To su dynaudio monitori?
Dell su oba, zar ne vidiš?
Pro troll 
Pro troll
I to službeno priznat i nagrađen od Bug redakcije! 
To su dynaudio monitori?
Dell su oba, zar ne vidiš?
Hehe istina.
Inače, da - 5+1 surround Air aktivci sa master kontrolerom. http://www.soundonsound.com/sos/sep02/articles/dynaudioair.asp
Prilika za još jedno zrnce za raspravu - hajfisti možda nisu upućeni, ali govore tamo neki stručnjaci da je u biti najidealnije
pojačalo upravo takvo, specijalno dizajnirane arhitekture i performansi za svoju zvučnu kutiju. Nešto kao iOS za iPhone :P
Dakle najzagriženiji audiofil bi trebao popljuvati ne samo receiver, jeftinu bakrenu žicu (pardon interkonektor), i MP3,
nego i univerzalno pojačalo. Jer, samo posebno custom integrirano pojačalo koje neće morati brinuti o otporima i impedanciji kako interkonekcija
tako i međukonekcija i dampiranju EMF i vlastiti linearni near field monitor sa dediciranim razdjelnim sklopom umjesto pasivnih skretnica za niske i visoke
su dovoljno neutralni da ne unose neželjene harmonike, koloracije, distorzije, ili zatomljuju timbar, detalje i jasno baseve.
Štoviše, mislim da bi svaka vinil ploča morala imati popis uređaja korištenih pri masteringu, da ih pravi audiofil kupi
i sluša na identičnom setupu. Ostalo je aproksimacija. U biti, mislim da je najbolje na kraju, ako se želi uživati u svirci;
-dovesti u sobu bend, orkestar, zbor, solistu i poslušati bez posrednika. Ili doći knjima?
Ah, da - to postoji, zove se koncert:)
Pa normalno da ti je užasan zvuk u toj prostoriji:
Ti sebe nazivaš audiofilom? Pleb.
Kad smo kod prostorija..znam da zvuk mrzi staklene povrsine itd..ja imam same plocice po podu bez tepiha...koliko to utjece na zvuk?? I zvucnici mi stoje na siljcima direktno na plocicama. Citao sam po netu i neki audiofili su napravili znanost o opremanju prostorije za slusanje pa se mislim koliko bi tepih promjenio ton u mojem boravku? :))
Iako..neznam bi li htio promjenu..zvuce super i ovako :D
Najbitnije je da prostorija nije ječna,znači da neme jeke!Kad pošalješ zvuk u ječnoj prostoriji on putuje po cijeloj prostoriji i odbija se od svi površina puno više puta nego u dampiranoj prostoriji(punoj namještaja,zavjesamtepiha..)Rezultat je visko tonovi su dosta nervozni,oštri,vokal neodređen uglavno u takvim prostorijama kad par ljudi istovremeno priča teško se išta može razumjeti!!
Poželjno je imat tapet na podu,zavjese preko staklenih površina,par slikica na velikim zidovima,pogotovo nasuprot zvučnika!!Opet pretjerivanje u dampiranju dobiva se kontra efekt,ubijaju se visoki tonovi,srednji...
Najbitnije je da prostorija nije ječna,znači da neme jeke!
Terminologija - odjeka (reverba), a ne jeke (echoa).
To su dynaudio monitori?
Dell su oba, zar ne vidiš?
Hehe istina.
Inače, da - 5+1 surround Air aktivci sa master kontrolerom. http://www.soundonsound.com/sos/sep02/articles/dynaudioair.asp
Prilika za još jedno zrnce za raspravu - hajfisti možda nisu upućeni, ali govore tamo neki stručnjaci da je u biti najidealnije
pojačalo upravo takvo, specijalno dizajnirane arhitekture i performansi za svoju zvučnu kutiju. Nešto kao iOS za iPhone :P
Dakle najzagriženiji audiofil bi trebao popljuvati ne samo receiver, jeftinu bakrenu žicu (pardon interkonektor), i MP3,
nego i univerzalno pojačalo. Jer, samo posebno custom integrirano pojačalo koje neće morati brinuti o otporima i impedanciji kako interkonekcija
tako i međukonekcija i dampiranju EMF i vlastiti linearni near field monitor sa dediciranim razdjelnim sklopom umjesto pasivnih skretnica za niske i visoke
su dovoljno neutralni da ne unose neželjene harmonike, koloracije, distorzije, ili zatomljuju timbar, detalje i jasno baseve.
Štoviše, mislim da bi svaka vinil ploča morala imati popis uređaja korištenih pri masteringu, da ih pravi audiofil kupi
i sluša na identičnom setupu. Ostalo je aproksimacija. U biti, mislim da je najbolje na kraju, ako se želi uživati u svirci;
-dovesti u sobu bend, orkestar, zbor, solistu i poslušati bez posrednika. Ili doći knjima?
