Overclocking guide za pocetnike izdvojena tema

poruka: 512
|
čitano: 261.791
|
moderatori: DrNasty, pirat, XXX-Man, Lazarus Long, vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
16 godina
neaktivan
offline
[Disclaimer]

=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=
[}             Overclocking guide za pocetnike {] [} zadnji update: 22.10.2009.             {]
=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=

Što je overclocking?

Overclocking je proces u kojem razne komponente računala tjeramo da rade brže nego kad smo ih kupili. Recimo, kupili ste procesor koji radi na 2.0 GHz-a i želite da procesor radi brže, možete ga overclockati da radi na 2.6 GHz-a.

 

[Disclaimer]

Overclocking može oštetiti ili uništiti vaše komponente. Overclocking smanjuje životni vijek komponenti. Ako pokušate overclockati, ja, r420r i Bug d.o.o. nismo odgovorni za eventualnu štetu korištenjem ovog vodiča. Vodič je isključivo za one koji prihvaćaju ove uvijete.

 

[COPYRIGHT - ©]

Svaki dio ovog vodiča slobodno možete koristiti isključivo u NE KOMERCIJALNE svrhe uz link na ovu stranicu (http://www.bug.hr/forum/topic/overclocking/overclocking-guide-pocetnike/6004.aspx), hvala!

 

[Achtung]

Ne odgovaram na privatne poruke! Sva pitanja možete slobodno postati u ovoj temi i na taj način danas - sutra pomoći nekome sa sličnim problemom.

 

Zašto bi željeli overclockati? Pa, jedan od razloga je da izvučete iz procesora (ili neke druge komponente) više nego što ste platili. Možete kupiti relativno jeftin procesor i natjerati ga da radi na brzinama mnogo skupljeg procesora. Ako ste spremni uložiti vrijeme i trud, možete uštedjeti dosta novaca, isto tako možete natjerati procesor da radi brže od nekog kojeg možete kupiti u dućanu.

 

[SADRŽAJ]

1. OPASNOSTI OVERCLOCKANJA

2. OSNOVE - update 26.6.2009. : HyperTransport (HT) i QuickPath Interconnect (QPI)

3. KAKO OVERCLOCKATI - update 23.6.2009. : Kako resetirati BIOS? (clear CMOS)

4. RAM

5. HLAĐENJE - update 22.10.2009. : Hlađenje (Kućište, Protok zraka, Zračno hlađenje, Vodeno hlađenje)

Poruka je uređivana zadnji put pon 23.11.2009 21:11 (r420r).
 
53 0 hvala 64
16 godina
neaktivan
offline
Opasnosti overclockinga

Kao prvo, ako ste oprezni i znate što radite teško možete trajno oštetiti komponentu. Vaše računalo se bude srušilo ili će odbijati bootati se ako ga gurate preko njegove granice. Jako je teško "skuriti" računalo provjeravajući koje su njegove granice.

 

Postoje opasnosti. Prva i najčešća opasnost je toplina. Ako tjerate komponentu da radi više, stvarat će više topline. Ako nemate adekvatno hlađenje, vaše komponente se će se pregrijavati. Pregrijavanje, samo od sebe, ne može "ubiti" vaše računalo. Jedini način na koji možete "ubiti" vaše računalo pregrijavanjem je ako konstantno pokušavate tjerati računalo na temperaturama višim od preporučenih. Bilo bi dobro da držite temperature ispod 60°C.

 

Ne morate se brinuti za pregrijavanje. Simptome možete prepoznati prije nego što "skurite" vaše komponente. Nasumična rušenja su najčešći znak pregrijavanja. Pregrijavanje se također može spriječiti korištenjem termalnih senzora koji vam mogu reći na kojoj temperaturi radi komponenta. Ako mislite da su temperature previsoke, možete smanjiti brzinu komponente ili nabaviti bolji hladnjak. O hlađenju ću reći još koju riječ kasnije.

 

Druga opasnost je da možete smanjiti životni vijek vaše komponente. Ako povećavate voltažu na komponenti, njezin životni vijek se smanjuje. Malo podizanje voltaže neće imati veliki utjecaj na životni vijek komponente, ali ako planirate malo veći overclock morate biti svjesni da će to smanjiti životni vijek komponente. To obično ne predstavlja veliki problem pošto onaj tko se bavi overclockingom nema jednu komponentu više od 4 – 5 godina i mala je vjerojatnost da će vaša komponente prestati raditi u tom periodu, bez obzira koliko dizali voltažu. Većina procesora je dizajnirano da izdrži do 10 godina, tako dobitak u performansama obično opravdava ako "izgubite" koju godinu.

***em sve! (mislim ovo je opaka psovka, ne opisivanje mog ljubavnog života)
Poruka je uređivana zadnji put sri 16.7.2008 1:22 (r420r).
 
26 0 hvala 39
16 godina
neaktivan
offline
Osnove

Da bi naučili kako overclockati, prvo maorate naučiti kako vaše računalo funkcionira. Najčešće se overclocka procesor.

 

Kada kupite procesor (ili CPU) vidjet ćete njgovu radnu brzinu. Uzmimo za primjer Intel Core2Duo E4400 procesor koji radi na 2.0 GHz-a ili 2000 MHz-a. To je mjerna jedinica koliko clock cycle-a može proći kroz procesor. Clock cycle je količina vremena potrebna da procesor obradi zadanu instrukciju. Pa, logički, čim više clock cycle-a procesor može izvršiti u 1 sekundi, brže može obrađivati informacije i brže će raditi vaše računalo. 1 MHz je milijun clock cycle-a u sekundi, tako da procesor od 2.0 GHz-a može obraditi 2,000,000,000 clock cycle-a u sekundi!

