Jesi što spojio na pin RS? Možda da LCD_CD probaš spojiti na taj pin?
Zelim spojit tft lcd na uno i zajedno s njim buzzer, problem je sto tft ima vise pinova nego sto koristi i onda bi on zauzeo nepotrebno pinove koje mogu iskoristit za spajanje. Nasao sam tutorial gdje je lik to uspio napravit sa headerima od 90° ali i sa zensko zensko headerima sto ja nigdje nisam vidio da postoji, znaci na tftu ima muski izlaz i ovaj proto board je spojen isto sam musko musko pinom i sad ta dva pina se valjda trebaju spojit preko zensko zensko headera al to nigdje nisam pogledo..
Ima jedino ova slika i nista jasnije od toga, jel ima neko ideju kako da to izvedem?
Slika
Za spajanje muških u ženske (
) imaš Dupont kablove - imaš ih u svim verzijama (MŽ, ŽŽ, MM).
Koliko sam skužio, govoriš o LCD-u, a ne o LCD shieldu za UNO, zar ne? Shield za uno si sam možeš napraviti iz baš za uno oblikovane pločice.
Fakat ne kužim zbog čega se još uvijek gnjavite s tim Unom (em se skliže po stolu, em se ne može upiknuti u breadboard, znači moraš prvo žice vući od njega na breadboard), kad imate Nano i Pro Micro. Naime, Nano ili Pro Micro kod razvoja imate lijepo upiknute u breadboard, a kad to hoćete pretočiti u gotov projekt, jednostavno si zalemite ženske headere i sve potrebne komponente na FR4 pločicu željene veličine (gledaj samo dvostrane zelene jer su kvalitetnije/čvršće od smeđkastih) i to je to. Možete na kompu isprogramirati Nano ili Pro Micro i onda u gotovom projektu samo zamijeniti pločicu.
Što se tiče headera - ako već nemaš dupont kabele, imaš ženske headere, ne? Ako nemaš, zašto nemaš? Ako imaš, pa onda jednostavno prerežeš header na odgovarajuću širinu i od njega si napraviš kablić - na kontakte headera zalemiš žice. Imaš dvije vrste headera, i to u muškoj i ženskoj izvedbi: obične, s četvrtastim pinovima (kakvi su kod Arduina i kakvi se koriste za breadboard) i okrugle (puno plići ženski headeri, koji je lakše prerezati i koji se super mogu iskoristiti za headere za DIP čipove na pločici; također, muški i ženski header se spajaju uz "klik", odnosno znaš da je ostvaren dobar kontakt kad klikne).
Muške headere četvrtastim pinovima koristiš sa ženskim headerima za četvrtaste pinove i breadboardom, a muške okrugle s okruglim ženskim - znači, četvrtasti ne idu s okruglim.
Znači, imaš obične ženske headere, obične muške headere, obične muške L headere, okrugle ženske headere i okrugle muške headere. Neke od ovih izvedbi imaš i u duplim (double-row) izvedbama. Linkovi su ti samo za primjer, vjerojatno pojedine vrste možeš naći i povoljnije.
Zelja mi je sloziti metereolosku stanicu putem koje bi slao podatke na server. U glavi su sve stvari slozene i polako su pocele dolaziti komponente.
Trenutno to izgleda ovako. Nadam se da ce uskoro biti dovrseno 
Jesi što spojio na pin RS? Možda da LCD_CD probaš spojiti na taj pin?
Ne javljaš se više. Slučajno sam naišao na slične LCD ekrane - ovdje. I tu piše:
sbit LCD_RS = P0 ^ 2; data / command switch
Dakle, upravo ono što sam ti i predložio da probaš. 
Ima inače tu i još jedna stvar - a to je da su takvi ekrani uglavnom na 3,3V. Kakav je tvoj? Ako je tvoj na 3,3V, a ti si mu dao 5V, možda si ga oštetio ili "spalio".
Zelio bih poceti raditi s Arduinom,dakle nemam nikakvog iskustva, pa ako netko moze predloziti sve sto je potrebno za neke osnovne projetke a kasnije malo slozenije (gledao sam malo one module kao npr wifi ili tako nesto slicno).
Je li ovo dobro za pocetak?