Ah, da - to postoji, zove se koncert:)
Ok, kužim da je fora imati blago ironični stav prema fanaticima koji traže dlaku u jajetu, za benefite koje 95 % populacije uopće ne zanimaju......no, kolko vidim, za tri (?) Dynaudio monitor si istovario brat-bratu soma i pol eura (čini mi se). Ako ti nije važno iskoristiti maksimalne mogućnosti opreme koju si kupio, mogao si proć i jeftinije, ha?
Ili je stvar u brendu? 
Inače, da - 5+1 surround Air aktivci sa master kontrolerom.http://www.soundonsound.com/sos/sep02/articles/dynaudioair.asp
Ok, kužim da je fora imati blago ironični stav prema fanaticima koji traže dlaku u jajetu, za benefite koje 95 % populacije uopće ne zanimaju......no, kolko vidim, za tri (?) Dynaudio monitor si istovario brat-bratu soma i pol eura (čini mi se). Ako ti nije važno iskoristiti maksimalne mogućnosti opreme koju si kupio, mogao si proć i jeftinije, ha?
Ili je stvar u brendu?
Nisu tri. 5 komada Air 15-ica i AirBase24 subac. Nije to sva audio oprema, naravno.
To sam samo bio stavio da ne ispada da laprdam neznajući što i o čemu,
jer ima podosta stručnjaka koji uglavnom svoga konjića hvale
ili prepričavaju tuđe recitale sa neta, pa pokušao dobiti na autentičnosti ne hvaleći isključivo ono što se ima.
A što se moglo kupiti, pa privatno sam si za hobby optimizirao monitoring sa Tannoy reveal i JBLsubcontrol1...
ali ovo na poslu je alat, a tu smo, usudio bih se reći, "profasionalci", jer
to naplatimo, i oprema se davno isplatila. Kao kad autoprijevoznik kupuje kamion.
Može si ga kupiti i čovjek privatno, ali mogu mu reći da mu je to overkil.
Još par sitnica u attachmentu, nadam se da ne idem na živce, no ponavljam, postao samo zato
da dam neku ajmo reć vjerodostojnost kad potvrdim da se prema vlastitom iskustvu slažem
da jedan dobar receiver nije sprdnja, ni inferioran dobrom pojačalu,
ili da superultra visoka frekvencija uzorkovanja i pohrane može rezultirati lošijim zvučnim masterom
zbog intermodulacijske distorzije na analognom dijelu.
Ili da je bitnije kojim sfotverskim coderom se pravi lossy snimka nego
gledanje samo na xxxkhz/xxkbita i trpanje u isti koš "mp3 je smeće", "vinilke su cvijeće".
Interesantno je da je gomila ljudi koji su profesionalno u glazbenoj i koncertnoj industriji
daleko manje zagrižena u ovo audiofilsko čistunstvo od onih koji kod kuće
slušaju (i) njihovu produkciju. Kod svakog profića kojeg znam je uvijek puno manje mistificiranja,
nego kod "audiofila" koji su pasivni slušatelji pa valjda nekako
njurganjem pokušavaju uvećati svoju važnost, ukus, profinjenost... mislim, okej - nije zločin.
Ali nije ni objektivno.
@Overhaul
Kao prvo da istaknem..svidja mi se subac :)))
Kao drugo obvezno zaposli nekoga da uvede reda s kablovima :P
@Overhaul
Kao prvo da istaknem..svidja mi se subac :)))
Kao drugo obvezno zaposli nekoga da uvede reda s kablovima :P
Studio nije kućište :) dok se ljudi ne popikavaju po kablovima, dobro su postavljeni :)
Mario !
Molim te objasni ljudima (ako imaš vremena) razliku između reverba i delay-a (ružna izvedenica), bolje je reći dileja.
Objasnio bih im ja, no, tvoje "očitovanje" će uzeti bez sumnje. :P
Eh !
Što sam još htio reći.
Pojavila se na RTL-u nekakva nakazna poluzabavna emisija koju "vode" Antonija i Škorisimo.
Moj odgovor je vezan s tim kompresijama audia itd. Tamo u bendu sviraju dva lika iz Osijeka , Željko Nikolin na klavijaturama i multiinstrumentalist Ivica Murat koji i ot/dpjeva te nekakve pjesmuljke.
Njih dvojica imaju tzv. apsolutni sluh i s tim se je teško natjecati.
Pitao sam Ivicu Murata u vezi ove teme, a on mi reče; "ne opterećuj se s tim jer na nekakvim prosječnim zvučnicima (za njega je prosječna linija cca 20k ) nećeš primjetiti razliku između "čuvenog" Flaca i npr. na 320 Kbps.
Kaže mi čovjek da jedva on s AS osjeti razliku (kaže da u glavnom ne primjeti razliku) na uobičajenim kućnim linijama od 3-4 t kn, no, na studijskim uređajima kod Nikše Bratoša to jako osjeti, i što sad ?
Eto, za audiofile.
Kupite si studijsku opremu od pola milijuna Eura pa uživajte bez mp3.
Da li se i koliko degradira kvalitete zapisa na vinilu uslijed reprodukcije? Ne mislim na oštećenja ploče od vanjskih čimbenika nego samo od igle...
Naravno da se degradira. Sa svakim slušanjem. Nova ploča, ako je dobrog uređaja i cijelog lanca, može dosegnuti do 21 kHz, no tijekom opetovanih slušanja taj frekventni raspon pada i do 15 kHz. Razina jittera (to jest, wow&flutter) je enormna, odnos signal/šum je u najboljem slučaju oko 80 dB.
Razlika je enormna, ploče pružaju puno ugodniji zvuk za slušanje, puno zaobljeniiji puno mekši dok je muzika sa cd-a nabrijana (nafrizirana), svatko tko je imao priliku čuti oboje paralelno reći će istu stvar (osim ako nije gluh..)
Sad, pošto igla uništava ploču nakon svakog slušanja, to je drugi par rukava, dolazi i do pucketanja ploče itd, ali jedna gramofonska ploča prvih 5-6 slušanja će dati puno prirodniji i otvoreniji zvuk od cd playera koji je čista digitalija....
Vinili najčešće zvuče ugodnije od CDa zbog drugačijeg masteringa te drugačije tehnologije snimanja i reprodukcije glazbe. Moderna pop glazba se masterira strahovito glasno i agresivno (u to uključujem i tehnjavu, da ne bude zabune), no zbog specifičnosti izrade i reprodukcije vinila, mora se drugačije ekvilizirati prije samog transfera na vinil master.
Pri tome moram implicitno naglasiti da ne postoji nikakav nedostatak u CD formatu; stari masteri, sa početka digitalne ere, rađeni su najčešće sa neznanjem kako bi se mastering za CD mogao napraviti, pa zvuče flah i beživotno. Moderni masteri, s druge strane, su dinamički prekompresirani i zvuče kao zid buke. Zvučno najbolji albumi su rađeni prema kraju osamdesetih pa negdje do sredine devedesetih. Nađite nešto iz tog razdoblja i poslušajte.
Kao primjer dobrog (modernog) masteringa navest ću (meni drag) album 'Café Blue' Patricie Barber, ako ga nađete u MSFL izdanju, stavite ga u player i slušajte što je dobar mastering.
Uostalom, sam proces izrade vinila uključuje digitalizaciju te konverziju nazad u analogno... mnogi to ne znaju, ali eto, tako je.
Izvori provjerenih informacija su ovdje, što se vinila tiče:
http://wiki.hydrogenaud.io/index.php?title=Myths_(Vinyl)
http://wiki.hydrogenaud.io/index.php?title=Vinyl_Mastering
Uglavnom, Hrvoje Horvat puši priče hifi mogula, kak je analogno bolje (khm, provjeriti što uopće znači pojam analog) bez ulaska u detalje. Uvijek je u pitanju mastering, i ništa više, sam medij je manje bitan jer on donosi samo ograničenja, što je u slučaju vinila poražavajuće usporedi li se sa audio CDom. Zašto nitko ne spominje u toj priči odlično masterirane albume na CDu? Nije u interesu hipsterstva i snobizma; jer bi porušilo cijelu tu teoriju o tome da digitalno ne valja.
O razlici između FLACa i mp3a nekom drugom prilikom... :)
A kaj mislis o Pono Music ? (onaj player od Neil Younga)
Inace kad vec kupujem glazbu onda cu je valjda kupit u lossless formatu, a ne nekom škartnom to mi je kao da kupujem filmove od 700mb
Eh !
Što sam još htio reći.
Pojavila se na RTL-u nekakva nakazna poluzabavna emisija koju "vode" Antonija i Škorisimo.
Moj odgovor je vezan s tim kompresijama audia itd. Tamo u bendu sviraju dva lika iz Osijeka , Željko Nikolin na klavijaturama i multiinstrumentalist Ivica Murat koji i ot/dpjeva te nekakve pjesmuljke.
Njih dvojica imaju tzv. apsolutni sluh i s tim se je teško natjecati.
Pitao sam Ivicu Murata u vezi ove teme, a on mi reče; "ne opterećuj se s tim jer na nekakvim prosječnim zvučnicima (za njega je prosječna linija cca 20k ) nećeš primjetiti razliku između "čuvenog" Flaca i npr. na 320 Kbps.
Kaže mi čovjek da jedva on s AS osjeti razliku (kaže da u glavnom ne primjeti razliku) na uobičajenim kućnim linijama od 3-4 t kn, no, na studijskim uređajima kod Nikše Bratoša to jako osjeti, i što sad ?
Eto, za audiofile.
Kupite si studijsku opremu od pola milijuna Eura pa uživajte bez mp3.
Pozdravi ti onda Ivicu, al malo glasnije, očito da taj AS ne funkcionira kako spada,
pozz
Eh !
Što sam još htio reći.
Pojavila se na RTL-u nekakva nakazna poluzabavna emisija koju "vode" Antonija i Škorisimo.
Moj odgovor je vezan s tim kompresijama audia itd. Tamo u bendu sviraju dva lika iz Osijeka , Željko Nikolin na klavijaturama i multiinstrumentalist Ivica Murat koji i ot/dpjeva te nekakve pjesmuljke.
Njih dvojica imaju tzv. apsolutni sluh i s tim se je teško natjecati.