 

Cilj overclockera je podići brzinu procesora tako da procesor može proći više clock cycle-a u sekundi. Formula brzine procesora je:

 

FSB (MHz) × Multiplier = brzina  (MHz)

 

Sada da objasnim što je FSB i multiplier…

 

FSB (ili za AMD procesore HT1 i novije Intelove procesore QPI1) ili Front Side Bus je "kanal" kroz koji cijelo računalo komunicira sa procesorom. Dakle, što je FSB širi (tj. veći) brže radi vaše računalo. Proizvođači procesora su pronašli način kako efektivno povećati brzinu FSB na procesoru. Jednostavno su povećali broj instrukcija u pojedinom clock cycle-u, tako umjesto da pošalju jednu instrukciju po clock cycle-u, šalju dvije (AMD) ili čak četiri (Intel). Tako da kad vidite FSB određenog procesora on ustvari ne radi na toj brzini. Intelovi procesori su "quda pumped", tj. šalju 4 instrukcije po clock cycle-u, što znači da kad vidite procesor sa FSB-om od 800 MHz-a on ustvari radi na 200 MHz-a, ali šalje 4 instrukcije po clock cycle-u pa mu je efektivna brzina 800 MHz-a. Isto tako rade i AMD procesori samo što oni šalju 2 instrukcije po clock cycle-u. To znači da je FSB od 400 MHz-a na AMD procesorima 200 MHz-a zato što šalju 2 instrukcije po clock cycle-u.

 

Ovo je važno zato što se tijekom overclockinga budete susretali sa "pravim" brzinama FSB-a, a ne efektivnim.

 

Multiplier je broj sa kojim se množi sa FSB-om i na kraju će nam dati brzinu procesora. Ako naš procesor ima FSB od 200 MHz-a ("prava" brzina) i ima multiplier od 10 to znači da će:

 

(FSB) 200  × 10 = 2,000 MHz-a, odnosno 2 GHz-a.

 

Na nekim procesorima multiplier je zaključan, otključan prema dolje (može se spuštati, ali ne dizati) ili potpuno otključan. Kad je procesor potpuno otključan to je SUPER! To znači da dizanjem multipliera overclockamo procesor. To nije toliko često danas, samo određeni skuplji modeli procesora imaju otključan multiplier.

 

Kada je multiplier otključan puno je lakše overclockati procesor nego dizanjem FSB-a. To je zato što dizanjem multipliera to se odnosi samo na procesor. Kada dižete FSB, vi ustvari overclockate svaku komponentu u vašem računalu koja komunicira sa procesorom. To vam može stvarati probleme kada neke komponente koje niste imali namjeru overclockati gurnete preko granice i one prestanu raditi. Kada naučite overclockati znati ćete kako spriječiti takve probleme.

 

1

i QuickPath Interconnect (QPI)

 

AMD procesori temeljeni na AMD64 arhitekturi imaju dvije vanjske sabirnice. Jedna se koristi za komunikaciju između procesora i RAM-a i zove se "memory bus". Druga sabirnica se koristi za komunikaciju između procesora i ostalih komponenti u računalu povezanih preko chipseta matične ploče i zove se HyperTransport (HT) . (SLIKA 1)

 

 

 

Procesori koji nisu temeljeni na AMD64 arhitekturi koriste samo jednu sabirnicu poznatu još kao FSB (Front Side Bus).

Procesori koji koriste AMD64 arhitekturu su bolji zato što mogu u isto vrijeme komunicirati sa RAM-om i sa ostalim komponentama u računalu (npr. grafičkom karticom).

Osim što AMD64 arhitektura koristi dvije odvojene sabirnice za RAM i komunikaciju sa ostatkom računala, HT omogućuje paralelno čitanje i pisanje podataka iz i prema ostatku računala. (SLIKA 2)

 

 

 

Od samih početaka Intelovi procesori koriste FSB za komunikaciju s ostatkom računala. Trenutno najnovija generacija Intelovih procesora ima integriran memorijski kontroler, te tako ima dvije vanjske sabirnice. Ta nova sabirnica zove se QuickPath Interconnect (QPI). (SLIKA 3 i SLIKA 4)

 

 

 

HyperTransport i QuickPath Interconnect  rade na istom principu ali nisu međusobno kompatibilni.

Tehnički gledano HyperTransport i QuickPath Interconnect nisu sabirnice nego "point-to-point" veze. "Point-to-point" veze su veze između dva uređaja.

***em sve! (mislim ovo je opaka psovka, ne opisivanje mog ljubavnog života)
Poruka je uređivana zadnji put čet 22.10.2009 4:38 (r420r).
 
19 0 hvala 32
16 godina
neaktivan
offline
Kako overclockati?

Sad razumijete kako procesor dobiva brzinu. Super, ali kako povećati brzinu?

 

Najčešći način overclockanja je kroz BIOS. U BIOS možete ući ako pritisnete odgovarajuću tipku prilikom bootanja. Najčešća tipka je DEL, ali to mogu biti i F1, F2 ili neka druga F tipka ovisno o matičnoj ploči. Prije nego što se počnu učitavati Windowsi (ili bilo koji drugi OS) trebalo bi pisati koji tipku pritisnuti da se uđe u BIOS.

 

Kada uđete u BISO (uz pretpostavku da vaš BIOS podržava overclocking2) trebali bi imati pristup svim opcijama za overclock vašeg računala. Opcije koje najčešće budete koristili su: multiplier, FSB, RAM timinge, RAM speed (brzinu) i RAM ratio.

Cilj vam je dobiti čim veći FSB × multiplier. Najlakši način je povećavanjem multipliera, ali to na većini procesora neće raditi pošto je multiplier zaključan. Drugi način je povećavati FSB. A svi znamo što to znači i svi problemi sa RAM-om su opisani dolje. Onog trenutka kada ste našli brzinu iznad koje procesor ne može ići više, imate još jednu opciju.

 

Ako zaista želite izvući sve iz vašeg računala, možete pokušati spustiti multiplier i povećati FSB. Kako bi to bolje shvatili, zamislite si procesor od 2.0 GHz-a koji ima FSB od 200 MHz-a i multiplier ×10, tj. 200 MHz × 10 = 2000 MHz. Ova računica funkcionira, ali postoje i drugi načini kako doći do 2 GHz-a. Možete povećati multiplier na 20 i smaljiti FSB na 100 MHz-a ili možete povećati FSB na 250 i multiplier smanjiti na 8. I jedna i druga kombinacija daje 2 GHz-a. To onda znači da i jedna i druga kombinacija imaju jednake performanse?

