Topologija i Nobelova nagrada za fiziku 2016.

poruka: 38
|
čitano: 4.574
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Topologija i Nobelova nagrada za fiziku 2016.".
15 godina
neaktivan
offline
Re: Topologija i Nobelova nagrada za fiziku 2016.
PaleRider kaže...
Aldo kaže...
PaleRider kaže...
autor kaže...

Brzina je nešto drugo. To što postoji gornja granica brzine (materijalnih objekata u prostoru), za mene je jedna od najfascinantnijih i
najčudnijih stvari u fizici. Navikli smo se na činjenicu da je to tako, ali nitko zapravo ne zna zašto je to tako. Zašto postoji gornja granica brzine!?

 

I mene fascinira granica brzine.

 

Čovjek bi pomislio da ako postoji granica brzine mora postojati i granica temperature budući da temperatura ovisi o kinetičkoj energiji a samim time i o brzini čestica.

No stvar je u tome da je temperatura mjerilo energije predane sustavu (ili dobivene od sustava), a budući da energiju možemo teoretski beskonačno dodavati onda nema ni gornje granice temperature.

 

A što se tiče granične brzine, možda treba krenuti od pitanja zašto je ona baš c i što bi se dogodilo da je ona manja ili veća od c ili da je neograničena.

Rekao bih da je sâmo postojanje svemira uvjetovano fino podešenom graničnom brzinom, odn. temeljnim konstantama.

 

Ako idemo u ekstreme:

za c = 0 => ne postoji energija, vrijeme stoji, nema svemira (beskonačna zakrivljenost prostor-vremena?)

c = ∞ => energija beskonačna po Einsteinovoj relaciji, nema dilatacije vremena,

 

no u slučaju da c nije ograničen (c = ∞) ne bi ni vrijedila Eisteinova relacija jer to bi značilo da se dodavanjem energije brzina povećava linearno,

što se događa sa svemirom u tom slučaju, kad vrijeme teče jednako za sve i nema zakrivljenosti prostora, odn. nema gravitacije? Rekao bih da nema ni svemira..

 

Iz ovoga bih zaključio da granična brzina mora postojati, a zašto je ona baš c?

Svemir bi definitivno izgledao drugačije da je ona manja ili veća od c, ali pitanje je da li bi uopće bio moguć, trebalo bi probati simulirati..

 

 c u biti nije maksimalna brzina kretanja u svemiru, već se radi o maksimalnoj brzini prijenosa/razmjene informacije. Sam prostor se može kretati puno brže od brzine svijetlosti (možda beskonačno brzo). Čak je i opće poznato da se neke galaksije međusobno udaljavaju brzinom većom od brzine svijetlosti, pa i sam svemir se širi brže od c i još k tome ubrzava stalno. Inače osobno smatram da je brzina c, u kozmičkim razmjerima, smiješno mala...

 

Oprosti ali ne razumiješ neke stvari, prije svega koncept prostor-vremena.

Nitko ne priča o kretanju sâmog prostor-vremena, naravno da za prostor-vrijeme brzina nije ograničena, ali c JE max. brzina svega što se kreće u okviru prostor-vremena i ne radi se tu samo o informaciji!

Konstanta c je utkana u sve dijelove fizike, pričali o relativističkoj ili kvantnoj fizici!

Kad kažeš da se radi samo o informaciji očito ne razumiješ značenje ove formule E=mc², gdje je m relativistička masa => m = m0 / √(1-(v²/c²)),

a iz koje se jasno vidi da je potrebna beskonačna količina energije za ubrzanje čestice do brzine c, osim ako je ta čestica bez mase, kao foton - nosilac te tvoje informacije...

 

Mozes li poblize objasniti sto znaci "u okviru prostor-vremena"? Prostor-vrijeme je 3+1 dimenzijski matematicki model koji osim što ima tri prostorne koordinate dodaje i cetvrtu, vrijeme. Matematika je zbog toga nesto drugacija. Sam prostor se siri unutar prostor-vremena jer je to model unutar kojeg postoji. Zato mozemo i govoriti o evoluciji prostora kroz vrijeme, o tome koliko je sirenje vremena danas, koliko je bilo pred 10ak milijardi godina ili koliko je bilo u eri inflacije.