Hvala unaprijed!
ja sam krenuo s LCD-om 16x2, onda sam dodavao temperaturu, vlagu i slicne senzore da se upoznam s osnovnim inputima, digitalni serijski inputi i analogni.(LM35 je odlican senzor za analogno mjerenje temperature).
Nakon toga kreces na ekran s i2c komunikacijom, i2c senzori i slicno.
Tek onda dolazis do wi-fi, bluetooth i slicnih stvari.
Moguce je i direktno, al bit ce ti puno teze odjednom tolko informacija savladati, pogotovo ako se do sad nisi bavio programiranjem.
Ako si upoznat s objektnim programiranjem, onda mozes i direktno bez vecih problema.
EDIT: plocica je ok, uno je najbolji za pocetak, preporuka da si jos nabavis onaj kit s breadboardom, 5/3.3V napajanjem i set zica.
Budem stavio link.
EDIT2;
evo link:
i mozda set zica male-female koje su u pravilu produzni kablovi za gotove module, da ne trosis mjesto na breadboardu:
Ekran za pocetak:
Neki senzori za pocetak:
I ako se mislis duze baviti elektronikom i arduinom, a ne samo za probu, headera nikad dosta:
To mislim da bi bilo to za pocetak i tjedan dana otkrivanja o arduinu, a onda dalje si nades neki projekt koji bi htio napraviti i na taj nacin ucis, po mogucnosti ne nesto di samo kopiras kod s neta i samo shemu spojis.
Hvala na savjetima
Breadboard i zicice imam od prije,a mozes linkat te module i lcd ekran il sto vec mislis da je potrebno
EDIT: Hvala jos jednom, jedva cekam poceti raditi s Arduinom
Malo gledam ove cijene pa imam pitanje. Imam priliku kupiti arduino, board 480 pinova, ultrazvucni senzor, 4 releja i zice za 40 km (cca 120 kn). Jel to ok cijena da ne bih sad narucivao preko neta i cekao ?
Malo gledam ove cijene pa imam pitanje. Imam priliku kupiti arduino, board 480 pinova, ultrazvucni senzor, 4 releja i zice za 40 km (cca 120 kn). Jel to ok cijena da ne bih sad narucivao preko neta i cekao ?
Ak nemaš druge elektroničke komponente, onda se s tim baš i nećeš "naigrati". Mislim, što ti ostaje? Ultrazvučni senzor, relej (moduli s pinovima ili goli releji?) i serial monitor komunikacija. Ako imaš i druge komponente, barem ledice i otpornike, kakav gumb, možda nekakav ekran... A gledaj - sam ocijeni.
sory kaj kasnim s odgovorom, do sad nisam nist radil po pitanju spajanja, sutra ponovno startam i ne odustajem
Danas sam rješavao problem s delayem kojeg nije trebalo biti (kojeg nisam sam prouzročio). Naime, radim si kontrolerčić za akvarij - počelo je čisto kao zamjena za elektromehanički tajmer za svjetlo, koji em se čuje em troši čak 4 W. Onda sam si mislio - volio bih imati dnevno i noćno svjetlo (mjesečinu), pa sam uzeo dupli relej. Pa kad već tako nešto radim, onda trebam moći podešavati sat, ne? Pa sam prvo razmišljao o WiFi-ju, pa si mislim - WiFi može kao dodatna opcija (bit će možda nekad u budućnosti), ali akvarij bi sam po sebi trebao imati fizičke kontrole i ekrančić, pa je onda logično da tome dodam i senzore temperature (i razinu vode, u budućnosti).
I tako, dok se ja šećem kroz izbornike, nekad gumbi baš i ne love. Držim gumb i vidim da blokira svakih 5 sekundi, a znam da sam stavio da temperaturu uzokuje svakih 5 sekundi. I idem onda otvoriti DallasTemperature.cpp i imam što za vidjeti - delay, koji ovisi o rezoluciji očitanja temperature, a može se kretati od 95 do čak 750 ms! Što drugo reći, nego upravo bezobrazno i bezobzirno programiranje. Ono, ako već ideš raditi library, nemoj ga raditi tako da uslijed vlastite lijenosti radiš jednu od najgorih stvari kod mikrokontrolera - da za bezveze blokiraš izvođenje programa.