 

Pa... ne baš. Pošto je FSB "kanal" kroz koji procesor komunicira sa ostatkom računala u interesu vam je da bude što veći. Tako da ste smanjili FSB na 100 i podigli multiplier na 20 procesor bi radio na 2 GHz-a, ali ostatak računala bi sporije komuniciralo sa procesorom, što znači lošije performanse.

 

Idealno bi bilo kad bi spustili multiplier i povećali FSB koliko je god moguće. U principu, ovo zvuči jednostavno, ali prestaje kada se u to uključi ostatak računala obzirom da ostatak računala ovisi o FSB-u, kao što je RAM. Što nas dovodi do slijedećeg dijela ovog vodiča za overclockere.

 

Kako resetirati BIOS? (clear CMOS)

Velika je vjerojatnost da se tijekom overclockanja računala nađete u situaciji da se računalo ne želi bootati. Razlozi mogu biti različiti, ali jedini način da ponovo osposobite računalo za rad je resetiranjem BIOS-a na tvorničke postavke. Postoje dva načina kako možete resetirati BIOS:

1. Pomoću jumpera (kratkospojnika) koji se nalaze na matičnoj ploči. (SLIKA 1 i SLIKA 2)


Velika većina novih matičnih ploča koristi jumpere za resetiranje BIOS-a. Ako ste dobili kakvu knjižicu sa matičnom pločom vjerojatno je u njoj opisano gdje se nalazi jumper i koja ga kombinacija resetira. Ako nemate knjižicu, jumper se vjerojatno nalazi kod CMOS baterije. Postoje 3 pina i dvije kombinacije. Potrebno je iz kombinacije u kojoj se jumper sada nalazi preseliti u drugu kombinaciju i uključiti računalo. Sada je BIOS resetiran. Ugasite računalo i vratite jumpere u početni položaj.

 

SLIKA 1 SLIKA 1
 
SLIKA 2 SLIKA 2
 

Na matičnoj ploči to izgleda ovako3:

Normalan rad:

I-I
I-I
 -

Clear CMOS:

 -
I-I
I-I

2. Pomoću vađenja CMOS baterije. (SLIKA 3 i SLIKA 4)

Ako na matičnoj ploči nemate kratkospojnik za resetiranje BIOS-a možete pokušati sa vađenjem CMOS baterije. Ako imate bateriju i moguče ju je izvaditi, tj. nije zalemljena ili itegrirana u BIOS chip, izvadite ju i ostavite računalo bez baterije par sati. Ako ni to ne pomogne, ostavite računalo bez baterije preko noći. U ovom procesu računalo NE SMIJE biti uključeno u struju inače ovaj korak nema smisla i potencijalno je opasan.

 

SLIKA 3 SLIKA 3
 

SLIKA 4 SLIKA 4
 

2 neki proizvođači matičnih ploča i BIOS-a ne stavljaju podršku za overclocking. Tako da nećete moći pristupiti opcijama koje su vam potrebne iz BIOS-a. postoje programi koji omogućavaju overclock iz Windows-a, ali vam ne mogu preporučiti pošto nisam nikada probao takvo što.

 

3 ovo je samo skica radi lakšeg razumijevanja i takve kombinacije ne moraju biti na vašoj matičnoj ploči.

Legenda: - pin, I I kratkospojnik (jumper)

                         I I

Poruka je uređivana zadnji put čet 22.10.2009 4:37 (r420r).
 
28 0 hvala 36
16 godina
neaktivan
offline
Random Access Memory

Kao što sam rekao prije, FSB je put kroz koji procesor komunicira sa ostatkom računala, pa kad overclockate FSB, overclockate i ostatak računala. Komponenta na koju overclock najviše utječe je RAM.

 

Za sve one koji ne znaju za što RAM služi… RAM ili Random Access Memory služi kao spremnik za podatke kojima procesor treba brzo pristupiti. Recimo da igrate neku igru, kada učitate neki level on će se učitati u RAM tako da mu procesor može brzo pristupiti, umjesto da čita podatke sa hard diska koji je relativno spor u usporedbi sa RAM-om.

 

Isto kao i proizvođači procesora i proizvođači RAM-a su uspjeli poslati više informacija u jednom clock cycle-u, tj. dva. Od tud dolazi DDR, odnosno Double Data Rate. Tako kad imate DDR RAM koji radi na 800 MHz-a, njegova efektivna brzina je 800 MHz-a, ali pošto se pošalju dvije instrukcije u jednom clock cycle-u njegova stvarna brzina je 400 MHz-a. RAM radi uglavnom na istom principu kao i AMD-ov  FSB.

 

Overclockanje RAM-a je jednostavno. Princip overclockanja RAM-a je isti kao i sa procesorom, natjerati ga da radi na većim brzinama nego kad ste ga kupili. Kako bi overclockali RAM potrebno je samo otići u BIOS i pokušati ga natjerati da radi na većoj brzini. U određenom trenutku više nećete moći dizati brzinu. To se može riješiti dizanjem voltaže. Voltaža se diže iz BIOS-a i u najmanjim koracima nakon čega se testira. Nakon što pronađete voltažu na kojoj je računalo stabilno, možete ostati na toj brzini ili pokušati izvući još iz vašeg RAM-a, ali ako stavite previše voltaže možete "skuriti" memoriju.

 

Ostaju nam još latencije. Latencije su brzine između određenih funkcija RAM-a. drugim riječima, ako želite dignuti brzinu RAM-a, možda budete trebali "opustiti" latencije.

***em sve! (mislim ovo je opaka psovka, ne opisivanje mog ljubavnog života)
Poruka je uređivana zadnji put sri 16.7.2008 1:33 (r420r).
 