Dalje, radi se samo o informaciji, jer je foton informacija. Tocnije, elektromagnetski val u vakuumu je informacija, kakva god da jest. Elektromagnetski valovi ne putuju brzinom c uvijek, njihova brzina, kao i u slucaju bilo kojeg valnog fenomena, ovisi o sredstvu kroz koji putuju. Ovo sto si ti napisao je jednadzba za cestice koje imaju masu, ta jednadzba opisuje kolika je njihova energija mirovanja. m je uvijek konstanta, jer opisuje masu objekta koja je inherentno svojstvo objekta. Koncept relativisticke mase, po meni, se ne bi tebao uopce izcavati jer to nije realni objekt, to je privid koji se dogadja samo zato sto smo tako poslozili konstante. Na foton se ne moze primjeniti gornja formula jer foton nema masu, pa nema ni energiju mirovanja. Vise o konceptu relativisticke mase ovdje:

 

https://en.wikipedia.org/wiki/Mass_in_special_relativity#Relativistic_mass

 

8 godina
offline
Topologija i Nobelova nagrada za fiziku 2016.
Vidim da se razgovor opet kreće oko Einsteinove teorije relativnosti. Nije to lako razumjeti. No treba shvatiti nešto, što mnogim ljudima ovdje izmiče, posebice onima koji kažu da se "prostor giba" brže od svjetlosti. Naime, tu je riječ o dva temeljna razumijevanja prostora (i vremena, dakako).
1. Prostor je subzistencija. To znači da je nužan uvijet postojanja stvari. Stvari postoje zato što postoji prostor. Stvari se nalaze u prostoru. Na pojmu takvog, apsolutnog prostora ("apsolutnog, istinitog i matematičkog") temelji se Newtonova fizika.
2. Prostor je inherencija. To znači da je nužna posljedica postojanja stvari. Ako nema stvari nema ni prostora. Takav prostor zagovara Einstein, a prije njega Aristotel. Newton takav prostor naziva "relativnim", pa tvrdi da se na njemu ne može zasnovati fizika.
Aristotel je vjerovao da je prostor određen svojom granicom. Sve se nalazi u nečemu, osim svemira "koji se ne nalazi ni u čemu drugom". (Stoga izvan svemira ne postoji prostor). Einstein isto tako određuje prostor, no ne granicom nego brzinom putovanja u njemu. Kad bismo bili slijepi, naš bi prostor bio određen brzinom zvuka. Ono što se kreće brzinom većom od zvuka za nas bi bilo nedokućivo, nalazilo bi se izvan prostora. Tako treba shvaćati Einsteina. Za njega je prostor, kao što rekoh, inherencija, a ne subzistencija.
Kad bi se našli signali koji putuju brže od svjetlosti, dobili bismo novu definiciju prostora, našli bismo se u nekom novom, drugom svemiru.
 
0 0 hvala 1
15 godina
offline
Topologija i Nobelova nagrada za fiziku 2016.

C nije najbrža moguća brzina kretanja informacije. Informacija se može "kretati" (odnosno prenositi) instantno, vidi kvantnu spregu.

Rvat katolik!
 
0 1 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
Re: Topologija i Nobelova nagrada za fiziku 2016.
tnakir kaže...

C nije najbrža moguća brzina kretanja informacije. Informacija se može "kretati" (odnosno prenositi) instantno, vidi kvantnu spregu.

http://physics.stackexchange.com/a/203893

Perhaps today IS a good day to die. PREPARE FOR RAMMING SPEED!
15 godina
offline
Re: Topologija i Nobelova nagrada za fiziku 2016.
1domagoj1 kaže...
tnakir kaže...

C nije najbrža moguća brzina kretanja informacije. Informacija se može "kretati" (odnosno prenositi) instantno, vidi kvantnu spregu.

http://physics.stackexchange.com/a/203893

Informacija je prenesena, problem nastaje prilikom "čitanja" te informacije.

Rvat katolik!
16 godina
offline
Re: Topologija i Nobelova nagrada za fiziku 2016.
ibazulic kaže...
PaleRider kaže...
Aldo kaže...
PaleRider kaže...
autor kaže...

Brzina je nešto drugo. To što postoji gornja granica brzine (materijalnih objekata u prostoru), za mene je jedna od najfascinantnijih i
najčudnijih stvari u fizici. Navikli smo se na činjenicu da je to tako, ali nitko zapravo ne zna zašto je to tako. Zašto postoji gornja granica brzine!?

 

I mene fascinira granica brzine.

 

Čovjek bi pomislio da ako postoji granica brzine mora postojati i granica temperature budući da temperatura ovisi o kinetičkoj energiji a samim time i o brzini čestica.

No stvar je u tome da je temperatura mjerilo energije predane sustavu (ili dobivene od sustava), a budući da energiju možemo teoretski beskonačno dodavati onda nema ni gornje granice temperature.

 

A što se tiče granične brzine, možda treba krenuti od pitanja zašto je ona baš c i što bi se dogodilo da je ona manja ili veća od c ili da je neograničena.

Rekao bih da je sâmo postojanje svemira uvjetovano fino podešenom graničnom brzinom, odn. temeljnim konstantama.