Pitao sam Ivicu Murata u vezi ove teme, a on mi reče; "ne opterećuj se s tim jer na nekakvim prosječnim zvučnicima (za njega je prosječna linija cca 20k ) nećeš primjetiti razliku između "čuvenog" Flaca i npr. na 320 Kbps.
Kaže mi čovjek da jedva on s AS osjeti razliku (kaže da u glavnom ne primjeti razliku) na uobičajenim kućnim linijama od 3-4 t kn, no, na studijskim uređajima kod Nikše Bratoša to jako osjeti, i što sad ?
Eto, za audiofile.
Kupite si studijsku opremu od pola milijuna Eura pa uživajte bez mp3.
Pitanje: Da li se cuje razlika izmedju dva mp3 320Kbps ripana razlicitim softwareom (tj razlicitim encoderima)?
Znaci sa istog CDa, istu pjesmu, na istom hardwareu ripamo u 320Kbps sa dva razlicita encodera, recimo BladeEnc i Lame 3.99.
Dva su moguca odgovora:
1. Razlika se ne cuje - mp3=mp3=flac=CD. dovoljan je jedan univerzalni encoder za mp3. sve ostalo su gluposti. Ljudi koji istrazuju i usavrsavaju mp3 format gube vrijeme i izmisljaju toplu vodu kad vec odavno postoji encoder koji ce CD zvuk pretvoriti u mp3 bez ikakve cujne razlike. Fraunhofer v1.0 = Fraunhofer 4.0.3.
2. Razlika se cuje - naravno da se cuje. Da li sam AS ili ne, ne znam no sa 100% sigurnoscu cu ti kad mi pustis jednu pjesmu ripanu iTunesom i istu tu pjesmu ripanu Foobarom (ili EAC) reci koja je koja. Sa slusalicama od 200€ i DAC/amp-om od 150€. Daleko od 1/2 mil €. Samo sad postoji matematicki problem. Kako mp3 moze biti = flac, kad je mp3 <> mp3 iz istog izvora? S obzirom da su cujno razliciti kako i jedan i drugi mogu biti jednaki necemu trecem?
Sto se glazbe kao matematike tice, uzmite jedan snimak koji ide od tisine preko najnize frekvencije koju snimani instrument moze proizvesti do najvise. Recimo da traje minutu. Onda ga izmjerite. Najnizu frekvenciju, najvisu, glasnocu....
Sad na tom istom snimku izrezite svako drugu sekundu. Na dva nacina mozete. Samo izbaciti svako drugu sekundu tako da snimak traje 30 sekundi ili ubaciti tisinu tako da snimak traje minutu kao sto je i izvorni. Izmjerite ovo sto ste dobili i rezultati ce biti isti ili priblizni. Poslusajte ove 3 verzije snimke i cut cete da je razlika ogromna.
2. Razlika se cuje - naravno da se cuje. Da li sam AS ili ne, ne znam no sa 100% sigurnoscu cu ti kad mi pustis jednu pjesmu ripanu iTunesom i istu tu pjesmu ripanu Foobarom (ili EAC) reci koja je koja. Sa slusalicama od 200€ i DAC/amp-om od 150€. Daleko od 1/2 mil €. Samo sad postoji matematicki problem. Kako mp3 moze biti = flac, kad je mp3 <> mp3 iz istog izvora? S obzirom da su cujno razliciti kako i jedan i drugi mogu biti jednaki necemu trecem?
Lako je ustanoviti imaš li AS.
Znaš li ti da se u svim svjetskim glazbenim studijima snima glazba na minimalno 24 bit, 96000 Hz ?
Znaš li zašto ?
Zato jer se čuje najmanja pogreška pri snimanju, no sve se na kraju prebaci na 16/44100.
Dakle, i Wave je komprimiran, koliko god pojedinci ne žele to prihvatiti.
Jesi li ikad bio u "pravom" glazbenom studiju i jesi li čuo što kvalitetni snimatelji i producenti rade s glazbenim zapisom.
Tu su zvučnici koji mogu vući raspone od 24/96000, pa na više, cijela "mašinska" tehnologija a ne softverska (za analizu zvuka, prebacivanje na 16/44100)
EDIT;
Ne znam gdje sam napisao da mp3 na 320Kbps nalikuje Flac formatu ??????????
2. Razlika se cuje - naravno da se cuje. Da li sam AS ili ne, ne znam no sa 100% sigurnoscu cu ti kad mi pustis jednu pjesmu ripanu iTunesom i istu tu pjesmu ripanu Foobarom (ili EAC) reci koja je koja. Sa slusalicama od 200€ i DAC/amp-om od 150€. Daleko od 1/2 mil €. Samo sad postoji matematicki problem. Kako mp3 moze biti = flac, kad je mp3 <> mp3 iz istog izvora? S obzirom da su cujno razliciti kako i jedan i drugi mogu biti jednaki necemu trecem?
Lako je ustanoviti imaš li AS.
Znaš li ti da se u svim svjetskim glazbenim studijima snima glazba na minimalno 24 bit, 96000 Hz ?
Znaš li zašto ?
Zato jer se čuje najmanja pogreška pri snimanju, no sve se na kraju prebaci na 16/44100.
Dakle, i Wave je komprimiran, koliko god pojedinci ne žele to prihvatiti.
Jesi li ikad bio u "pravom" glazbenom studiju i jesi li čuo što kvalitetni snimatelji i producenti rade s glazbenim zapisom.
Tu su zvučnici koji mogu vući raspone od 24/96000, pa na više, cijela "mašinska" tehnologija a ne softverska (za analizu zvuka, prebacivanje na 16/44100)
EDIT;
Ne znam gdje sam napisao da mp3 na 320Kbps nalikuje Flac formatu ??????????
Ne sve
Uzmi recimo Pink Floyd The Dark Side Of The Moon - Immersion Box Set
na kojem je zvuk u 2.0 , 4.0 i 5.1 24 bit 96000 Hz
Imas i filmova (doduse samo njih par) gdje je zvuk 24bit 192000 Hz (fun fact : velicina tog audio file-a je preko 13GB :D )
@Budokai
Zvuk namenjen CD formatu se prvo snima i interno obrađuje u višem kvalitetu da bi greške u zaokruživanju tokom obrade manje uticale na finalni proizvod, jer pri svakoj operaciji unosiš grešku na nivou polovine poslednjeg bita. Ako imaš 24-bitno odabiranje, greška koja tu nastane na poslednjim bitima se neće cuti kad se sve konvertuje u 16-bitni format ("prljavi" bitovi se odbacuju), a da si sve vreme radio sa 16-bitnim vrednostima, greška bi ušla u finalni proizvod u čula bi se.
To je potpuno ista logika koja stoji iza prelaska sa integera na floating point aritmetiku kod grafičkih kartica. Na kraju se rezultat uvek konvertuje u celobrojne vrednosti i one su sasvim dovoljne da se pokrije broj nijansi koje možemo da razlikujemo, ali je veća preciznost neophodna pri internoj obradi da bi greška koja se unosi obradom ostala zanemarljiva.
Ne treba brkati preciznost uzorkovanja sa kompresijom. Waw može sadržati razne vrste zvučnog zapisa (recimo, pre 20-ak godina mi je neko dao kompletnu diskografiju Beatlesa na jednom CD-u i, pošto je to bilo davno pre mp3-ja, tu se radilo o AD-PCM tipu zapisa), no onaj format o kome mi pričamo je apsolutno "sirov" i "nekompresujući". 16-bit 44100Hz PCM signal koji se dobije ripovanjem CD-a je (ako zanemarimo greške u čitanju) apsolutno identičan originalnom CD zapisu i sadrži isti broj nula i jedinica. On je svakako manji i sadrži manje informacija od originalnog studijskog snimka, ali to nije zato što je format kompresovan, već zato što ne zapisuje isti signal, već signal dobijen kasnijim uzorkovanjem, urađenim sa manjom preciznošću. Dakle, on zapisuje drugačiji signal, ali ga zapisuje nekompresovanog.
Da opet napravim analogiju sa grafičkim svetom, to što si rekao je isto što i tvrditi da je bmp format tip kompresije zato što se od originalnog 1920x1080 zapisa može napraviti 1280x720 slika.
Njih dvojica imaju tzv. apsolutni sluh i s tim se je teško natjecati.
Pitao sam Ivicu Murata u vezi ove teme, a on mi reče; "ne opterećuj se s tim jer na nekakvim prosječnim zvučnicima (za njega je prosječna linija cca 20k ) nećeš primjetiti razliku između "čuvenog" Flaca i npr. na 320 Kbps.
Kaže mi čovjek da jedva on s AS osjeti razliku (kaže da u glavnom ne primjeti razliku) na uobičajenim kućnim linijama od 3-4 t kn, no, na studijskim uređajima kod Nikše Bratoša to jako osjeti, i što sad ?
Eto, za audiofile.
Kupite si studijsku opremu od pola milijuna Eura pa uživajte bez mp3.
Apsolutni sluh je jedan škakljiv pojam; u njihovom kontekstu (ako je istinit, jer ne znam tko su ti ljudi) najvjerojatnije znači da su u stanju čuti i najmanje promjene u visini tona ili tempu. Što je fantastično za glazbenika, jer može jako precizno svirati i skinuti melodiju. No to mu ne pomaže tijekom slušanja flac vs. mp3 jer niti jedna kompresija ne mijenja tempo i ton.
Što se priče sa studijskom opremom tiče, ne bum ulazio u to.
Pitanje: Da li se cuje razlika izmedju dva mp3 320Kbps ripana razlicitim softwareom (tj razlicitim encoderima)?
Znaci sa istog CDa, istu pjesmu, na istom hardwareu ripamo u 320Kbps sa dva razlicita encodera, recimo BladeEnc i Lame 3.99.
Dva su moguca odgovora:
1. Razlika se ne cuje - mp3=mp3=flac=CD. dovoljan je jedan univerzalni encoder za mp3. sve ostalo su gluposti. Ljudi koji istrazuju i usavrsavaju mp3 format gube vrijeme i izmisljaju toplu vodu kad vec odavno postoji encoder koji ce CD zvuk pretvoriti u mp3 bez ikakve cujne razlike. Fraunhofer v1.0 = Fraunhofer 4.0.3.
2. Razlika se cuje - naravno da se cuje. Da li sam AS ili ne, ne znam no sa 100% sigurnoscu cu ti kad mi pustis jednu pjesmu ripanu iTunesom i istu tu pjesmu ripanu Foobarom (ili EAC) reci koja je koja. Sa slusalicama od 200€ i DAC/amp-om od 150€. Daleko od 1/2 mil €. Samo sad postoji matematicki problem. Kako mp3 moze biti = flac, kad je mp3 <> mp3 iz istog izvora? S obzirom da su cujno razliciti kako i jedan i drugi mogu biti jednaki necemu trecem?
Sto se glazbe kao matematike tice, uzmite jedan snimak koji ide od tisine preko najnize frekvencije koju snimani instrument moze proizvesti do najvise. Recimo da traje minutu. Onda ga izmjerite. Najnizu frekvenciju, najvisu, glasnocu....
Sad na tom istom snimku izrezite svako drugu sekundu. Na dva nacina mozete. Samo izbaciti svako drugu sekundu tako da snimak traje 30 sekundi ili ubaciti tisinu tako da snimak traje minutu kao sto je i izvorni. Izmjerite ovo sto ste dobili i rezultati ce biti isti ili priblizni. Poslusajte ove 3 verzije snimke i cut cete da je razlika ogromna.
320 kbit je jako visok bitrate, i postoji mogućnost da se razlika neće čuti. Nejasno se sjećam Blade enkodera iz samih početaka mp3 enkodera, star je i više se ne razvija - IIRC jer je loš enkoder. Malo sam istražio, da, baziran je na onom jad i bijeda enkoderu tamo iz devedesetih, prvom fraunhoferovom mp3 enkoderu, kojeg su mnogikoristili za kodiranje godinama kasnije jer je dolazio sa nekakvim codec packom...
S druge strane, modernih mp3 enkodera nema puno; od dobrih tu je lame, kao nekakva referentna točka. Fraunhofer je razvio svoj enkoder do točke upotrebljivosti, te prodaje licencu drugima, mislim da ga apple koristi. Postoji još jedan, Helix, dobar je i brz u tri čoška, na mom stroju jedno 3x do 4x brži od lame enkodera. No imamo i aac enkodere, appleov je najbolji, nakon njega ide fraunhofferov enkoder (winamp)...
To su moderni enkoderi, kojim god da zakodiraš mp3 na tako visok bitrate, razlike u zvuku neće biti. A ako ti je to premali bitrate, sa lameom možeš ići i više (freeformat, do 640 kbit), samo što je takav stream nekompatibilan sa mnogim dekoderima. Tvoja tvrdnja da ćeš ti tu razliku čuti, bez dokaza, je ništavna, i vrijedi samo tebi. Nitko ovdje nema dokaze te tvrdnje.
Ovo sa rezanjem neću niti komentirati, jer si pokazao da nemaš niti najblažu ideju kako percepcijski codeci funkcioniraju, pa te lijepo molim da se educiraš prije nego se prihvatiš tematike.
Zato jer se čuje najmanja pogreška pri snimanju, no sve se na kraju prebaci na 16/44100.
Dakle, i Wave je komprimiran, koliko god pojedinci ne žele to prihvatiti.
Jesi li ikad bio u "pravom" glazbenom studiju i jesi li čuo što kvalitetni snimatelji i producenti rade s glazbenim zapisom.
Tu su zvučnici koji mogu vući raspone od 24/96000, pa na više, cijela "mašinska" tehnologija a ne softverska (za analizu zvuka, prebacivanje na 16/44100)
Kakvi to zvučnici mogu svirati do 96 kHz? Koje to audio pojačalo ima takav linearni bandwidth?
Inače, podijelio sam jedan video prije koju stranicu, a evo sada još jedan, u kojem je objašnjeno zašto je potrebno snimati u tako visokom sampling rateu; TL;DRoW: lowpass 'brickwall' filter. 24 bitno snimanje (u stvarnosti 20-21 zbog šuma elektroničkih komponenti) je potrebno zbog veće preciznosti pri apliciranju efekata, koji se i inače kalkuliraju sa 32 ili 64 bitnom preciznosti) tako da ne bude artefakata nakon aplikacije.
Finalna pjesma iz studija može biti komprimirana, ali samo dinamički, ne sa lossy kompresijom. Postoji ogromna razlika između te dvije stvari.
I drugima je ovo dobar primjer masteringa, mada sam ne slušam metal, kako godine izdanja prolaze, vidi se i čuje razlika u masteringu.
Dobar post Dougal, ali sumnjam da će ikome promijeniti njegov stav :)
Znaš već, jednom usvojena predrasuda kod ljudi sklonih površnosti
(što smo u različitim aspektima svi mi), teško ili (ovisno o karakteru)
nikako se neće promijeniti. Bez obzira na argumente.
