Molim vas dajte mi recite osobna iskustva o mrtvim procesorima. Ako zanemarimo delidane, i overclockane i power surge, da li je itko od vas ikada naišao na mrtav cpu ? I da li mu se osobno dogodilo? Koliko je teza i tvrdnja istinita da procesori NIKADA NE CRKAVAJU? osim eto navedeni overclockovi , voda ili nesto trece mehanicko ostecenje itd
Može umrijeti od starosti. Osim toga najvjerojatnije ne.
Ako me već ne posjećuje gospon Alzheimer, nikad, kao ni delidani i overclockani.
Čak i par slučajeva strujnih udara sa kojima sam se susreo, ploča / mrežna / modem bi bili spaljeni ali procesor bi ostao ispravan, bar oni kojem sam poslije imao na čemu testirati jer su starije konfe kompletno išle na otpad.
Imao sam nekoliko slučajeva crkavanja procesora ali nikad bez opravdanog razloga.
Crka mi je QX9650 zbog klokanja, jedan Q9550 je zbog neispravne ploče počeo pokazivat ogromne temperature na dvi jezgre. To je bilo do nove novcate ploče koja mi je ajmo reć spržila i njega i dva pentiuma. Pentiume je ubila totalno a on radi dan danas ali s u biosu isključenim monitoringom.
U jednom slučaju i7 3770 bez k je došao iz dućana neispravan.
Nikad ali baš nikad nisam vidio da je proc u normalnim uvjetima rada ispustio dušu
od athlona/durona s novijima samo kao izuzetak.. prije su amdovi lako crkavali (intel je od pentiuma imao kontrolu napona-temperature kroz bios-chipset, throtlanje.. pa je u testovima preživljavao i skidanje hladnjaka pod opterećenjem, quake-demo.. dok se na amdu samo pojavio bijeli dim, neki kažu duša.. (ispustio..)).
-tranzistori su čudna biljka, tj logika-fizika, nekadašnje elektronke (cjevne) su crkavale, dok su tranzistori daleko trajniji, manji, fizika kao kad lomiš štap, što kraći, to jači.. zapravo jedino što se troši su logička-fizička vrata-gate, sklopka, koja traje trilijarde ciklusa... i sama žica-vodljivost + otpor time i temperatura.. s manje nanometara to je još trajnije, ali istovremeno se mora snižavati napon, jer bi inače temperatura bila previsoka (rastopiti se..) najvidljivije kod RAMa tj ne raste brzina koliko kapacitet, dok se na uštb brzine snižava napon.. tj cca-ukupna struja-topina ostaje podjednaka. Zato svaka iduća generacija radi na nižem naponu.
CPU, nevažno koliko može trajati, tj nekad je to bilo važno, dok se serije (socket+kompatibilnost) nisu počele mijenjati kao čarape, pa i isti socket .. za gen8 intela.. jer ako ode mbo, zamjena u trgovini je skoro nemoguća nakon +5 godina.. i tad se opet uzme s novim cpuom.. (ili polovno).. uz sve mane starije mbo, kao usb-1-2-3, sata-1-2-3, .. .pa do takvih gluparija kao at-atx-atx2.3 itd. standarda napajanja tj struje i konektora koji su potrebni, mada je struja ista, radi s adapterom.. recimo bezobrazluk proizvođača koji tako prisiljavaju na kupnju novog ali i dodatni razlog da se cpu ni ne gleda kao neka zasebna komponenta, jer nije, jer je beskroistan tj minmum je 'sveto trojstvo', mbo-cpu-ram .. + napajanje i ostatak periferije.. ako pri tome cpu traje recimo 10-20 godina, zbog mbo ga možemo baciti ili zbog rama.. jer količina-brzina.. requirementsi današnjih appsa su višestruke u odnosu na appse od prije 5-10g.. npr browser.
zato se cpu treba (jedino ima smisla) gleda kao platforma, ne kao zasebna komponenta a tad je trajnost sporedna jer je ugl duža od ostatka HWa. (kao što je ugl i brži od ostatka i to se može usporediti s HDD-SSDom koji je velika razlika u ukupnim performansama i osjećaju brzine dok s najslabijim-najjačim celeron-xeon u nekim prosječnim apps neće korisnik vidjeti nikakve razlike...
ako crkne, pogotovo intel, tad je to recimo neki loš komad, koji se provukao kroz test, ali svaki cpu je 'za sebe' tj nije čak jednak svaki iz serije, neki je bolji-lošiji npr za OC ili max clock, potrošnju i sl.. i zapravo ih tako proizvođač baždari-zaključa i proda, npr U modeli za laptopove rade na nižem taktu, škartna jezgra se isključi i pentač postane celeron itd..
-stara intelova tolerancija je bila +25% tvorničkog takata, sad realno 10-15% jer je povezano s memorijom i ostatkom .. + zaključavanje ili K serija. Sve ostale komponente po industrijskom standardu moraju stabilno raditi na +/- 10%.. od nazivnog, bilo takt bilo napon. Bez te tolerancije, malo računala bi uopće moglo raditi tj ne bi bilo lako složiti 'zdelanac'...