 

Ako idemo u ekstreme:

za c = 0 => ne postoji energija, vrijeme stoji, nema svemira (beskonačna zakrivljenost prostor-vremena?)

c = ∞ => energija beskonačna po Einsteinovoj relaciji, nema dilatacije vremena,

 

no u slučaju da c nije ograničen (c = ∞) ne bi ni vrijedila Eisteinova relacija jer to bi značilo da se dodavanjem energije brzina povećava linearno,

što se događa sa svemirom u tom slučaju, kad vrijeme teče jednako za sve i nema zakrivljenosti prostora, odn. nema gravitacije? Rekao bih da nema ni svemira..

 

Iz ovoga bih zaključio da granična brzina mora postojati, a zašto je ona baš c?

Svemir bi definitivno izgledao drugačije da je ona manja ili veća od c, ali pitanje je da li bi uopće bio moguć, trebalo bi probati simulirati..

 

 c u biti nije maksimalna brzina kretanja u svemiru, već se radi o maksimalnoj brzini prijenosa/razmjene informacije. Sam prostor se može kretati puno brže od brzine svijetlosti (možda beskonačno brzo). Čak je i opće poznato da se neke galaksije međusobno udaljavaju brzinom većom od brzine svijetlosti, pa i sam svemir se širi brže od c i još k tome ubrzava stalno. Inače osobno smatram da je brzina c, u kozmičkim razmjerima, smiješno mala...

 

Oprosti ali ne razumiješ neke stvari, prije svega koncept prostor-vremena.

Nitko ne priča o kretanju sâmog prostor-vremena, naravno da za prostor-vrijeme brzina nije ograničena, ali c JE max. brzina svega što se kreće u okviru prostor-vremena i ne radi se tu samo o informaciji!

Konstanta c je utkana u sve dijelove fizike, pričali o relativističkoj ili kvantnoj fizici!

Kad kažeš da se radi samo o informaciji očito ne razumiješ značenje ove formule E=mc², gdje je m relativistička masa => m = m0 / √(1-(v²/c²)),

a iz koje se jasno vidi da je potrebna beskonačna količina energije za ubrzanje čestice do brzine c, osim ako je ta čestica bez mase, kao foton - nosilac te tvoje informacije...

 

Mozes li poblize objasniti sto znaci "u okviru prostor-vremena"? Prostor-vrijeme je 3+1 dimenzijski matematicki model koji osim što ima tri prostorne koordinate dodaje i cetvrtu, vrijeme. Matematika je zbog toga nesto drugacija. Sam prostor se siri unutar prostor-vremena jer je to model unutar kojeg postoji. Zato mozemo i govoriti o evoluciji prostora kroz vrijeme, o tome koliko je sirenje vremena danas, koliko je bilo pred 10ak milijardi godina ili koliko je bilo u eri inflacije.

Dalje, radi se samo o informaciji, jer je foton informacija. Tocnije, elektromagnetski val u vakuumu je informacija, kakva god da jest. Elektromagnetski valovi ne putuju brzinom c uvijek, njihova brzina, kao i u slucaju bilo kojeg valnog fenomena, ovisi o sredstvu kroz koji putuju. Ovo sto si ti napisao je jednadzba za cestice koje imaju masu, ta jednadzba opisuje kolika je njihova energija mirovanja. m je uvijek konstanta, jer opisuje masu objekta koja je inherentno svojstvo objekta. Koncept relativisticke mase, po meni, se ne bi tebao uopce izcavati jer to nije realni objekt, to je privid koji se dogadja samo zato sto smo tako poslozili konstante. Na foton se ne moze primjeniti gornja formula jer foton nema masu, pa nema ni energiju mirovanja. Vise o konceptu relativisticke mase ovdje:

 

https://en.wikipedia.org/wiki/Mass_in_special_relativity#Relativistic_mass

 

 

U pravu si, koncept rel. mase je zbunjujuć (i mene je zbunjivalo) i trebalo bi ga napustiti, kao što je točnija formula, ako pričamo o energiji mirovanja (i ako odbacimo pojam rel. mase), Eo = mc².

Ja nisam govorio o energiji mirovanja, zato sam i spominjao rel. masu.

Iako je rel. masa matematički konstrukt ostaje činjenica da za čestice koje imaju masu trebamo besk. energiju za ubrzanje do brzine c, pa mislili mi da je energija sadržana u masi (što je krivo) ili geometriji prostor-vremena.

16 godina
offline
Re: Topologija i Nobelova nagrada za fiziku 2016.
tnakir kaže...

C nije najbrža moguća brzina kretanja informacije. Informacija se može "kretati" (odnosno prenositi) instantno, vidi kvantnu spregu.

 

Samom kvantnom spregom se ne mogu prenositi informacije!

 

 

 

16 godina
neaktivan
offline
Re: Topologija i Nobelova nagrada za fiziku 2016.
tnakir kaže...

Informacija je prenesena, problem nastaje prilikom "čitanja" te informacije.

http://physics.stackexchange.com/a/78130

Perhaps today IS a good day to die. PREPARE FOR RAMMING SPEED!
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice