Zaposlenje preko obrta

Pozdrav svima.

Prvo samo želim navesti da ako već postoji slična tema neka administrator zatvori ovu i stavi poveznicu na tu temu. Hvala

Situacija o kojoj bi žeio čuti vaše savijete i eventualna iskustva je slijedeća:

Ponuđen mi je posao developera u jednoj firmi čije ime naravno neću navesti. Ali stvar je u tome da firma seli svoje sjedište u SAD i svoje djelatnike zapošljava kao obrtnike. 

Znaći trebao bih otovirit svoj obrt (paušalni obrt) u kojemu bi ja bio jedini zaposlenk, i onda kao obrt raditi za njih, na što bi mi oni isplačivali naknadu za moj posao, kao jedna firma drugoj firmi za njihove usluge. Što bi onda drugim riječima, bila moja mjesečna plaća.

S njihve strane bi bili pokriveni svi doprinosi koje bi morao plačati kao obrtnik, odnosno oni bi to plačali.

Meni zanima koliko je ovo neka dobra praksa i jeli uopće te kakvi su i koliki rizici?

Hvala unaprijed na svim odgovirma i savjetima :)

Kako su mi oni objasnili oni bi sve platili. Sry ako je odgovor nespretan, nov sam u svemu tome pa zato i tražim savijet. 

Njihov knjigovođa bit također obaljvao sve poslove oko vođenja knjiga.

Nabava opreme bi išao preko poticaja koje eu daje obrtnicima, odnosno tražio bih poticaj. A radio bih od kuće tako da bi to tehnički bio prostor za rad.

Još nisam stavio sve na papiir, ali to ne bi trebao biti neki problem napraviti, tj ništa bez papira naravno.

Ne knjigovođa je odavdje, svi zaposlenici su iz hr samo sele svoje sjedište u SAD. I sada su kao svi zaposlenici u firmi prešli na taj način rada, poreko privatnih obrta koji onda rade za tu firmu.

I meni je malo čudno pa zaot provjeravam jer to neka uobičajna praksa ili je ovo nešto neubičajno. 

P.S. Prema njima, svi njjihovi zaposlenici su uspjeli dobit taj doprinos od države. Pričao sm s nekih sedam od njih, mislim da ih ima ukupno 15-ak.

Mislim da je o ovom poticaju rijeć: https://pisalica.com/dobiti-potporu-samozaposljavanje-2018/

Da znam, radim trenutno za jedno tavko ali ovo mi je puno bolja ponuda, pa zato provjeravam, ako sve čini ok volio bih je prihvatiti. 

Pravilo 40%.  To znaci, da na svaku tisucu kuna, koje zelis imati u svojem nocaniku na kraju (mjeseca), trebas izdati racun za dvije tisuce Kuna i pol. Zasto?

- Pitanje br. 1: godisnji odmor znaci odsustvo sa radnog mijesta. Kao developer obrtnik mozes obracunat samo svoju prisutnost, a ne odsutnosti. Pet tijedana godisnjeg odmora iznosi 10% godisnjeg nabirka radnog vremena. Tko snosi troskove odustnosti u tvom slucaju?

- Pitanje br. 2: odsutnost zbog bolesti, isl. I tu mozemo racunat na godunu tijedan ili dva odsutnosti. U nekim slucajevima i vise, ali prosjecno recimo 2 tijedna. To je negdje oko 5% godisnjeg nabirka radnog vremena. Tko snosi troskove odustnosti u tvom slucaju?

- Pitanje br. 3: Blagdani. I tu se nabere oko 2 tijedna odsutnosti na godinu. Sto znaci dodatnih 5%. Tko snosi troskove odustnosti u tvom slucaju?

Suma sumarum: u 80 - 85% prisutnosti treba zaradit 100% godisnje plate. Sto znaci, da treba zeljenunetto satnicu prisutnosti podignuti na nekih 125%, da bi se moglo imat novce na lageru za vrijeme kad covjek nije prisutan na poslu.

Sad, kad smo namirili sebe, treba namirit i direktna i indirektna oporezivanja (socialna osiguranja). Sa aspekt netto primanja, t. z. Bruto 1 je ca. 50% vislji, a t. z. Bruto 2 je za nekih 80% vislji od netta (vir). Kad uvecamo nasu gornju satnicu za tih 80%, dobijamo 225%.

Uposleni u firmama dobijaju i razne jubilejne nagrade, regres za godisnji odmor, bozicnicu, regres za prehranu, povrat troskova putovanja, itd. Recimo, da je svega skupa ca. za dvije mjesecne plate i tih dodataka. Neki su oprezivani, drugi nisu, pa recimo ovak, da uvecamo nasu dobijenu satnicu jos za 10% (onak, preko prsta) i dolazimo na ca. 247,50% nase zeljene netto satnice.

Na sve skupa dodamo jos troskove licenci, hardware-a, isl., koji padaju na nas kad smo obrtnici (i ne vise na poslodavca) i dolazimo na nekih 250% +/-. To znaci, ako zelimo ekvivalent mjesecne plate 7.500 Kuna, na nama je, da mjesecno izdamo racun za nekih 18.750 Kuna i iz tih novaca izdvojimo porez, osiguranja, isl, te ostavljamo sebi rezervu za mjesece, kad ce zbog odsustva primanja biti slabija/niza.

Fazit: Ponuda n prvi pogled zvuci dobro, ali treba dobro preracunat, da li je zaista dobra. Kao freelancer radim vec nekih 20 godina i iz izkustva mogu reci, da je netto primanje zaista negdje oko 40% prometa (brez PDV). Nekad malo bolje, nekad malo slabije, ali prosjecno tu negdje. Dali je o u tvom slucaju tako, znas sam. Ali moj savjet bi bio: ako ponuda nije 2 i pol puta veca od toga, sto zelis, da bude tvoj mjesecni dohodak, tada bijeg - st odalje. Inace ces brzo osjetit na vlastitoj kozi znacenje pojma prekariat.  

pausalni obrt, otvoris u nekoliko minuta, svu dokumentaciju dobijes na salteru, recimo hitro hr ured, dobit ces obrtincu i pecat (ne znam da li se pecat jos koristi)

ne znam koliko je trenutno trosak otvaranja obrta, bio je oko 700kn ukupno svi papiri i pecat i obrtnica

morat ces otvoriti racun u banci, i to odmah otvori kunski i devizni, s time da ce ti pri svakoj uplati na devizni racun banka uzeti 60kn, pa racunaj i to kao trosak

jos uz to ces imati mjesecno od 50kn do 80kn bankovnih troskova vodenja racuna, (zavisi od usluga koje ces uzeti od banke, tipa internet bankarstvo, mobilno bankarstvo, izvjestaji itd itd)

dok god ti proment ne prelazi 300 000kn godisnje, spadas u pausalne obrtnike i nisu u sustavu pdv-a, raspolazes sa novcima na racunu, kao sto to sada radis sa tekucim racunom

placas porez od 12% i na to onda jos prirez, recimo za zagreb je prirez 18%, dodatno jos placas svaki mjesec fiksno zdravstveno, mirovinsko, zastita na radu i slicni doprinosi, koji su ti u korelaciji sa godisnjim prometom, i onda ces jos imati kvartalno za platiti clanstvo u obrtnickoj komori, prvu godinu si osloboden placanja toga, mislim da je oko 300kn kvartalno.

recimo za promet od oko 150 000kn godisnje, ukupni trosak obrta prema drzavi je oko 1300kn mjesecno, plus 300kn komori kvartalno

za pausalni obrt ne trebas voditi nikakve poslovne knjige, vec samo evidneciju prometa, niti placati knjgovodu, jedino sto moras je cuvati sve racune koje izdajes, digitalno i fizicki, na kraju godine ces pri prijavi poreza ispuniti KPR obrazac i to je to.