15 0 hvala 23
16 godina
neaktivan
offline
Hlađenje

Kako voltaža utječe na overclock?
U određenom trenutku nećete moći više podići brzinu procesora bez obzira što učinili i kakvo hlađenje imali. To je vjerojatno zato što vam procesor ne dobiva dovoljno voltaže. Kako bi se riješio taj problem jednostavno povećajte voltažu procesora. Dizanje voltaže procesora radite na isti način kao i dizanje voltaže RAM-a. Imajte na umu da kad dižete voltažu, komponenta se više grije. Zato je važno imati dobro hlađenje kada overclockate.

 

Hlađenje

Kada dižete voltažu, komponenta se više grije. Zato je važno imati dobro hlađenje. Postoji više vrsta hlađenja, ali ja ću objasniti 2 najčešća, zračno i vodeno, te važnost protoka zraka i odabira dobrog kućišta.
Počinimo od odabira kućišta.


Kućište
Dobro hlađenje računala počinje od odabira dobrog kućišta. Dobro kućište će pružati puno mjesta za komponente i ventilatore i eventualno preko svoje metalne konstrukcije primati i odvoditi toplinu sa ostatka računala. Kućišta od plexiglasa možda izgledaju ljepše, ali neće preuzimati toplinu i hladiti računalo kao metalno kućište.  Aluminijsko kućište ima nešto bolje osobine provođenja topline nego metalno kućište (to su ujedno dva najčešća materijala za izradu istih).  Općenito kod kućišta vrijedi "koliko para toliko muzike". Trebate tražiti kućište koje ima najmanje jedno mjesto za ugradnju ventilatora  za tvrde diskove, mjesto za ugradnju ventilatora na vrhu kućišta, mjesto za ugradnju ventilatora na bočnoj stranici i mjesto na ugradnju ventilatora na zadnjoj strani kućišta. Prednost treba dati kućištima koja imaju (više) mjesta za ugradnju što većih ventilatora (npr. 120 mm ventilatori hlade bolje dok u isto vrijeme stvaraju manje buke).

Protok zraka
Nakon što ste odabrali dobro kućište treba paziti da u njemu bude dobar protok zraka. Protok zraka je važan jer pomoću njega se toplina izbacuje van iz kućišta i unosi svjež, hladan zrak koji hladi vaše komponente. Prije nego što počnem govoriti o najboljoj kombinaciji, treba objasniti na koji se način mjeri protok zraka. Protok zraka se mjeri u CFM-u, tj. Cubic Feet per Minute (http://lmgtfy.com/?q=Cubic+Feet+per+Minute).


Sada se vjerojatno pitate zašto koristimo CFM, a ne recimo broj ventilatora. Objašnjenje je jednostavno, različiti ventilatori, čak i iste veličine mogu imati različitu količinu protoka zraka. Kada odlučujete koje ventilatore budete stavljali u kućište pazite ne vrijednost CFM-a.


Postoji više kombinacija protoka zrak, ali za svakog početnika je najvažnije napraviti takav protok zraka da sav zrak koji uđe bude jednak onome koji izađe iz kućišta. Kako bi ste maksimalno iskoristili protok zraka možete blokirati sve rupe na koje zrak ulazi i ulazi a da nema na sebi ventilator.
Ako se više zraka ubacuje u kućište nego što se izbacuje, počet će se taložiti prašina u unutrašnjosti vašeg kućišta, a ako se bude izbacivalo više zraka nego što se bude ubacivalo, zrak se bude vukao iz svih rupica na kućištu i potencijalno stvarao probleme. Tako da treba paziti na kombinaciju ventilatora u kućištu.

 

Protok zraka Protok zraka
 


Zračno hlađenje
Svi znaju za zračno hlađenje. Ako ste na računalu (ne znam kako bi drugačije čitali ovaj post Osmijeh ) vjerojatno čujete nekakvo zujanje koje dolazi iz kućišta. Ako pogledate u kućište, vidjet ćete ventilator. On uvlači hladan zrak i izvlači zagrijani. Mislim da svi znamo kako izgleda i radi ventilator. Osmijeh


Kada smo kod zračnog hlađenja moram spomenuti hladnjak glavnog procesora. Hladnjak glavnog procesora je jako važan jer on izravno preuzima toplinu sa procesora. Za te hladnjake vrijedi što veće to bolje, ima više razloga zašto. Jedan od razloga je zato što tada procesor ima veću rashladnu površinu, isto tako veliku ulogu igraju materijal i veličina, odnosno broj ventilatora.


Vodeno hlađenje
Vodeno hlađenje je skuplje i egzotičnije od zračnog hlađenja. Uglavnom se koriste pumpe i radijatori kako bi se računalo efikasnije ohladilo u odnosu na zračnog hlađenja. Vodeno hlađenje funkcionira isto kao i ventilator, ono odvodi toplinu sa komponente, ali pomoću tekućine koja bolje preuzima toplinu od zraka. Nakon što tekućina preuzme toplinu ona odlazi u radijator u koje se hladi i putuje u rezervoar u tom se spremniku skuplja i ponovo putuje do komponenti koje hladi i tako u krug...

 

[THE END]

 

Nakon ovog ste spremni na sve, još samo pogledajte ovaj topic koji je LUXX napisao i možete početi. Namigiva

Link: http://www.bug.hr/forum/topic/overclocking/programi-nadgledanje-sistema-overclock/190.aspx

 

Sretno i zapamtite:

Svaki overclock ovisi od komponente do komponente i ako je vaš prijatelj Marko uspio overclockati procesor preko 4 GHz-a i vi imate isti procesor, to ne znači da budete uspjeli preko 3 GHz-a. Svaka komponenta je drugačija! SRETNO! :)

 

***em sve! (mislim ovo je opaka psovka, ne opisivanje mog ljubavnog života)
Poruka je uređivana zadnji put čet 22.10.2009 5:18 (r420r).
 
