a sjeverni 0 (|α|² = 1, |β|² = 0).
Sa 50% vjerojatnosti da je qubit u jednom ili drugom stanju nalazimo se na sredini sfere - na ekvatoru.
Tu govorimo o čistim (pure) kvantnim stanjima no mogu postojati i miješana (mixed) kvantna stanja (kada su qubiti kvantno zapleteni - quantum entanglement).
Ta miješana kvantna stanja su kombinacija čistih stanja i ona imaju 3 stupnja slobode što znači da mogu biti i unutar sfere.
Svaki od kubita, podsjetimo, umjesto vrijednosti 0 ili 1 kao kod klasičnih računala, može poprimiti bilo koju vrijednost u tom intervalu
Ovo je totalno krivo sročeno.
Qubit po definiciji može biti u 2 stanja i u linearnoj superpoziciji ta 2 stanja.
Ta 2 stanja možemo označiti sa 0 i 1 ali ne moramo, npr. može i true/false pa ne možeš reći da može poprimiti bilo koju vrijednost u tom intervalu (između true i false nema ništa).
Linearna superpozicija efektivno znači da se nalazi istovremeno u jednom i u drugom stanju a ne da može poprimiti bilo koju vrijednost "između" ta dva stanja.
Teoretski, može se govoriti o tome koliko je u jednom stanju a koliko u drugom, no postoji i razlika u fazi.
Ako stanja označimo sa 0 i 1:
S = α0 + β1
Budući da su α i β kompleksni brojevi ta linearna kombinacija ima 4 parametra (4 stupnja slobode) no ona se zbog uvjeta |α|²+|β|²=1 (zbroj vjerojatnosti da se qubit nalazi u jednom ili drugom stanju mora biti jednak 1)
svodi na 3 stupnja slobode.
Dodatno ograničenje prestavlja činjenica da faktor faze u kompleksnom broju ovdje nema nikakvo fizikalno značenje (samo razlika u dvije faze je bitna) pa se superpozicija svodi na 2 stupnja slobode.
Sa 2 stupnja slobode ta jednadžba odgovara cilindru gdje radijus predstavlja razliku u fazi.
Međutim kod |α| = 1 i |β| = 1 razlika u fazi postaje beznačajna pa cilindar postaje sfera sa radijusom 1 (Blochova sfera) što bi značilo da ta linearna kombinacija može poprimiti bilo koju vrijednost na površini te sfere.
Na toj sferi južni pol prestavlja stanje 1 (|α|² = 0, |β|² = 1) a sjeverni 0 (|α|² = 1, |β|² = 0).
Sa 50% vjerojatnosti da je qubit u jednom ili drugom stanju nalazimo se na sredini sfere - na ekvatoru.
Tu govorimo o čistim (pure) kvantnim stanjima no mogu postojati i miješana (mixed) kvantna stanja (kada su qubiti kvantno zapleteni - quantum entanglement).
Ta miješana kvantna stanja su kombinacija čistih stanja i ona imaju 3 stupnja slobode što znači da mogu biti i unutar sfere.
Kad se priča o ovim računalima i drugim super jakim kompjuterima uvijek se generički napiše, može se koristit za:
''Primjene ovakvih kvantnih računala moguće su u svim poljima, a posebice tamo gdje je potrebno rješavanje kompleksnih problema, kao u farmaciji, umjetnoj inteligenciji, financijama ili logistici.''
Jel može netko napisati konkretno o čemu se radi i na čemu ovi super jaki kompjuteri zapravo rade, što točno je ''rješavanje kompleksnih problema, kao u farmaciji, umjetnoj inteligenciji, financijama ili logistici'' ?
Ja ih ne bi zvao kompleksnim - više zahtjevnim, jer vjerujem da se radi o problemima koji se rješavaju brute force metodama, tj. ispituje se veliki broj različitih vrijednosti ne bi li se pronašlo rješenje.
Kvantna računala su idealna upravo za to jer mogu istovremeno ispitati velik broj vrijednosti dok su klasična računala vrlo ograničena u tome.
Najjači sam 
Ne ozbač, koliko dugo dok kvantno računalo ne ubije bitcoin? Kak sam skužio da bi hakirao zadnju transakciju morao bi hakirati sve prethodne transakcije, unazad do prve. Znači ako su kvantna računala toliko močna onda bye bye bitcoin i sve ostalo.