Kakvi to zvučnici mogu svirati do 96 kHz? Koje to audio pojačalo ima takav linearni bandwidth?
Inače, podijelio sam jedan video prije koju stranicu, a evo sada još jedan, u kojem je objašnjeno zašto je potrebno snimati u tako visokom sampling rateu; TL;DRoW: lowpass 'brickwall' filter. 24 bitno snimanje (u stvarnosti 20-21 zbog šuma elektroničkih komponenti) je potrebno zbog veće preciznosti pri apliciranju efekata, koji se i inače kalkuliraju sa 32 ili 64 bitnom preciznosti) tako da ne bude artefakata nakon aplikacije.
Finalna pjesma iz studija može biti komprimirana, ali samo dinamički, ne sa lossy kompresijom. Postoji ogromna razlika između te dvije stvari.
I drugima je ovo dobar primjer masteringa, mada sam ne slušam metal, kako godine izdanja prolaze, vidi se i čuje razlika u masteringu.
Ja pričam o studijskim linearnim pojačalima i studijskim monitorima a ti meni vjerojatno o HI-FI sustavima za slušanje glazbe.
No i u HI-FI sustavima se ima što reći.
Postoji npr Sony DSD audio pojačalo koje će ti izvući 24/96kHz iz CD-a
http://www.sony.hr/electronics/audio-komponente/hap-z1es
Koliko je uspješan u rekomprimiranju ponovo na studijsku kvalitetu nisam čuo, no takve stvari odn. HI-FI pojačala postoje.
Što se tiče studijskog snimanja u 24/96kHz sve je poznato.
320 kbit je jako visok bitrate, i postoji mogućnost da se razlika neće čuti. Nejasno se sjećam Blade enkodera iz samih početaka mp3 enkodera, star je i više se ne razvija - IIRC jer je loš enkoder. Malo sam istražio, da, baziran je na onom jad i bijeda enkoderu tamo iz devedesetih, prvom fraunhoferovom mp3 enkoderu, kojeg su mnogikoristili za kodiranje godinama kasnije jer je dolazio sa nekakvim codec packom...
S druge strane, modernih mp3 enkodera nema puno; od dobrih tu je lame, kao nekakva referentna točka. Fraunhofer je razvio svoj enkoder do točke upotrebljivosti, te prodaje licencu drugima, mislim da ga apple koristi. Postoji još jedan, Helix, dobar je i brz u tri čoška, na mom stroju jedno 3x do 4x brži od lame enkodera. No imamo i aac enkodere, appleov je najbolji, nakon njega ide fraunhofferov enkoder (winamp)...
To su moderni enkoderi, kojim god da zakodiraš mp3 na tako visok bitrate, razlike u zvuku neće biti. A ako ti je to premali bitrate, sa lameom možeš ići i više (freeformat, do 640 kbit), samo što je takav stream nekompatibilan sa mnogim dekoderima. Tvoja tvrdnja da ćeš ti tu razliku čuti, bez dokaza, je ništavna, i vrijedi samo tebi. Nitko ovdje nema dokaze te tvrdnje.
Ovo sa rezanjem neću niti komentirati, jer si pokazao da nemaš niti najblažu ideju kako percepcijski codeci funkcioniraju, pa te lijepo molim da se educiraš prije nego se prihvatiš tematike.
Sto da ti kazem, dodji pa me testiraj. Sam sam sebe testirao i na materijalima koje cesto slusam nema teorije da sa slusalicama ne cujem razliku. Ripano sa vlastitih CD-ova sa EAC. Dapace, nejasno mi je kako je netko ne cuje.
Sto se tice rezanja tu se nisam referirao na encodere nego na ljude koji glazbu vole mjeriti a ne slusati. Dva zvuka koji ce dati identicna mjerenja zvuce totalno drugacije. Mozes li mi objasniti kako bi mjerenjem ustanovio da li je neki ton proizveden recimo orguljama ili violoncelom? Koji mjerni instrument je u stanju stati ispred orkestra i reci ti od kojih instrumenata je orkestar sastavljen, koliko ima violina i gdje koji glazbenik sjedi? U krajnjoj liniji, uz sve danasnje tehnoloske blagodati klavir bi se mogao ustimati u 2 minute. Jel tako?
Sto da ti kazem, dodji pa me testiraj. Sam sam sebe testirao i na materijalima koje cesto slusam nema teorije da sa slusalicama ne cujem razliku. Ripano sa vlastitih CD-ova sa EAC. Dapace, nejasno mi je kako je netko ne cuje.
Sto se tice rezanja tu se nisam referirao na encodere nego na ljude koji glazbu vole mjeriti a ne slusati. Dva zvuka koji ce dati identicna mjerenja zvuce totalno drugacije. Mozes li mi objasniti kako bi mjerenjem ustanovio da li je neki ton proizveden recimo orguljama ili violoncelom? Koji mjerni instrument je u stanju stati ispred orkestra i reci ti od kojih instrumenata je orkestar sastavljen, koliko ima violina i gdje koji glazbenik sjedi? U krajnjoj liniji, uz sve danasnje tehnoloske blagodati klavir bi se mogao ustimati u 2 minute. Jel tako?
Može, pozovi još nekoga da ne bude bez svjedoka, pa će da napravimo brzinski test.
Dva zvuka koja daju identična mjerenja identično i zvuče. Razmisli malo o tome.
A nije ti klavir gitara, pa da ga uštimaš u dvije minute. Danas se klaviri podešavaju uz pomoć računala, ne treba više biti zlatouhi.
Sto da ti kazem, dodji pa me testiraj. Sam sam sebe testirao i na materijalima koje cesto slusam nema teorije da sa slusalicama ne cujem razliku. Ripano sa vlastitih CD-ova sa EAC. Dapace, nejasno mi je kako je netko ne cuje.
Sto se tice rezanja tu se nisam referirao na encodere nego na ljude koji glazbu vole mjeriti a ne slusati. Dva zvuka koji ce dati identicna mjerenja zvuce totalno drugacije. Mozes li mi objasniti kako bi mjerenjem ustanovio da li je neki ton proizveden recimo orguljama ili violoncelom? Koji mjerni instrument je u stanju stati ispred orkestra i reci ti od kojih instrumenata je orkestar sastavljen, koliko ima violina i gdje koji glazbenik sjedi? U krajnjoj liniji, uz sve danasnje tehnoloske blagodati klavir bi se mogao ustimati u 2 minute. Jel tako?
Može, pozovi još nekoga da ne bude bez svjedoka, pa će da napravimo brzinski test.
Dva zvuka koja daju identična mjerenja identično i zvuče. Razmisli malo o tome.
A nije ti klavir gitara, pa da ga uštimaš u dvije minute. Danas se klaviri podešavaju uz pomoć računala, ne treba više biti zlatouhi.
Meni ne trebaju ni svjedoci ni mjerenja. Ja znam da cujem razliku a ti inzistiras na provjeri pa povedi nekoga svoga. Ripamo CD po mom izboru u flac i mp3 (ti biraj software za mp3) i ako sa mojim slusalicama, DAC-om i pojacalom devet od deset puta pogodim koji je format placas janje i gajbu piva.
Blinded (da ne znaš što svira sve do kraja testa) ABX testiranje?
Blinded (da ne znaš što svira sve do kraja testa) ABX testiranje?
Možeš mislit, obzirom da spominje 9 od 10 triala, ne funkcionira to tako... a ako je u ZG, ovo bih volio sprovesti do kraja. No, janjca ne bum platio, mogu eventualno donijeti nekakvo vino ili neš... jer je moj interes čisto akademski - u slučaju da je stvarno u pravu, bio bi više no dobrodošao na testiranjima codeca koje s vremena na vrijeme provodi ekipa na HA. U slučaju da nije, malo bi mu ego bio povrijeđen (prošao sam tu fazu prije desetak godina) 
, i to je to, ništa ga ne sprječava da uživa u dobrom zvuku.
Blinded (da ne znaš što svira sve do kraja testa) ABX testiranje?
Kad kupim CD odmah ga ripam i tagiram u mp3 i flac. Za doma i za smartphone tako da moj HD Glazba ima foldere /flac i /mp3. Ima u njima i maznute glazbe tako da im sadrzaj nije identican. CD ostaje kao fizicki backup koji se ne dira. Kad pustim na random play oba foldera velika je mogucnost da ce odabrati pjesmu koju imam u oba formata a ja cu bez gledanja u ekran znati koji format svira. Dapace, prije sam mp3 ripao pomocu iTunesa pa cu razlikovat i pjesmu koja je ripana sa iTunesom od one koja je ripana sa EAC iako su obe 320Kbps mp3.
@ father
zasto 9/10? zato jer ne mogu razlikovati u svim pjesmama. Ako je neki rock u pitanju tesko da cu uociti razliku a ako je techno onda nema teorije. Medjutim gudacke instrumente, dobre glasove koji pjevaju (ne one koji se deru), klasicnu gitaru, harfu... bez greske.
Kad kupim CD odmah ga ripam i tagiram u mp3 i flac. Za doma i za smartphone tako da moj HD Glazba ima foldere /flac i /mp3. Ima u njima i maznute glazbe tako da im sadrzaj nije identican. CD ostaje kao fizicki backup koji se ne dira. Kad pustim na random play oba foldera velika je mogucnost da ce odabrati pjesmu koju imam u oba formata a ja cu bez gledanja u ekran znati koji format svira. Dapace, prije sam mp3 ripao pomocu iTunesa pa cu razlikovat i pjesmu koja je ripana sa iTunesom od one koja je ripana sa EAC iako su obe 320Kbps mp3.
Umjesto svega ovoga bilo bi dovoljno da si napisao jednostavno "ne". Dakle, misliš da možeš čuti razliku, ali nisi obavio propisno testiranje i zapravo ne znaš možeš li čuti razliku.
Nemoj govoriti da si se testirao jer se nisi testirao, barem ne propisno. Testiraj se: http://en.wikipedia.org/wiki/ABX_test#Software_tests