23 0 hvala 34
15 godina
offline
RE: [Disclaimer]
Poruka je uređivana zadnji put ned 3.8.2008 20:01 (jojo_surf).
16 godina
neaktivan
offline
Overclocking guide za pocetnike

ovaj tutorial mi e jako svidjel jer je do bog ajednostavan

samo kaj si zaboravil spomenuti je to da svakim povecanjem fsb-a(mislim da je pozeljno u koracima od 5 do 10)

treb testirati stabilnost i ocitavati temperature

ak su one ok onda se moze ic dalje

obavezno pogledajte tutorial od luxx-a za overclock intel procesora

e sad za autora

posto ja namjeravam overclockat zanima me kolko se zapravo skracuje vijek trajanja

buraz me pili da overclock nie niposto dobar

pise da je vijek cpu-a 10 godina

ak se recimo quad q6600 s 2,4 clocka na 3,1 ghz jel mu se jako skracuje vijek trajanjaŠutim

pozzz

Psssssst Zecovi spavaju 92% tinejđera sluša turbo folk. Ako si ti među onih 8% koji još uvijek slušaju pravu glazbu kopiraj si ovo u potpis.
Moj PC  
0 0 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
Overclocking guide za pocetnike

evo, malo sam nadopunio... skuzio sam da se dosta ljudi boji bios-a! Belji se

 

@ angel of fire

sorry... malo kasnim sa odgovorom. nisam dugo gledo ovu temu. Sramim se to ti sve ovisi o voltazi i hladenju koje koristis i kakav procesor imas.

 
0 0 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
Overclocking guide za pocetnike

Imam par pitanjaca:

1. Znaci, imam matičnu ploču Gigabyte EP35C-DS3R, moram updejtat BIOS? Gdje? Kako?

2. Preporuka programa za gledanje temperature procesora? Everest?

3. Kada uđem u BIOS ta skupina alata je pod kojom kategorijom? :S

Hvala :D

Intel Dual 2 Core E8500, Ati Radeon HD3870 x2, DDR2 4Gb (2x2Gb) Corsair 1066 MHz, Gigabyte EP35C-DS3R, Corsair 520w
Moj PC  
0 0 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
RE: Overclocking guide za pocetnike
16 godina
neaktivan
offline
Overclocking guide za pocetnike

Ovo mi je malo čudno, znaci komp mi radi cijeli dan i posto je u stanu koji se grije kojih 27 stupnjeva temperatura procesoria mi se kreće oko 48 prva jezgra, 50 druga jezgra... :S

Intel Dual 2 Core E8500, Ati Radeon HD3870 x2, DDR2 4Gb (2x2Gb) Corsair 1066 MHz, Gigabyte EP35C-DS3R, Corsair 520w
Moj PC  
0 0 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
RE: Overclocking guide za pocetnike

idle ili load? ako je idle onda nije cudno posto ti je u stanu 27 stupnjeva na stock cooleru.

15 godina
offline
RE: Overclocking guide za pocetnike

Ja sam probal overlokirat procesor AMD Athlon 64 2800+.

Pogledajte jel sam ja uspio kaj napravit?

Obično Obično
overlokiran overlokiran
UPOZORENJE:ovaj sadržaj nema veze s stvarnim životom i odabran je slučajno!!! Kamen do kamena palača,cigan do cigana Pitomača.
16 godina
neaktivan
offline
RE: Overclocking guide za pocetnike
r420r kaže...

idle ili load? ako je idle onda nije cudno posto ti je u stanu 27 stupnjeva na stock cooleru.

 Ma, radio je 24 sata ispod stola u sobi u kojoj je 27 stupnjeva, nemam stocka hladnjak, nego neki od Scythea.
Moram nesto bolje napabit.
Znaci u suštini sto trebam napraviti za overclok? Povećati FSB? Povećati množitelj?
Nekakva preporuka koji je nacin najbolji?
Intel Dual 2 Core E8500, Ati Radeon HD3870 x2, DDR2 4Gb (2x2Gb) Corsair 1066 MHz, Gigabyte EP35C-DS3R, Corsair 520w
16 godina
neaktivan
offline
RE: Overclocking guide za pocetnike
Pero kaže...

Ja sam probal overlokirat procesor AMD Athlon 64 2800+.

Pogledajte jel sam ja uspio kaj napravit?

 to ti je overclock od samo 11,5 %. nisi uspio bas nesta napravit.
Sonny kaže...
 Ma, radio je 24 sata ispod stola u sobi u kojoj je 27 stupnjeva, nemam stocka hladnjak, nego neki od Scythea.
Moram nesto bolje napabit.
Znaci u suštini sto trebam napraviti za overclok? Povećati FSB? Povećati množitelj?
Nekakva preporuka koji je nacin najbolji?
 sa tvojim procesorom ne mozes dizat multiplier posto ti je zakljucan prema gore, dakle jedino ti preostaje dizanje fsb-a.
nemas najbolji nacin. imas laksi i tezi. dizanje multipliera je lakse posto dizes samo brzinu proca. dizanje fsb-a je teze.
15 godina
offline
RE: Overclocking guide za pocetnike

Najviše sam do sad postigo 2.4ghz. Bojim se iči više jer mi je već sad na 55°C!

UPOZORENJE:ovaj sadržaj nema veze s stvarnim životom i odabran je slučajno!!! Kamen do kamena palača,cigan do cigana Pitomača.
16 godina
neaktivan
offline
RE: Overclocking guide za pocetnike

to ti je ~15 %... to su jos mali i neisplativi overclockovi. sumljam da ces vidjet neke razlike u brzini. Mršti se

15 godina
offline
RE: Overclocking guide za pocetnike

Pohvaljujem svakako kako si objasno overlokiranje jer ja nisam imao pojma o ničem. Što se tiče procesora to je bilo moje prvo overlokiranje pa tako ja sam za 1 put zadovoljan!! :P

UPOZORENJE:ovaj sadržaj nema veze s stvarnim životom i odabran je slučajno!!! Kamen do kamena palača,cigan do cigana Pitomača.
16 godina
neaktivan
offline
RE: Overclocking guide za pocetnike

hvala. Osmijeh

 

za prvi put nije lose! ~15% ti je relativno neisplativ overclock, ali ako se uzme u obzir da nisi apsolutno nista ulozio da bi napravio takav overclock, onda je isplativ! Namigiva

ako ti je ono temparatura pod full loadom onda imas jos nekih 5 °C lufta. mozda bi bilo dosta za  ~20 %... Šutim

16 godina
neaktivan
offline
RE: Overclocking guide za pocetnike
Pohvale za trud, ali opis pojedinih funkcija BIOS-a ti i nije najbolje legao kako vidim jel :)
16 godina
neaktivan
offline
RE: Overclocking guide za pocetnike

hvala! ma... na brzinu sam to sklepo. nadam se da cu uskoro uhvatit vremena da to popravim i napisem jos nesto vise o ram-u i hladenju.

15 godina
neaktivan
offline
RE: Kako overclockati?
r420r kaže...

CPU Vcore Voltage: kada je na "auto", namješta voltažu koja je upisana na procesor. Tu vrijedi isto pravilo, ne pretjerujte sa voltažom, više voltaže = više topline. Na ovoj stranici možete naći maksimalne voltaže i temperature za vaš procesor: http://processorfinder.intel.com/ (ova je stranica za Intelove procesore).

 Postoji li ovakva stranica za AMD-ove procesore?
15 godina
protjeran
offline
Overclocking guide za pocetnike

kada overclockamo procesore jer moramo svtaviti vecu voltazu ili na auto pa se ona sama namjesti jer sam cuo ako overclockamo da moramo pojacati voltazu ili ceprocesor sporo raditi.tako je mom frendu digno ga je sa 3.00 na 3.670mhz i nije pojaco voltayu i procesor nije se htio upaliti nije se windows htio upaliti.Ista stvar bi bila da imamo npr celeron na 1ghzi pojacamo muvoltayu brze bi radio ali nebi mogao imati veci clock nego cim je napon veci to se bolje iskayuje na svom clocku ali se i zCoolgrijava

 
0 0 hvala 0
15 godina
neaktivan
offline
RE: Overclocking guide za pocetnike
hack jura kaže...

kada overclockamo procesore jer moramo svtaviti vecu voltazu ili na auto pa se ona sama namjesti jer sam cuo ako overclockamo da moramo pojacati voltazu  ili ceprocesor sporo raditi.tako je mom frendu digno ga je sa 3.00 na 3.670mhz i nije pojaco voltayu i procesor nije se htio upaliti nije se windows htio upaliti.Ista stvar bi bila da imamo npr celeron na 1ghzi pojacamo muvoltayu brze bi radio ali nebi mogao imati veci clock nego cim je napon veci to se bolje iskayuje na svom clocku ali se i zCoolgrijava

  Koliko ja znam, samim dizanjem voltaže ne dobivaš ništa na performansama, nego dobivaš mogućnost većeg dizanja clocka čime dobivaš na performasnama... Dakle, na istom clocku dizanjem voltaže nećeš dobiti ništa osim većeg zagrijavanja i kraćeg vijeka trajanja...

A kada ga je već dizao sa 3,0 na 3,6, trebao je podići voltažu... 
Da se Facebook server srusi 90% mladih bi palo u tesku depresiju. Ako si u onih 10% koji bi im se smijali stavi ovo u sig...
15 godina
neaktivan
offline
RE: Kako overclockati?
r420r kaže...

Sad razumijete kako procesor dobiva brzinu. Super, ali kako povećati brzinu?

 

Najčešći način overclockanja je kroz BIOS. U BIOS možete ući ako pritisnete odgovarajuću tipku prilikom bootanja. Najčešća tipka je DEL, ali to mogu biti i F1, F2 ili neka druga F tipka ovisno o matičnoj ploči. Prije nego što se počnu učitavati Windowsi (ili bilo koji drugi OS) trebalo bi pisati koji tipku pritisnuti da se uđe u BIOS.

 

Kada uđete u BISO (uz pretpostavku da vaš BIOS podržava overclocking2) trebali bi imati pristup svim opcijama za overclock vašeg računala. Opcije koje najčešće budete koristili su: multiplier, FSB, RAM timinge, RAM speed (brzinu) i RAM ratio.

Cilj vam je dobiti čim veći FSB × multiplier. Najlakši način je povećavanjem multipliera, ali to na većini procesora neće raditi pošto je multiplier zaključan. Drugi način je povećavati FSB. A svi znamo što to znači i svi problemi sa RAM-om su opisani dolje. Onog trenutka kada ste našli brzinu iznad koje procesor ne može ići više, imate još jednu opciju.

 

Ako zaista želite izvući sve iz vašeg računala, možete pokušati spustiti multiplier i povećati FSB. Kako bi to bolje shvatili, zamislite si procesor od 2.0 GHz-a koji ima FSB od 200 MHz-a i multiplier ×10, tj. 200 MHz × 10 = 2000 MHz. Ova računica funkcionira, ali postoje i drugi načini kako doći do 2 GHz-a. Možete povećati multiplier na 20 i smaljiti FSB na 100 MHz-a ili možete povećati FSB na 250 i multiplier smanjiti na 8. I jedna i druga kombinacija daje 2 GHz-a. To onda znači da i jedna i druga kombinacija imaju jednake performanse?

 

Pa... ne baš. Pošto je FSB "kanal" kroz koji procesor komunicira sa ostatkom računala u interesu vam je da bude što veći. Tako da ste smanjili FSB na 100 i podigli multiplier na 20 procesor bi radio na 2 GHz-a, ali ostatak računala bi sporije komuniciralo sa procesorom, što znači lošije performanse.

 

Idealno bi bilo kad bi spustili multiplier i povećali FSB koliko je god moguće. U principu, ovo zvuči jednostavno, ali prestaje kada se u to uključi ostatak računala obzirom da ostatak računala ovisi o FSB-u, kao što je RAM. Što nas dovodi do slijedećeg dijela ovog vodiča za overclockere.

 

2 neki proizvođači matičnih ploča i BIOS-a ne stavljaju podršku za overclocking. Tako da nećete moći pristupiti opcijama koje su vam potrebne iz BIOS-a. postoje programi koji omogućavaju overclock iz Windows-a, ali vam ne mogu preporučiti pošto nisam nikada probao takvo što.