Našao sam onda drugu biblioteku izvedenu iz ove, koja isto po defaultu blokira izvođenje programa, ali se pozivom jedne funkcije blokiranje isključuje.
Neću još stavljati slike projektića - dok malo to uredim (fale mi neki konektori i kabeli koji su na putu, da to onda sve propisno zapakiram u poklopac od akvarija.
Imam namjeru napraviti još jednu stvar - ugraditi releje u strujnu letvu, tako da prema potrebi mogu paliti/gasiti puhalicu zraka, filter, grijač i možda još nešto. Još nisam odlučio hoću li vući kabel od poklopca akvarija do strujne letve (tad ne bih trebao stavljati napajanje za Arduino u strujnu letvu) ili možda da tutnem unutra jedan 328p čip i RF prijemnik...
Kad vec pricas o potrosnji, ubaci i odlazak u sleep izmedu tih 5 sekundi i ako vec nisi umjesto arduina koristis vanjski atmega i stavis mu ste down covetrer, radi cuda s potrosnjom, nema ledica, neucinkovitog pretvaranja energije, u sleepu trosi ispod 500 uW(mikro), a izvan sleepa naravno ovisi o spojenoj elektronici.
Mislim da troši 400 mW kad nije u sleepu i kad su releji off, što baš i nije nešto što me opterećuje. Kad jedan relej radi onda mislim da je oko 1 W.
Ostaju u sleepu pinovi u stanju u kojem su bili prije odlaska u sleep? To mi je nužno zbog relejeva. Ili bih morao koristiti neki dodatni čip onda.
Neće ići, jer koristim OLED ekrančić, a on pojede tonu RAM-a. Počeo sam s Nanom, ali sam se prebacio na Pro Micro (32U4) jer je Nano počeo kašljucati. Zapravo i 32U4 ima premalo RAM-a za OLED ekrančić, ali eto - provlači se. Ako zagusti, onda ću na ESP za upravljanje ekranom i većinom drugih stvari, a 328p će biti za senzore.
Pro Micro je super i zato što ga je lakše vaditi i ponovno stavljati (jednog isprogramiram i onda njime zamijenim ovoga u poklopcu akvarija).
Nisam te tu baš shvatio. Koristim AC-DC 5V 700 mA napajanje. Stabilni napon na zdravih 5,07V, nužno za releje.
Step down converter(ako je 12V napajanje umjesto ugradenog 7805), pobjeglo mi par tipka. To u slucaju da nije napajanje 5V(I direktno sajanje na Vcc od chipa, Atmega 328p ili koji se vec koristi), mislio sam da si koristio 12V od LED traka(ako jesi ti taj koji je modao akvarij).
Pinovi ne ostaju high, tako da to je onda problem...
Nisam upoznat s oled ekranom bas tako da tu nisam u stanju raspravljati.
mislio sam da si koristio 12V od LED traka(ako jesi ti taj koji je modao akvarij).
Dobro se sjećaš! Al bilo je to davno... Pokušavao sam PWM-om regulirati svjetlinu pomoću Arduina, ali da ne treperi. Odustao sam od toga (iako mislim da bi dobro funkcioniralo s novim MOSFET-ima s niskim naponom za gate) nakon što sam probao one LED pločice s Banggooda, jer je razlika u efikasnosti tih pločica i LED traka koje sam koristio drastična. Tako da sad imam 6 tih pločica (slike), debelo pothranjenih, ali svejedno, s oko 14W potrošnje svijetle dosta jače od LED traka ili T8 cijevi s 20W potrošnje. Sad još s Arduinom s kojim sam izbacio tajmer iz upotrebe - ukupno gledano nekih 40% ukupno manja potrošnja električne energije nego prije, uz mogućnost nadgledanja temperature, a svjetlo 50-80% jače.
Pinovi ne ostaju high, tako da to je onda problem...
To bi se trebalo dati riješiti s 74HC595 ili I2C port extenderom.
Nisam upoznat s oled ekranom bas tako da tu nisam u stanju raspravljati.