pausalni obrt je odlicna stvar jer imas najmanje mjesecnih troskova, ali s druge strane logicno, ne mozes pisati u trosak poslovanja nista, gorivo, struju, opremu, telefone i slicno, sve placas iz svoga dzepa i sve te troskove si uracunaj u iznos koji ces traziti da ti plate

pri otvaranju moras paziti koju kategoriju obrta ces otvoriti, jer ces s obzirom na to i raditi racune na kojima ce biti navedene stavke usluga/proizvoda koje ces naplacivati

kako si napisao da ces obavljati developerske poslove, onda otvoris obrt u toj kategoriji

isto tako moras ces staviti srediste obrta da je tvoja kuca/stan gdje zivis, posto ces tamo obavljati djelatnost, a ako nisi vlasnik toga objekta, ona ti vlasnik mora dati privolu da mozes obavljati poslovanje u njegovom prostoru, s time da bi mu i trebao placati nekakav najam, medutim to rijetko ko radi i nisam jos cuo do sada da je nekakva inspekcija to provjeravala, pogotovo ako si u obiteljskim odnosima sa tom osobom

morat ces na objektu imati naznaceno plaketu sa imenom obrta, to je obavezno i za to ce ti roknut kaznu ako nemas 

nema nikakvih rizika, pausalni obrt je super stvar za ovakve slucajeve, sve dok drzavi placas ono sto je njeno nemas nikakvih problema

uglavnom, uzmi si iznos koji zelis da ti svaki mjesec bude placa tvoja, na taj iznos dodaj sve moguce troskove, koje su ti ovi spremni pokriti, struja, najam, telefon, gorivo, doprinosi drzavi, doprinosi komori itd itd, onda ces vidjeti koliki ce ti biti mjesecni iznos racuna kojega ces izdavati njima, i prema tome si izracunas koliki ce ti biti godisnji promet i da li su unutar te granice od 300 000kn

ne isplacujes si nikakvu placu, svi novci koji su na racunu su tvoji i s njima radis kako hoces i sta hoces

 ne ne, krivo si me shvatio, ne treba mu na kuci pisati takva plaketa koje imaju inzenjeri, zubari i slicno.

uzme obicnu plocicu, onu sto se stavlja na vrata stanova sa prezimenim, i to je to :)

To su vec detajli "pravog freelancanja", koji mozda u njegovom slucaju nisu toliko bitni. Ja (za sebe) uzimam za osnovu 1.350 efektivnih/prodanih sati na godinu (u vidu normalnog radnog vremena 40 sati na tjedan, brez dobrovoljnih prekovremenih obaveza, koje cesto znaju biti i 50, a u spicama cak i 60 - 70 sati na tjedan). Isto tako (ovdje u Njemackoj) vazi nekako, da satnica je okvirna projekcija uporedbe sa bruto platom zaposlenika. Tako npr. satnica od X (npr. 60) evra pod predpostavkom 1.350 prodanih sati na godinu predstavlja uporedljiva primanja sa zaposlenikom, koji prima X (znaci istih 60) tisuca evra bruto plate godisnje.

o jebote sto ste zakomplicirali covjeku najjednostavniju stvar na svijetu

kao sto sam vec negdje nekome prosle godine pisao, ovako ti ide pausalni obrt:

Spomenička renta pa dobrinosi za šume (ne znam jel to još uvijek vrijedi) itd. A glavna stavka na koju može potrošiti većinu vremena je "bavljenje hrvatskim propisima". Ili opet mora platiti savjetnika koji će ga obavještavati o promjenama vezanim za poslovanje obrta. Pri tome ne mislim samo na poreznog savjetnika.

https://plaviured.hr/vodici/spomenicka-renta-placaju-li-pausalisti/

Za ostale stvari ne znam da li još vrijeme jer nisam u toku, ako će autor teme otvarati obrt neka se dobro raspita kod nadležnih institucija.

Još lako za banku, mene više smeta plaćanje "kikiriki" doprinosa u cjelini.

Ne, teško mi je vidjeti koliko iznose paušali doprinosa za mirovinsko i zdravstveno.

Obzirom da ipak ima neke koristi od toga, ni najmanje.

Ovako firma ode - manje svima nama, on plaća mizerno, a koristi isto kao onaj tko ima istu plaću, a plaća n puta više.