 

[UPDATE 1 – BIOS]

Ulaskom u BIOS, opcije za overclock sigurno su skrivene (slika_1, slika_2 i slika_3).
Dobro, našli se dio od kud se overclocka (slika_4). Krenimo po redu…

CPU Frequency: to je brzina sabirnice (znate ono 200 × 10 = 2000). Koristeći +/- ili numeričkom tipkovnicom povećavajte sabirnicu u malim koracima.

DRAM frequency: ovdje birate brzinu vašeg RAM-a.

PCI Express frequency: možete birati od 90 do 150 MHz-a. Povećavanjem ove opcije možete dobiti nešto na brzini grafičke kartice. 110 MHz-a je obično sigurno, sa 120 već počinjete malo forsirati karticu. Sve brzine iznad 110 MHz-a treba pomno testirati!

PCI Clock: samo ga stavite na 33.33.

Spread Spectrum: kada overclockate, najbolje je isključiti.

Memory Voltage: namjestite voltažu RAM-a, obično od 1.8 do 2.5V. Nemojte pretjerivati sa voltažom, dajte mu toliko voltaže da bude stabilan. Ako idete preko 2.2V stavite vent da puše po RAM-u.

CPU Vcore Voltage: kada je na "auto", namješta voltažu koja je upisana na procesor. Tu vrijedi isto pravilo, ne pretjerujte sa voltažom, više voltaže = više topline. Na ovoj stranici možete naći maksimalne voltaže i temperature za vaš procesor: http://processorfinder.intel.com/ (ova je stranica za Intelove procesore).

FSB termination Voltage: korisna opcija ako na visokim frekvencijama FSB-a procesor vam nije stabilan. Dodavanje malo voltaže može pomoći.

NB Vcore: davanjem voltaže na North Bridge može imati veliki utjecaj na overclockanje procesora i memorije. Stavite vent da puše po NB-u ako dižete voltažu.

SB Vcore: korisno kada overclockate grafičku karticu ili dižete PCI Express.

ICH chipset voltage: neki kažu da povećava stabilnost, ja to jednostavno stavim na "auto".

 E kako sam se sad zasro.išo sam step by step i sve napravim al ja ti imam drukčiji BIOS pa je to malo drukčije i stisnem ja save and exit i stisnem to kad odjedanput se zacrni ekran,nakon par sekundi ja stisnem tipku za resetiranje i ništa i onda se ugasio ja stisnem tipku za paljenje neće,opet,neće ja poludio 3. put stisnem upali se opna ali se nije ništa promjenilo
15 godina
neaktivan
offline
RE: [Disclaimer]
jojo_surf kaže...
  Imali ovakav isti vodić, ali za ovaj drugi tip BIOS-a?  Kod mene je drukčiji BIOS.
15 godina
neaktivan
offline
RE: Overclocking guide za pocetnike
Ovako, tek sam nedavno uopce saznao sto je zapravo overclocking. Prije sam cuo za taj termin ali nisan tocno znao sto je to! E sad buduci da sam pocetnik teske vrste u overclockingu trebala bi mi "mala" pomoc! Imao sam komp dosta dobar ali je ispustio dusu i sad (do svoje krizme pocetkom 5. mj. kad cu kupit novi komp) koristim staru sestrinu kantu, blago receno. Buduci da ga mislim koristit jos 3-4 mjeseca nije mi previse bitan zivotni vijek jer nakon sto kupim novi ovaj ce na tavan! XDD E sad, trebao bi mi savjet da li uopce mogu nesto izvuci overclockanjem i jel to vrijedno truda! Najvise me zanima za RAM i grafu (koja je zali boze interna =(((( Evo moje konfe: Intel Celeron CPU 2.4 GHz Grafa: SiS 651 64mb 256 mb RAM-a (koje jos dodatno jede interna grafa, pa to ispadne 192mb) =((( Nisam napisao proizvodace jer ih ne znam, komp je davno kupljen. Nije slagana nego kupljena vec slozena konfa. KingMax Mini komfiguracija, mislim da se tako nesto zove. Takoder ne znam koje mi je hladenje i ostale neke stvari zbog gore navedenog problema, a ne znam da li se moze saznati na koji drugaciji nacin. Nadam se da ne gnjavim previse, proces sam skuzio ali zbog moje konfe nisam znao jel mogu, te jel se isplati! Hvala unaprijed!!!! =))
Poruka je uređivana zadnji put čet 26.2.2009 17:57 (Zely).
Moj PC  
0 0 hvala 0
15 godina
neaktivan
offline
RE: Overclocking guide za pocetnike
Zely kaže...
Ovako, tek sam nedavno uopce saznao sto je zapravo overclocking. Prije sam cuo za taj termin ali nisan tocno znao sto je to! E sad buduci da sam pocetnik teske vrste u overclockingu trebala bi mi "mala" pomoc! Imao sam komp dosta dobar ali je ispustio dusu i sad (do svoje krizme pocetkom 5. mj. kad cu kupit novi komp) koristim staru sestrinu kantu, blago receno. Buduci da ga mislim koristit jos 3-4 mjeseca nije mi previse bitan zivotni vijek jer nakon sto kupim novi ovaj ce na tavan! XDD E sad, trebao bi mi savjet da li uopce mogu nesto izvuci overclockanjem i jel to vrijedno truda! Najvise me zanima za RAM i grafu (koja je zali boze interna =(((( Evo moje konfe: Intel Celeron CPU 2.4 GHz Grafa: SiS 651 64mb 256 mb RAM-a (koje jos dodatno jede interna grafa, pa to ispadne 192mb) =((( Nisam napisao proizvodace jer ih ne znam, komp je davno kupljen. Nije slagana nego kupljena vec slozena konfa. KingMax Mini komfiguracija, mislim da se tako nesto zove. Takoder ne znam koje mi je hladenje i ostale neke stvari zbog gore navedenog problema, a ne znam da li se moze saznati na koji drugaciji nacin. Nadam se da ne gnjavim previse, proces sam skuzio ali zbog moje konfe nisam znao jel mogu, te jel se isplati! Hvala unaprijed!!!! =))
 
ne znam zasto mi je sve zajedno, jer sam odvajao redove na par mjesta, nije mi jasno! :S EDIT: istalirao sam Everest pa ako jos kakva informacija treba, just ask! ;)
Poruka je uređivana zadnji put čet 26.2.2009 18:33 (Zely).
15 godina
neaktivan
offline
RE: Kako overclockati?
r420r kaže...