To su oni od 0,96", inače su super praktični zbog I2C sabirnice, ali nemaju vlastitu memoriju (tj. ne možeš joj pristupiti) i nemaju funkcije za crtanje. Drugim riječima, sve se mora obaviti softverski i onda sadržaj memorije kopirati na ekran. A kako je ekran 128x64 piksela, to je cijeli kilbajt RAM-a! Od bijednih 2 kB koliko ima 328p, odnosno 2,5 kB kolko ima 32u4. To je slučaj ako se koristi Adafruitova biblioteka za 1306 ekrane - ima još i ona druga u8glib koja uštedi dosta memorije tako da iscrtava dio po dio ekrana, ali i ona ima svoje probleme.
Izgleda da pinovi ostaju high u sleep mode
http://forum.arduino.cc/index.php?topic=37516.0
Ocito sam ja nesto krivo shvatio s tutoriala o sleepu(power savingu) koje sam proucavao, ja sam shvatio da se nakon interrupta(wake up) mikrokontroler ispocetka boota, ali ocito nije tako.
Pozdrav ekipa!
Naručio sam si adruino uno kit, htio bih sam napraviti robota koji bih pomoću senzora prepoznao prepreke i izbjegavao ih, imamo na faksu kupljenog robota (fischertechnik ROBO TX) e sad je profesor postavio pred studente treće godine zadatak da tko napravi sličnog robota koje ne mora biti upravljan mobitelom, nego da prepoznaje prepreke te ih izbjegava.
Znam da nije ni malo jednostavno ali krenuo bih od početka. Nabavio sam si HC-SR04 malo sam se igrao s njime te sam si napisao program koji očitava njegovo stanje i ispisuje na serial monitor.
Sad me interesira dali ima tko voljan me uputit od čega da se krene. Morao bih naručiti i servo motore, kotače isto mislim da se može na eBayu nači, a ako ne onda ču skinuti s nekih starih igračaka, konstrukciju samog robota mogu na faksu printati na 3D printeru.
Svaki savijet je dobro došao, te se nadam da će biti volje da mi se pomogne 
Sad me interesira dali ima tko voljan me uputit od čega da se krene. Morao bih naručiti i servo motore, kotače isto mislim da se može na eBayu nači, a ako ne onda ču skinuti s nekih starih igračaka, konstrukciju samog robota mogu na faksu printati na 3D printeru.
S prošle stranice ove teme: http://www.bug.hr/forum/post/samogradnja-opcenito/arduino-projekti-ideje-savjeti-problemi/4900252.aspx
@ERROR
Možeš recimo krenuti tako da sa ebaya uzmeš ovaj komplet u kojem dolazi šasija od pleksija, kotači, motori i kućište za baterije. Kreneš tako da prvo isprogramiraš arduino koji će upravljati motorima, počinješ dodavati razne senzore(npr. ovaj koji si naveo), staviš ledice, isprintaš neke dijelove na 3D printeru. Kada pohvataš neke osnove napraviš upravljanje robota preko bluetootha(mobitela, računala), radio vezom(moduli na 433Mhz) ili optički sa IR diodama. Možeš ako je potrebno nadograditi motore ili krenuti od nule pa napraviti svoju verziju šasije ispisanu na 3D printeru.
@mbaksa
Osobno koristim u8glib za jedan 128x64 OLED sa kontrolerom SH1106 i 328p na 8MHz. Kretanje između izbornika je razumno glatko(imam neke jednostavne ikone i nešto sitno teksta), stoga da osvježavanje ekrana radim samo kada se nešto mijenje(tako da nema onog treperenja slike), npr. osnovni princip za sat:
if(trenutneMinute != zadnjeMinute){
u8g.print(trenutneMinute);
zadnjeMinute = trenutneMinute;
}
Osobno koristim u8glib za jedan 128x64 OLED sa kontrolerom SH1106 i 328p na 8MHz. Kretanje između izbornika je razumno glatko(imam neke jednostavne ikone i nešto sitno teksta), stoga da osvježavanje ekrana radim samo kada se nešto mijenje(tako da nema onog treperenja slike), npr. osnovni princip za sat:
Ak će mi se dati pokušat ću prebaciti sve u u8glib za probu. Ja ekran refresham svakih 250 ms (baš zato da ne moram raditi ovo što ti radiš, odnosno da ne moram provjeravati je li došlo do promjene vrijednosti) i prema potrebi (a u ovom trenutku jedina potreba mi je refreshati kad korisnik stisne neki gumb - za sve ostalo, osim sekunde u satu, 250 ms tamo-vamo mi ne igra nikakvu ulogu). Ekran mi zapravo uvijek ispisuje stanje varijabli za konkretnu "stranicu" - ništa direktno ne ispisujem na njega. Ako postoji potreba za preuranjenim refreshanjem, onda aktiviram "zastavicu" za refreshanje.
Pozdrav ekipa!
Naručio sam si adruino uno kit, htio bih sam napraviti robota koji bih pomoću senzora prepoznao prepreke i izbjegavao ih, imamo na faksu kupljenog robota (fischertechnik ROBO TX) e sad je profesor postavio pred studente treće godine zadatak da tko napravi sličnog robota koje ne mora biti upravljan mobitelom, nego da prepoznaje prepreke te ih izbjegava.
Znam da nije ni malo jednostavno ali krenuo bih od početka. Nabavio sam si HC-SR04 malo sam se igrao s njime te sam si napisao program koji očitava njegovo stanje i ispisuje na serial monitor.
Sad me interesira dali ima tko voljan me uputit od čega da se krene. Morao bih naručiti i servo motore, kotače isto mislim da se može na eBayu nači, a ako ne onda ču skinuti s nekih starih igračaka, konstrukciju samog robota mogu na faksu printati na 3D printeru.
Svaki savijet je dobro došao, te se nadam da će biti volje da mi se pomogne
S Arduinom je jednostavno ;)
http://www.instructables.com/id/Arduino-Ultimate-Obstacle-Avoiding-Robot/?ALLSTEPS
Možda djeluje komplicirano, ali Arduino nudi hrpu hrpu knjižica za koje kakve senzore... Samo ih treba znat pozvat i spojit u jednu cijelinu.
To su oni od 0,96", inače su super praktični zbog I2C sabirnice, ali nemaju vlastitu memoriju (tj. ne možeš joj pristupiti) i nemaju funkcije za crtanje. Drugim riječima, sve se mora obaviti softverski i onda sadržaj memorije kopirati na ekran. A kako je ekran 128x64 piksela, to je cijeli kilbajt RAM-a! Od bijednih 2 kB koliko ima 328p, odnosno 2,5 kB kolko ima 32u4. To je slučaj ako se koristi Adafruitova biblioteka za 1306 ekrane - ima još i ona druga u8glib koja uštedi dosta memorije tako da iscrtava dio po dio ekrana, ali i ona ima svoje probleme.
Oprosti ali ako je 2kB bijedno za mikrokontroler...
Cilj Arduina je približit mikrokontrolere svima zainteresiranima za njih. Zaobić assembler, registre i drugo što može stvarat prepreke.
Za stvari kao što su neki LCD-ei normalno da nećete moć dobiti neki full cool uređaj sa ATmega328...
Moram spomenut da je ATmega328 jako jako moćan mikrokontroler. Pruža ćak 6 PWM-a, 32kB flasha i druge brojne mogućnosti. On je za sve početničke, ali i mnoge profesionalne stvari zakon.
To su sve jednojezgreni procesori te rade na 16MHz (16MIPS-a) zato za njih treba pravilno izorganizirati program.
Ako želite uvijek možete nabaviti neki ARM il nešto od http://www.ti.com/lsds/ti/microcontrollers_16-bit_32-bit/c2000_performance/real-time_control/overview.page ili od dsPIC-a...
Ali većino ćete vidjeti, da je svaki za neku određenu namjenu... Zato je normalno da neke stvari kao što su LCD-ei koji zahtijevaju veću pažnju i neke brze regulacijske petlje nespojive...
Jer sama ta regulacijska petlja ima pravi proračun...
Zato treba znat dijelit resurse...
To su oni od 0,96", inače su super praktični zbog I2C sabirnice, ali nemaju vlastitu memoriju (tj. ne možeš joj pristupiti) i nemaju funkcije za crtanje. Drugim riječima, sve se mora obaviti softverski i onda sadržaj memorije kopirati na ekran. A kako je ekran 128x64 piksela, to je cijeli kilbajt RAM-a! Od bijednih 2 kB koliko ima 328p, odnosno 2,5 kB kolko ima 32u4. To je slučaj ako se koristi Adafruitova biblioteka za 1306 ekrane - ima još i ona druga u8glib koja uštedi dosta memorije tako da iscrtava dio po dio ekrana, ali i ona ima svoje probleme.
Oprosti ali ako je 2kB bijedno za mikrokontroler...
Ako moraš raditi buffering ekrana u RAM-u mikrokontrolera, onda je to bijedno. Da ima 1 kB RAM-a više, ne bi bilo nikakvih problema. Ne tražim 8 kB koliko ima 2560 - već 3 kB bi bilo sasvim dovoljno za korištenje s OLED i drugim ekrančićima.
Da, svaki mikrokontroler ima neku svoju namjenu. Arduino kao platforma je više nekakvog makerskog karaktera i zato bi za tu platformu bilo idealno da mikrokontroleri imaju 3-4 kB RAM-a da se mogu neproblematično koristiti s OLED ekrančićima. Mislim, što bi sad ljudi koji su uzeli takav ekrančić trebali raditi? Prebacivati iz Adafruitove biblioteke u u8glib? Prelaziti na 2560 (razlog zbog kojeg koristim Nano i Pro Micro je što su minijaturni, Mega je ogroman)? Koristiti vanjski SRAM i ažurirati grafičke biblioteke da njega koriste? Prelaziti na neku drugu platformu? Poanta Arduina je jednostavnost, ne? Prije ili poslije možda za neke namjene prijeđem na ARM, npr. ovu pločicu - isto je ultra jeftina, a ima 20 k RAM-a - problem je samo što ti treba drugi programator (ne može se programirati preko USB-a) i upitna je kompatbilnost s Arduinovim bibliotekama. Ako se to pokaže ko dobro rješenje, to bi bila super zamjena za 328p ili 32u4. Ili ESP - isto super stvar. Šteta samo što onaj s 8 pinova ima samo dva GPIO pina - da ima tri, njime bih mogao zamijeniti 328p ili 32u4, jer bih tada imao i I2C i OneWire sabirnicu, a to je sve što mi treba. Ovako ili moram ići na neku veću pločicu ili kombinirati ESP i Arduino.
Realno gledajući, da 328p ili 32u4 nadograde na 4 kB RAM-a to bi bilo fantastično i onda uopće ne bi trebali voditi ovakve rasprave. Platforma Arduino je nadišla strogo namjenske mikrokontrolere u kojima će se brojati svaki bajt - ako ideš u velikoserijsku proizvodnju onda ćeš to raditi, ali ako si maker, onda to nema smisla, onda ti treba mikrokontroler koji će biti sposoban za većinu stvari s kojima se makeri susreću, a jedna od njih su OLED ekrančići. To će se možda u budućnosti riješiti tako da OLED ekrančićima počnu ugrađivati memoriju za buffering, ali eto - danas još nije takva situacija.
Time što sam napisao da je 2 kB RAM-a bijedno za mikrokontroler (pod tim sam ciljao na mikrokontroler nekakve opće namjene), nisam htio reći da su to bijedni mikrokontroleri - te stvarčice su jako, jako dobre, samo što ih ta jedna stvarčica dijeli od toga da budu super.
Koristi li još tko RTC? Pazite na kretene s eBaya - stavili obične umjesto punjivih baterija, a RTC-i tijekom rade pune bateriju!
Znači, prvi put naručim DS1307 s baterijom, kojeg nisam koristio. Onda naručim DS3231, koji nije došao s baterijom, a kojeg sam koristio s baterijom od onog prvog RTC-a i bateriju sam ostavio u njemu. Onda sam naručio još dva DS1307, od drugog prodavača (onaj prvi mislim da više nije prodavao) i jednog od njih sam ugradio u projektić. Nakon par tjedana skužim da se baterija napuhnula! Prvo sam mislio da je samo iskočila, pokušavao je gurnuti nagrag u ležište, ali nije išla, onda je izvadim i vidim da je jako napuhnuta. A dobro ništa, stavim Maxelovu CR2032 bateriju i nakon tjedan dana nakon gašenja-paljenja resetira mi se sat. Koji je pad sad vrag? I onda skužim da je i ova napuhnuta, ali samo blago, i još uvijek može upaliti ledicu. I idem ja malo bolje gledati te baterije... Prvi RTC je došao s LIR2032 baterijom - punjivom baterijom. Na to tada nisam obraćao pažnju - mislio sam da samo DS3231 ima integriran punjač baterije, a da DS1307 ne, jer su druga dva DS1307 došla s običnom CR2032. A čini se da svi ti RTC-ovi imaju integriran punjač baterije. Kretenski prodavač - naručio sam baš od toga jer, kad sam pogledao cijene samih LIR2032 baterija, isplativije mi je bilo odmah naručiti RTC s takvom baterijom. A on uvali CR2032 bateriju, iako u nazivu proizvoda napiše LIR2032. CR2032 mu je jeftinija pa... Ako prođe prođe. Kod mene prošlo, jer nisam gledao kakve baterije su unutra (nisam ih vadio kad su došli jer su bili u onim metaliziranim antistatičkim vrećicama).
Hvala na upozorenju, imam par komada potonjih modula. Niti jedan nisam uzeo sa baterijom, ali obratit ću pozornost na probleme.
Budem i provjerio UNO SD shield da i on ne pati od istog problema.
Koristi li još tko RTC? Pazite na kretene s eBaya - stavili obične umjesto punjivih baterija, a RTC-i tijekom rade pune bateriju!
Znači, prvi put naručim DS1307 s baterijom, kojeg nisam koristio. Onda naručim DS3231, koji nije došao s baterijom, a kojeg sam koristio s baterijom od onog prvog RTC-a i bateriju sam ostavio u njemu. Onda sam naručio još dva DS1307, od drugog prodavača (onaj prvi mislim da više nije prodavao) i jednog od njih sam ugradio u projektić. Nakon par tjedana skužim da se baterija napuhnula! Prvo sam mislio da je samo iskočila, pokušavao je gurnuti nagrag u ležište, ali nije išla, onda je izvadim i vidim da je jako napuhnuta. A dobro ništa, stavim Maxelovu CR2032 bateriju i nakon tjedan dana nakon gašenja-paljenja resetira mi se sat. Koji je pad sad vrag? I onda skužim da je i ova napuhnuta, ali samo blago, i još uvijek može upaliti ledicu. I idem ja malo bolje gledati te baterije... Prvi RTC je došao s LIR2032 baterijom - punjivom baterijom. Na to tada nisam obraćao pažnju - mislio sam da samo DS3231 ima integriran punjač baterije, a da DS1307 ne, jer su druga dva DS1307 došla s običnom CR2032. A čini se da svi ti RTC-ovi imaju integriran punjač baterije. Kretenski prodavač - naručio sam baš od toga jer, kad sam pogledao cijene samih LIR2032 baterija, isplativije mi je bilo odmah naručiti RTC s takvom baterijom. A on uvali CR2032 bateriju, iako u nazivu proizvoda napiše LIR2032. CR2032 mu je jeftinija pa... Ako prođe prođe. Kod mene prošlo, jer nisam gledao kakve baterije su unutra (nisam ih vadio kad su došli jer su bili u onim metaliziranim antistatičkim vrećicama).
Ni jedan od RTC-a koje si naveo ne pune bateriju sami po sebi - to ovisi o tome kako je modul isprojektiran.
Ako pod RTC-om misliš samo na specifični čip - da. No, kad sam govorio o RTC-ovima u svojim porukama, govorio sam o RTC modulima. DS1307 moduli za koje sam dao linkove jesu projektirani tako da pune bateriju - ovdje ima i objašnjenje kako ih modificirati za jednokratne baterije.
Ako pod RTC-om misliš samo na specifični čip - da. No, kad sam govorio o RTC-ovima u svojim porukama, govorio sam o RTC modulima. DS1307 moduli za koje sam dao linkove jesu projektirani tako da pune bateriju - ovdje ima i objašnjenje kako ih modificirati za jednokratne baterije.
Onda OK, dobio sam dojam da o govoriš o samim čipovima. ;)