Sad razumijete kako procesor dobiva brzinu. Super, ali kako povećati brzinu?

 

Najčešći način overclockanja je kroz BIOS. U BIOS možete ući ako pritisnete odgovarajuću tipku prilikom bootanja. Najčešća tipka je DEL, ali to mogu biti i F1, F2 ili neka druga F tipka ovisno o matičnoj ploči. Prije nego što se počnu učitavati Windowsi (ili bilo koji drugi OS) trebalo bi pisati koji tipku pritisnuti da se uđe u BIOS.

 

Kada uđete u BISO (uz pretpostavku da vaš BIOS podržava overclocking2) trebali bi imati pristup svim opcijama za overclock vašeg računala. Opcije koje najčešće budete koristili su: multiplier, FSB, RAM timinge, RAM speed (brzinu) i RAM ratio.

Cilj vam je dobiti čim veći FSB × multiplier. Najlakši način je povećavanjem multipliera, ali to na većini procesora neće raditi pošto je multiplier zaključan. Drugi način je povećavati FSB. A svi znamo što to znači i svi problemi sa RAM-om su opisani dolje. Onog trenutka kada ste našli brzinu iznad koje procesor ne može ići više, imate još jednu opciju.

 

Ako zaista želite izvući sve iz vašeg računala, možete pokušati spustiti multiplier i povećati FSB. Kako bi to bolje shvatili, zamislite si procesor od 2.0 GHz-a koji ima FSB od 200 MHz-a i multiplier ×10, tj. 200 MHz × 10 = 2000 MHz. Ova računica funkcionira, ali postoje i drugi načini kako doći do 2 GHz-a. Možete povećati multiplier na 20 i smaljiti FSB na 100 MHz-a ili možete povećati FSB na 250 i multiplier smanjiti na 8. I jedna i druga kombinacija daje 2 GHz-a. To onda znači da i jedna i druga kombinacija imaju jednake performanse?

 

Pa... ne baš. Pošto je FSB "kanal" kroz koji procesor komunicira sa ostatkom računala u interesu vam je da bude što veći. Tako da ste smanjili FSB na 100 i podigli multiplier na 20 procesor bi radio na 2 GHz-a, ali ostatak računala bi sporije komuniciralo sa procesorom, što znači lošije performanse.

 

Idealno bi bilo kad bi spustili multiplier i povećali FSB koliko je god moguće. U principu, ovo zvuči jednostavno, ali prestaje kada se u to uključi ostatak računala obzirom da ostatak računala ovisi o FSB-u, kao što je RAM. Što nas dovodi do slijedećeg dijela ovog vodiča za overclockere.

 

2  neki proizvođači matičnih ploča i BIOS-a ne stavljaju podršku za overclocking. Tako da nećete moći pristupiti opcijama koje su vam potrebne iz BIOS-a. postoje programi koji omogućavaju overclock iz Windows-a, ali vam ne mogu preporučiti pošto nisam nikada probao takvo što.

 

[UPDATE 1 – BIOS]

Ulaskom u BIOS, opcije za overclock sigurno su skrivene (slika_1, slika_2 i slika_3).
Dobro, našli se dio od kud se overclocka (slika_4). Krenimo po redu…

CPU Frequency: to je brzina sabirnice (znate ono 200 × 10 = 2000). Koristeći +/- ili numeričkom tipkovnicom povećavajte sabirnicu u malim koracima.

DRAM frequency: ovdje birate brzinu vašeg RAM-a.

PCI Express frequency: možete birati od 90 do 150 MHz-a. Povećavanjem ove opcije možete dobiti nešto na brzini grafičke kartice. 110 MHz-a je obično sigurno, sa 120 već počinjete malo forsirati karticu. Sve brzine iznad 110 MHz-a treba pomno testirati!

PCI Clock: samo ga stavite na 33.33.

Spread Spectrum: kada overclockate, najbolje je isključiti.

Memory Voltage: namjestite voltažu RAM-a, obično od 1.8 do 2.5V. Nemojte pretjerivati sa voltažom, dajte mu toliko voltaže da bude stabilan. Ako idete preko 2.2V stavite vent da puše po RAM-u.

CPU Vcore Voltage: kada je na "auto", namješta voltažu koja je upisana na procesor. Tu vrijedi isto pravilo, ne pretjerujte sa voltažom, više voltaže = više topline. Na ovoj stranici možete naći maksimalne voltaže i temperature za vaš procesor: http://processorfinder.intel.com/ (ova je stranica za Intelove procesore).

FSB termination Voltage: korisna opcija ako na visokim frekvencijama FSB-a procesor vam nije stabilan. Dodavanje malo voltaže može pomoći.

NB Vcore: davanjem voltaže na North Bridge može imati veliki utjecaj na overclockanje procesora i memorije. Stavite vent da puše po NB-u ako dižete voltažu.

SB Vcore: korisno kada overclockate grafičku karticu ili dižete PCI Express.

ICH chipset voltage: neki kažu da povećava stabilnost, ja to jednostavno stavim na "auto".

  Neke od ovih funkcija nemam, imali tko upustva za ovaj BIOS


http://www.imagesforme.com/show.php/373655_ABCD0012.JPG
http://www.imagesforme.com/show.php/373970_DSC00191.JPG
http://www.imagesforme.com/show.php/373653_MainMeniadvance.JPG
http://www.imagesforme.com/show.php/373654_Chipsetconfiguration.JPG



 
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice