Osnove osnova audio tehnike izdvojena tema

poruka: 41
|
čitano: 140.343
|
moderatori: DrNasty, Lazarus Long, XXX-Man, Danny_HR, vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
11 godina
offline
Osnove osnova audio tehnike

Osnove osnova audio tehnike

 

 

S obzirom na uočene malo veće greške molio bih da pročitate i određene postove pri dnu teme gdje su neke stvari ispravljene/bolje objašnjene. Kad stignem ću ispraviti tekst, a do tada će tu biti ova poruka.

 

 

 

 

Sadržaj:


Općenito:...............................db skala
               ................................Frekvencije
               ................................Zvučnik
               ................................Osnovni parametri zvučnika
               ................................Slušalice
               ................................Pojačalo
               ................................Skretnice i atenuacija
               ................................Izvori zvučnog signala
               ................................Distorzija
               ................................Clip
Samogradnja: ................................Vrste zvučnih kutija
                       ................................Materijali
                       ................................Parametri
                       ................................Popravci
Spajanje: ................................Na šta obratiti pozornost
Za naprednije

 

 

 

Općenito


Ovaj kratak uvod u audio tehniku pišem prvenstveno kako bi se smanjio broj ljudi koji pitaju pitanja često vezana za najosnovnije stvari  vezane za audio tehniku tj. kako bi mogli sve potrebne informacije naći na jednom mjestu.
Ovdje ću napisati neke najosnovnije pojmove i objasniti neke stvari vezane za samogradnju. Neke stvari možda neće biti napisane stručnim jezikom nego jezikom kojeg će svi razumjeti. Tko želi više, neka na dnu posta pogleda linkove do topica kolege Lazarus Long-a koji je prilično detaljno objasnio neke stvari. Volio bih kad bi ovaj topic postao sticky kako bi ga svi vidjeli jer mislim da bi bio koristan mnogim članovima foruma. Također bih zamolio moderatore da ako je moguće topic bude dostupan u podforumima „Periferija” i “Audio i video playeri i recorderi” jer u ta dva podforuma ima najviše ljudi koji traže pomoć u vezi audia, a mnogi ne gledaju oba nego samo jedan i onda često ne nađu ono što traže.

Neki pojmovi na koje možete ćesto naići:
SQ - sound quality (kvaliteta zvuka, zvučnici/pojačala i ostala oprema namjenjeni što vjernijoj i kvalitetnijoj reprodukciji) – npr. HiFi zvučnici
SQL – između SQ i SPL – npr. razglasni zvučnici
SPL – sound pressure level (doslovno znaći pritisak zvučnog tlaka, a ako se kaže u smislu “SPL zvučnik” onda označava zvučnik namjenjen db drag-u tj. natjecanjima za što veći mogući zvučni tlak dok kvaliteta zvuka nije baš bitna, isto vrijedi i za pojačala koja su u pravilu velike snage, nisžeg SNR omjera, D klase i deklarirana su za mogućnost spajanja nisko-omskih zvučnika radi što veće snage) – npr. Pioneerovi subovi J (šalim se, skoro svaki proizvođać car audio opreme ima i SQ i SPL modele)

 

 


db skala


db skala je smišljena kako bi se lakše moglo pratiti glasnoću i snagu potrebnu za istu.
Ovo su neke osnove:  razlika od 1db je razlika koja je ljudskom uhu jedva čujna, za povećanje glasnoće od 3db potrebno je duplo veća snaga, razliku od 10db naše uho percipira kao duplo tišu/glasniju, 0db je ono što se deklarira kao prag čujnosti, zvukovi ispod 0db postoje, 20db je prilično tih zvuk, 60db je glasan razgovor na 1m udaljenosti, 75db normalno slušanje,  85db je glasnoća koju prosječni zvučnik radi pri 1W, 105-115db je otprilike glasnoća u disku, 110-125db otprilike glasnoća na koncertu negdje bilže pozornici tj. zvučniku, iznad  120db pri 1-5kHz je prag bola te sve više od toga može da boli (ovisi o frekvenciji i osobi), oko 130db pri 1-5kHz može uzrokovati  jako brzi gubitak sluha i krvarenje iz ušiju, oko 150db su jako glasni db drag sistemi,  oko 188db je mislim svjetski rekord u glasnoći pomoću zvučnika,  preko 200db zvuk ima svojstva udarnog vala te ruši zgrade i sl.
Ljudsko tijelo može na jako kratke vrijeme (tijekom jednog udarnog vala npr.)  podnesti i zvukove oko 200db ukoliko je frekvencija dovoljno niska, to su mogli doživjeti preživjeli iz Hirošime i Nagasakija. (ovo nemojte shvatiti kao činjenicu, to sam čuo u nekoj emisiji na TV-u, neznam je li izvor pouzdan ali mi zvući moguće)

 

 

 

Frekvencije


Frekvencija je broj titraja nečega u sekundi, kod zvučnika to su titraji membrane. Ljudisko uho u max. rasponu (djeca) može čuti od 15-20000Hz s tim da gornja granaica padne na 17-18kHz kako se stari. Frekvencije od 0-15Hz i do 50kHz se mogu donekle osjetiti (npr. potres)
Za reproducirati niske frekvencije potrebno je više snage i  izvor zvuka veće površine (zato su subwooferi veliki (povlači sa sobom nižu osjetljivost zbog težine membrane) i deklarirani na puno vata) dok je za visoke frekvencije potrebno manje snage i manji izvor zvuka (zato su visokotonci mali (visoka osjetljivost) i deklarirani na malo snage (npr. 300W horna je bez skretnice sposobna možda 50W preživjeti, više o tome pod “Skretnice i atenuacija“). Ljudsko uho je najosjetljivije na frekvencije oko 2kHz te će mu recimo bol izazvati 2kHz zvuk pri 120db dok će mu zvuk od 50Hz uzrokovati bol tek na oko 130db
 

 

Zvučnik


Zvučnik je u biti pretvarač električne energije u mehanički rad. Najvažniji dijelovi zvučnika su magnet, zavojnica, membrana, ovjes i košara.
Magnet i zavojnica zajedno čine motor zvučnika di je magnet statični dio, a zavojnica pomični. Dolaskom električne energije (izmjenična struja) u zavojnicu, ona se giba unutar magnetskog polja jer sama postaje elektromagnet te se ovisno o trenutnom polaritetu giba gore-dolje u procjepu magneta. Broj tih pomaka gore-dolje određuje frekvenciju koju zvučnik trenutno reproducira, to je gibanje najčešće kompleksno te zbog toga zvučnik može svirati više frekvencija odjednom (npr. pozadinska glazba i vokal u isto vrijeme).
Zavojnica je sa jedne strane slobodna dok je sa druge pričvršćena na membranu. Kako se giba zavojnica, giba se i membrana te zbog veće titrajuće površine to gibanje postaje čujno te na taj način zvučnik proizvodi zvučne valove i odašilje ih u prostor.
Postoje dvije vrste ovjesa, to ćete lako vidjeti ako imate goli zvučnik.
Donji ovjes (spyder) je napravljen od krutog pletenog materijal ali je također „skrojen“  u koncentrične krugove te mu to omogućava da se giba ali samo u smjeru gore-dolje. Njegova zadaća je da drži zavojnicu centriranom i unutar magnetskog polja.
Gornji ovjes je najčešće napravljen od gume ali kod „30kn“ PC zvučnika može biti dio membrane ali to stvara određenu distorziju, nisam puno upoznat s tim još, neka vrsta stojnih valova mislim. Ugl, taj ovjes ima zadaću da membranu drži centriranom kako bi zvuk bio sa što manje distorzije.
Oba ovjesa imaju zajedničke zadaće, a to su sprječavanje prevelikog hoda membrane pri manjim snagama, vračanje membrane u nulti položaj kad nema signala i spajanje zavojnice i membrane sa košarom.
Uloga košare je da poveže sve dijelove zajedno kako bi zvučnik bio cjelina i također utjeće na centriranost zavojnice i pravilan hod membrane.
Postoji  još jedan vidljiviji dio zvučnika, a to je tzv. Dustcap tj. Poklopac koji štiti zavojnicu i procjep magneta od prašine i sitnih čestica ali nije neophodan za pravilan rad zvučnika iako malo povećava površinu membrane.
Postoji više vrsta zvučnika, ovo su najčešći tipovi (vrijednosti frekvencija u zagradama su samo da se stekne nekakav dojam i nikako ne predstavljaju stvarnu sliku, odaziv ovisi o samom zvučniku, kutiji, sobi, skretnici i ostatku sistema) :
Subwoofer – zadužen za najniže tonove (neki mogu i od 15Hz ali neki tek od 40Hz pa ću ovako napisati: 15Hz-100Hz)
Woofer – niski tonovi, poznat pod nazivom bas (50Hz-500Hz)
Bass midrange – niski i srednji tonovi (50Hz – 7000Hz)
Spikerfon (horna)– ubiti srednjotonac, horni ima i niskotonaca i visokotonaca ali ovdje mislim na one koje se koriste na skupovima i sl. (300hz-8000Hz)
Fullrange – puni opseg, njačešće u jeftinijim sistemima (150Hz-18kHz)
Midrange – srednji tonovi (500hz – 7000Hz)
Tweeter (visokotonac) – visoki tonovi  (5000Hz-20000Hz, a neki idu i do 50kHz)

 

 

 

Osnovni parametri zvučnika


Fs – rezonantna frekvencija zvučnika u free airu tj. bez kutije (više pod vrste zvučnih kutija). Označava frekvenciju pri kojoj je zvučniku hod membrane najveći, zvučniku će odaziv drastično padati pri frekvencijama nižim od Fs-a ali se uz pomoć kutija može natjerati zvučnik da svira i niže od Fs-a bez problema ali ne može se tako do jako niskih frekvencija jer će se gubiti puno na ukupnoj glasnoći. Ovaj parametar ovisi o mnogo drugih među kojima su možda najvažniji masa zavojnice i membrane te krutost ovjesa.

Osjetljivost (Sensitivity, često se nađe pod nazivom SPL) – mjera za iskoristivost zvučnika. Pokazuje koliki je zvučni tlak sposoban isporučiti zvučnik pri određenom opterečenju i frekvenciji. Najčešće se mjeri pri ulaznoj snazi od 1W ili naponu od  2.83V pri čemu je mikrofon koji bilježi glasnoću udaljen točno 1m od membrane i pritom je okrenut prema njoj. Ovisno o otporu zvučnika, ova dva načina mjerenja, tj. njihovi rezultati se mogu razlikovati i to prilično. Najčešća testna frekvencija je 1kHz ali to opet ovisi o proizvođaću. Najbolje bi naravno bilo kad bi se mjerila u onim frekvencijama koje bi taj zvučnik trebao reproducirati, npr. 50Hz sa subwoofere ili 10kHz za tweeter (bubam napamet frekvencije). Bolji proizvođaći daju graf kompletnog odaziva u ovisnosti sa frekvencijom pa se pomoću toga može vidjeti kolika je osjetljivost zvučnika pri određenoj frekvenciji bez obzira na onu deklariranu.
Za kućne zvučnike osjetljivost je najčešće izmešu 80 i 95db/1W/1m dok razglasni variraju između 90 i 110db/1W/1m
Lakše je napraviti visokoosjetljivi visokotonac nego subwoofer zbog manje membrane i viših frekvencija koje treba da odrađuje.
Što veća osjetljivost to je potrebno manje snage za istu glasnoću.
Također treba spomenuti da visoko osjtljivi zvučnici često imaju jako loš kick i više rade duuuuummmmmm , a oni manje osjetljivi rade dum, to možete čuti tako što u disku slušate neku pjesmu, a kasnije je poslušate na kvalitetnom kućnom sistemu sa subwooferom. Naravno, opet ovisi o kvaliteti samog zvučnika i vrsti kutije ali kick i osjetljivost su donekle povezani na taj način.

Impendancija – ukupni otpor zavojnice. Rezultat je „zbroja“ omskog otpora (otpora žice zavojnice) i induktivnog otpora zavojnice dok kroz nju teće izmjenična struja. Zato će vam uvijek biti malo manja vrijednost otpora ako idete mjeriti sa standardnim multimetrom, on će izmjeriti samo omski otpor.
Impendancija zvučnika ovisi još i o frekvenciji koja se pušta te kutiji u kojoj je zvučnik te je kao takva promjenjiva. To je bitno za ozbiljnije samograditelje.
Najčešće vrijednosti deklarirane impedancije zvučnika su ove: 2Ω, 4Ω, 6Ω i 8Ω
Neki zvučnici imaju više zavojnica te ovisno o njihovom međusobnom spajanju (srerijski – zbrajanje, paralelno 1/Ru=1/R1+1/R2)
Njačešće vrijednosti deklarirane impedancije za više zavojničke zvučnike: 2x0.5Ω, 2x1Ω, 2x2Ω, 2x4Ω, 2x8Ω, 4x2Ω
Takvi zvučnici se najčešće koriste kako bu se izvukao maksimum iz pojačala (db drag) ali ima ih i SQ verzija.
Za informacije u vezi spajanja zvučnika sa pojačalom pogledajte niže pod „Spajanje“

QES, QMS, QTS – parametri iz kojih se može skoro sve izračunati, nisu toliko biti ako ne kupujete goli zvučnik i ne planirate samogradnju kutije. Zovu se Mehanički Q, Električni Q i Ukupni Q, ubiti su rezultat „miix-a“ drugih parametara.

Snaga
E sad ono di se lome koplja često. Do sada sam naišao na ove vrste snage: program, nominal, music, RMS, DIN, max, peak, PMPO.
PMPO, program i music  snagu možete odmah ignorirati, nema veze sa ničim.
Max snaga je također jako relativna, a ideja je da označava vrijednost snage koju zvučnik može trpiti na kratko vrijeme bez da pregori. Nije pretjerano bitna ali ima više smisla od PMPO i peak snage koje imaju slićnu ideju ali su vrijednosti mnogostruko veće i tako se deklariraju loši zvučnici manje poznatih proizvođaća.
DIN snaga je ubiti snaga koja je mjerena na drugačiji način od npr. RMS snage tj. pri drugoj vrsti signala/frekvenciji. U pravilu je 10ak % veća od RMS snage.
RMS snaga je ona na koju ćete najčešće naići, to se već može nazvati pravom snagom iako još uvijek nije jer ubiti označava prosječnu snagu ali to je već u redu.
Peak snaga je vršna vrijednost RMS snage ako bi rekli da je RMS prosječna pošto je izmjenična struja „sinusoidna“ pa bi ubiti peak snaga bila ona snaga u maksimalnoj vrijednosti sinusne funkcije koja bi opisivala tu el. struju.
Nominalna snaga je ubiti snaga koju bi zvučnik stvarno imao kad bi njegova impendancija bila jednaka svo vrijeme.
To su bile snage kako se deklariraju, isto vrijedi i za pojačala ali ono što često stvara zabunu je da nema zvučnik xx vata, on je samo deklariran da toliko može podnesti i to nema apsolutno nikakve veze sa tim koliko W treba biti pojačalo. Ti možeš spojiti 1W pojačalo na 1kW zvučnik i obratno, nije problem uopće, samo treba znati da u prvom slućaju to neće biti jako glasno i moglo bi biti clipa (vidi dolje za objašnjenje) dok u drugom slučaju treba paziti da se ne pojača previše ali nije problem.
Moja preporuka je da je pojačalo bar 20% snažnije (RMS) od deklarirane RMS snage zvučnika dok za subwoofer preporučam bar 50% jače pojačalo.
Večina spaljenih zvučnika nije pregorila zbog previše snage nego baš zbog nedostatka snage, o tome više pod „Clip“.

Frekvencijski odaziv
Frekvencijski odaziv je raspon frekvencija koje zvučnik može relativno uspješno reproducirati, to je ono što sa gore pisao u zagradama kod vrsta zvučnika. Ovisno o proizvođaću i kvaliteti deklarira se kao -1db točka, -3db točka ili -10db točka. U prvom slučaju znači točka kod koje glasnoća opada da se jedva primjeti, u drugom glasnoća opada toliko da je potrebno dati duplo više snage pri toj frekvenciji da bi se ona pravilno reproducirala i bila u skladu sa ostalima dok se u trećem slučaju gleda točka u kojoj je ta frekvencija ljudskom uhu duplo tiša od ostatka pravilno reproduciranih frekvencija. Savršeni odaziv bi bio potpuno ravna crta od 15Hz do 25kHz ali to je praktički nemoguće (zasada)

 

 

 

Slušalice


Slušalice su ubiti mali zvučnici samo su prilagođeni slušanju na maloj udaljenosti te im se stoga drugačije mjeri osjetljivost, manji su , mogu reproducirati puni raspon frekvencija ako su kvalitetniji, visokog su otpora (24Ω, 32Ω, 64Ω i sl.) i male deklarirane snage.

 

 

 

Pojačalo


Pojačalo je elektronički skolp zadužen za pojačavanje signala. U audio svijetu taj signal je onaj koji dolazi iz izvora signala (PC, DVD player, CD player i sl.). Pojačalu je potrebno dodatno napajanje kako bi pojačalo signal. Na izlazu za zvučnike pojačala daju izmjeničnu struju.
Postoji više vrsta pojačala, najčešće su A, B, AB i D
A su audiofilska pojačala visoke kvalitete zvuka ali male iskoristivosti i snage, B imaju veću iskoristivost i snagu  ali lošu kvalitetu zvuka, AB kombiniraju najbolje iz oba svijeta (pristojna snaga, dobra kvaliteta, ok iskoristivost, većina današnjih pojačala je u ovoj klasi), dok D klasa ima odličnu iskoristivost, veliku snagu i nešto lošiju kvalitetu zvuka ali što god netko rekao, visokokvalitetna pojačala D klase su zvukom kvalitetnija od mnogih jeftinijih AB pojačala, najčešće se koriste za subwoofere zbog svoje snage.
Kod pojačala su bitni (od onih koji se najčešće deklariraju) ovi parametri:

Snaga – vrijede sve one podjele snage kao i za zvučnike samo za razliku od zvučnika može se reći da pojačalo stvarno ima snagu ali deklarirana vrijednost je ona koja će se razviti tek ako je pojačalo natjerano da radi do ruba svojih mogućnosti te kao takvo ne isporučuje konstantno veliku količinu struje u zvučnik (zato 1W zvučnik može raditi na 1000W pojačalu) nego samo po potrebi.

Deklarirani otpor
Deklarirani otpor predstavlja otpor (zvučnika) koji se može spojiti na pojačalo bez mogućeg oštećenja pojačala zbog preforsiranja. Što je otpor niži to pojačalo može dati više snage ali ako se pretjera, može se pregrijati i pokvariti se. Neka pojačala se niti ne žele upaliti ako „vide“ da su spojena na preniskoomski zvučnik, neka pak rade ali se ograniče na određenu snagu, neka se ugase kad dosegnu određenu temperaturu, a neka crknu.
Ukoliko se baš mora spojiti npr 2 omski zvučnik na pojačalo koje tolerira najmanje 4 (a nema zaštitu) onda treba paziti sa pojačavanjem jer ako se pretjera pa pa pojačalo ali ono može sasvim normalno raditi ako se ne pretjeruej (malo pada kvaliteta zvuka ako se stavi zvučnik nižeg otpora, jer se pojačalo više muči).
Može se korisiti standardna formula ohmovog zakona (naravno, nije 100% iskoristivost) te se može zaključiti da je isto pojačalo u idelanim uvijetima pri recimo 4 ohma sposobno ispručiti 10W, pri 2 ohma 20W, a pri 8 ohma 5W.

SNR (signal to noise ratio, vrijedi i za izvore signala)
Označava razliku u glasnoći iszmeđu iskoristivog signala i šuma. Bolja pojačala imaju taj odnos iznad 90db dok neka imaju preko 100. Npr. ako imamo pojačalo kojemu je SNR 100db i slušamo muziku na 110db, šum će biti glasnoće 10db tj. jedva čujan. Ako pojačala šume kad se pojalaju čak i na prazno (bez signala) to znači da imaju jako nizak SNR. Zaključak je da je bolje da je SNR što veći.

THD – total harmonic distorsion (vrijedi i za zvučnike i izvore signala)
Kao što mu ime govori, mjera za distorziju, jedna od nekoliko njih ali ova se najčešće deklarira. Što manja vrijednost to bolje. Bolja pojačala imaju najčešće do 1% na najvećoj snazi iako to ne mroa biti pokazatelj kavlitete pojačala. Što se više pojača to je THD veći jer se pojačalo i zvučnici više muče. THD vam može otkriti i neke stvari vezane za deklariranu snagu. Evo npr. na Logitechovim Z-2300 zvučnicma snaga je deklarirana pri 10% THD što je već može se reći i lagani clip te taj sustav pri toj snazi zvuči jako jako loše (vi koji tvrdite da ste ga pojačali do kraja i niste čuli distorziju, niste ga pojačali do kraja ili ste gluhi). Daleko od toga da je to loš sistem, u biti super je samo eto, snage sigurno nema tako puno, barem ne slušljive snage.

Frekvencijski odaziv – predstavlja istu stvar kao i kdo zvučnika samo što je kod pojačala mnogo širi osim kod nekih posebno namjenejnih subwooferima koja ne mogu recimo preko 500Hz reprducirati.

 

 

Skretnice i atenuacija


Gore sam napisao da je za niže frekvencije potrebno više snage. Pošto su visokotonci najčešće mali i imaju tanku zavojnicu, nisu u stanju izdržati ta naprezanja te se zato koriste skretnice. Također se koriste i kod rezanja visokih tonova kako bi zvuk subwoofera bio što dublji i teži za locirati ili kako bi se odsjekao dio spektra kojeg određeni zvučnik ne može dobro reproducirati i sl. Zahvaljujući skretnicama vaši 5-6W tweeteri mogu trpiti i preko 50-60 „odrezanih“ W. Stvar je u tome da kod niskih frekvencija osim velike snage stvara se i velik pomak membrane, a kako se zavojnica grije prolaskom kroz mahnetsko polje, počinje se pregrijavati usred velikog pomaka te na kraju pregori. Kad sam rekao 5-6W tweeteri to je ubiti 5-6W bez skretnice tj. u full range-u.
Skretnica je komponenta koja reže određeni frekvencijski pojas. Postoje aktivne i pasivne skretnice. Aktivne režu ulazni signal (postavljaju se između izvora signala i pojačala) i zahtjevaju napajanje dok pasivne režu već pojačani signal (između pojačala i zvučnika). Aktivne se mogu namještati po volji tj. može se ugađati frekvencija koja se želi rezati dok je kod pasivne to određeno samom konstrukcijom skretnice.
Postoje HPF (high pass filter – reže niske tonove, pušta visoke), LPF (low pass filter – reže visoke tonove, pušta niske), subsonic (ubiti HPF ali reže tonove ispod 10-20Hz, kod subwoofera se koristi kako se ne bi mučili sa frekvencijama koje ne mogu odsvirati, a gibaju se) i bandpass (propušta samo određene frekvencije, a reže one više i niže)
Aktivne skretnice su malo složeniji sklopovi dok su pasivne kombinacije između kondenzatora i zavojnica.
Važna karakteristika skretnica je nagib reza i frekvencija na kojoj se reže. Nagib najjednostavnije pasivne skretnice je 6db/oct (decibela po oktavi) dok se složenost povećava povećanjem nagiba. Najčešće se koriste 12 i 18db/oct rezovi iako ima i većih, npr. 24 ili 38db/oct. Kod nekih aktivnih skretnica može se birati nagib reza.
Ovdje možete vidjeti tablicu za izradu psivnih skretnica za 6,12 i 18db/oct: http://www.dobar-zvuk.hr/hi-fi/samogradnja/tablica_skr.htm
Ovdje su tablice za neke dvostazne i trostazne skretnice: http://www.dobar-zvuk.hr/hi-fi/samogradnja/skretnice.html
 Da objasnim malo te db/oct. Evo npr. ako imate HPF filter(skretnicu) od 12db/oct koja reže na 1000Hz to znači da ćete na duplo manjoj frekvenciji (500Hz) imati 12 db slabiji signal tj. 16 puta manje potrebne snage dok ćete an 250Hz imati 24db slabiji signal što je 256 puta manje snage pri toj frekvenciji. To znači da ako pojačalo u punom opsegu isporučuje 100W i ako imamo zvučnik sa ovakvom skretnicom on će pri 250Hz svirati kao da je primio manje od 0.4W (valjda sam dobro izračunao J). Sada vam je valjda jasno zašto tweeteri mogu trpiti puno snage ako su spojeni na skretnicu. Naravno neke limitacije postoje i nećete moći dati 1MW struje nekom 10W zvučniku bez obzira kako bolesnu skretnicu imao J

Zbog razlike u osjetljivosti zvučnika ponekad se javlja potreba za stišavanjem jednog ili više njih unutra jedne kutije, najčešće je to tweeter. To se radi pomoću otpornika.
Ovdje su tablice za atenuaciju: http://www.dobar-zvuk.hr/hi-fi/samogradnja/tablica_atenuacija.htm

 

 

 

Izvori zvučnog signala


Izvori zvučnog signala su najčešće PC (zvučna kartica), DVD player, CD player, radio tuner i sl. Signal koji iz njih izlazi je jaaako male snage i ubiti se niti ne gleda snaga nego napon izlaza. Što veći napon izlaza to je kasnije pojačalu lakše postići svoj puni kapacitet ali to ne znači da će sa manjim naponom imati manje snage nego samo da će se morati povećati njihova ulazna osjetljivost (tzv. Gain) kako bi bila u stanju pojačati signal dovoljno.
Za njih također vrijede frekv. odaziv, THD i SNR, ako i za pojačala.
Izvori najčešće isporučuju stereo(2 kanala) signal, a u slučaju više kanalnog zvuka (5.1 npr.) daju 3x2 kanala ali jedan „stereo“ je prednji zvučnici, jedan stražnji, a jedan sub i centar.

 

 

 

Distorzija


Distorzija su u biti bilo kakve anomalije u zvuku. Distorziju proizvode svi dijelovi audio sistema, od izvora od zvučnika samo što je kod kvalitetene opreme taj iznos jako mali. Iako postoji više vrsta distorzije najčešće se deklarira THD distorzija.
Tu neću ništa puno pisati, to je više područje o kojem audiofili vole pričati. Uglavnom, što manje distorzije, to bolje osim ako distorzija nije namjerno izazvana.

 

 

Clip


Clipom se naziva pojava do koje dolazi kada preforsiramo pojačalo te ono počne gubiti kontrolu. Događa se to da se inaće izmjenični signal pretvara u kratke izboje istosmjerne struje pri maksimalnoj snazi pojačala što tjera membranu zvučnika u krajnji položaj tj. u xmax ako ne i više od toga. Zbog pretjeranog hoda membrane najčešće dolazi do pregaranja iste zbog pregrijavanja prolaskom kroz magnestsko polje. Zbog gubitka kontrole pojalača više ne pojačavaju napon kako bi povečala snagu nego se počinje pojačavati jakost struje dok napon pada. Zbog prevelike jakosti pregara žica tj. pregrije se, zato jaki zvučnici pregaraju zbog slabih pojačala, ubije ih klip, a ne sama snaga. Također se treba razlikovati snaga od jakosti. Teoretski tanka žica može podnesti 10000W pri npr. 100000V (0,1A), a ne može podnesti 10W pri 1V (10A). Nije snaga ono što ubija žice, jakost je.  Da se vratimo na zvučnike, znaći pregaraju zbog prevelikog hoda ili zbog previše ampera, a ako je zavojnica malo izdržljivija zna se dogoditi da se cijeli zvučnik raspadne zbog naprezanja.
Clip se može primjetiti relativno lako, kad pojačalo uđe u clip, distorzija se višestruko poveća, a membrana zvučnika se počne pretjerano gibati. U slučaju clipa treba što prije smanjiti volumen kako bi pojačalo izašlo iz njega. Najosjetljiviji su visokotonci zbog snažnih nekontroliranih izboja pri nižim frekvencijama koje ni skretnica ne zaustavi kako treba te ih to spali.
Ovo nije stručno obajšnjeno nego najjednostavnije moguće kako bi se obiće ljude upozorilo na pojavu clipa.
Iako sam rekao da snaga ne ubija zvučnike nego da ih clip ubija to nije potpuna istina. Snaga može ubiti zvučnik ali zato što mu se hod membrane poveća previše, to ovisi i o kutiji, može i mala snaga bez clipa ubiti jaki zvučnik ukoliko je u ne odgovarajućoj kutiji.

 

 

 

 

Samogradnja


Ovdje ću ukratko opisati neke stvari na koje treba paziti prilikom samogradnje, samo osnove, bez detalja.
Pod samogradnjom smatramo bilo kakvu DIY tj. uradi sam aktivnost, u svijetu audio zehnike to je izrada pojačala, pretpojačala, skretnica, zvučnih kutija, tunera i sl. Ja ću se orijentorati samo na zvučne kutije pošto se u drugim stvarima još nisam okušao, ovdje možete vidjeti šta sam do sada napravio: http://vidosprojects.freei.me/

 

 

 

Vrste zvučnih kutija


Postoji više vrsta zvučnih kutija, koju ćete odabrati ovisi o vašem ukusu u zvuku i parametrima zvučnika jer ne može svaki zvučnik raditi u bilo kakvoj kutiji. Osim samog tipa kutije treba paziti i na volumen kutije. Velika kutija može dati dublji bas ali i manju toleranciju na snagu tj. već pomak membrane dok je kod manje to suprotno te može bit i glasnija.

Kompresijska kutija – najjedostavniji tip kutije, obićna zatvorena kutija, odlična za SQ ali slaba na basu iako neki driveri (zvučnici) rade sasvi dobro u njima, naravno, ovisi o volumenu

Bass reflex kutija – Možda i najčešće korištena vrsta kutije. Slićna kompresijskoj ali na njoj postoji otvor tj bass reflex port (cijev) o kojem ovisi karakter zvuka. Ovisno o promjeni promjera i duljine cijevi mjenja se tuning kutije, tuning je nešto slično
prije spomenutom Fs-u samo se ovdje to zove Fb i to je jedan od načina kako zvučnik natjerati da dobro svira ispod svog Fs-a iako će se dobro namučiti. Kod bassreflex kutija se povećava odaziv niskih frekvencija zahvaljujući tom Fb-u. Kvaliteta zvuka je manja nego kod kompresije ali opet to ovisi o zvučniku jer neki jednostavno ne mogu raditi u komp. ili BR kutiji. Zvučnici u BR kutijama imaju više dubine, a manje kicka od onih u kompresijama.


Bandpass kutija – kutija sa kojom ja nemam puno iskustva, navodno jako kvalitetena zvuk ali su slabe na glasnoći.


Passive radiator – kutija koja radi na slićnom principu kao bassreflex samo što umjesto porta koristi pasivni radijator tj. membranu sa utezima. Izvana to izgleda kao da u jednoj kutiji imate dva zvučnika. Ovakve izvedbe kutija daju dublji bas od kompresijske ali manje glasnoće od bassreflexne.
Infinite baffle – vrsta „kutije“ u kojoj zvučnik radi una neki način kao u slobodnom zraku ali pošto je ipak ograđena (iako ima ogromni volumen) ne dolazi do interferencije valova sa prednje i stražnje strane. Koristi se najčešće za hard core HT subwoofere koji imaju niski Fs te zahvaljujući beskonačnom volumenu mogu ići jako nisko. Zbog velikog volumena, ne mogu trpiti jako puno snage ali svejedno mogu da sviraju poprilično jako. Nisu dobri za muziku zbog jako lošeg kicka.


Transmisija – ovo je u biti varijacija bassreflex kutije samo što se ne koristi cijev nego tunel, dugačak tunel. Transmisije se koriste u Hi-fi-u ali i u profiesionalnim razglasnim sustavima


Horna – vrsta kutije u kojoj je zvučnik sa stražnje strane zatvoren ali sa prednje ima „rog“, koristi se kod razglasnih visokotonaca, spikerfona i sl. Prednost je visoka iskoristivost. Poznate su i subwoofer verzije horni među kojima je meni najdraži Cerwin Vega TS-42 (Folded Horn).

Ovo nisu sve vrste kutija, ima još dosta toga ali ovo su najčešće.
Treba napomenuti da ako stavljate dva zvučnika u istu kutiju ovisno o parametrima treba vam oko 4 puta veća kutija nego za jednog tako da se isplati staviti pregradu unutar kutije ako nemate prostora. Zvučnici poput nekih tweetera i srednjotonaca (midrange) su sa stražnje strane zatvoreni i kao takvi ne zahtevaju nikakav volumen kutije i za njih nije potrebno raditi dodatne  komore i sl, samo ih se stavi u kutiju, a kutija prilagođava ostalim zvučnicima unutra.
Zvučne kutije mogu biti jednostazne (1-way), dvostazne (2-way), trostazne (3-way) itd. Kod prvih cijeli spektar odrađuje samo jedan zvučnik, kod drugih imamo bass-midrange i tweeter dok kod trećih imamo bas, midrange i tweeter. Nema pravila koja je izvedba bolja, samo je najlošija jednostazna jer ne može nijedan fullrange zvučnik baš sve da odradi. Ukoliko je sistem sa subwooferom  i jednostaznim satelitima onda je poželjno da sub odrađuje do 120-150Hz i da se stavi fullrange prilagođen tome da ne mora odrađivati najniže tonove, a da bolje odrađuje visoke.

 

 

 

Materijali


Kao materijal za zvučničke kutije preporučam 18mm MDF, 25mm ili više za HT subwoofere. 12mm MDF također je ok za koristit kod slabijih zvučnika i zvučnika niže kvalitete.
Ukoliko vam nije dostupan MDF ili vam je preskup i sl. dobra je i iverica ali malo deblja. Nije loše ni obično drvo ali je skuplje.
Kod izrade kutija je potrebno obratiti pozornost da kutija nigdje ne pušta i da je čvrsta. Po potrebi ugraditi upornice iznutra. Njabolje je koristiti kombinaciju vijci + drvofix ali može i samo jedno od toga ali iznutra obavezno rubove preći silikonom. Finiš sami birate, to neći ništa pisati osim toga da je dobro okitati kutiju izvana i srediti rubove kako bi bila zaobljena i bez brazdica od vijaka i sl.
Unutar kutije ugrađuje se damping. Najčešće to je sonofil,a kod skupljih samogradnji preporučljiv je tyrotex ali je skuplji. Kod jeftinih zvučnika damping i nije puno potreban, a može se staviti i obična spužva samo ju treba malo izbrazdati kako bi lakše upijala zvuk. Količinu dampinga birate sami. Treba znati i da se stavljanjem damping može dobti efekt povećanja volumena kutije, tj. blago produbljivanje odaziva i možda koji db manja glasnoća.

 

 

 

Parametri


Kutija se radi po parametrima zvučnika. Ne može svaki zvučnik svirati u svakoj kutiji te mu je ponekad potrebno napraviti odgovarajuću. Izračun tipa i litraže kutije je najjednostavnije napraviti u programima kao što su BassBox Pro i WinISD.
Poželjno je imati što je više parametara zvučnika kako bi se napravila što bolja kutija za njega.
Najvažniji parametri za izradu kutije su ovi:
Fs
Qms
Qes
Qts
Vas
Cms
Mms
Sd
Re
Le
Z

To su takozvani T/S (Thiele/Small) parametri koji određuju neke karakteristike zvučnika, o njima pročitajte više na Wikipediji ako vas zanima: http://en.wikipedia.org/wiki/Thiele/Small
Postoji još T/S parametara ali ja sam naveo neke glavne o kojima ovisi kako će zvučnik raditi u određenoj kutiji, neki od ovih i nisu potrebni ali je poželjno da se uračunaju.

 

 

 

Popravci


Najčešći kvarovi zvučnika su pregaranje zavojnice i odljepljivanje/oštećenje ovjesa. Kod pregaranja zavojnice zvučnik je potrebno voditi na servis tj. kod nekoga ko se time bavi i vidjeti isplati li se popravak. Zavojnica se ponovno namota i postavi na mjesto.
Kod problema sa ovjesom se također treba ići na servis ako je neko jače oštećenje, a ako je samo rupica i sl. to se pokrpa sa nekim rastezljivim ljepilom.
U slučaju udubljenja dustcapa može se odljepiti dustcap, izravnati ga i ponovno zaljepiti sa epoxy ljepilom ako se ne uspije rukom nekako vratiti.
U slučaju težih oštečenja, pogotovo oštečenja košare tu možda nema pomoći ako previše savinuta jer su dobre šanse d aje sve poremečeno. Postoji još dosta stvari koje se mogu pokvariti/oštetiti ali nabrajati ih do beskonačnosti ne bi imalo smisla.
Kod popravaka skretnica, pojačala i sl. treba biti oprezan i vješt sa lemilicom. Niej tako komplicirano ako znate šta radite. Ukoliko je kvar vidljiv dovoljno je nabaviti isti takav dio, maknuti stari i staviti novi ali ako je kvar malo ozbiljniji definitivno ga je potrebno odnesti nekome tko zna sa time.

 

 

 

Spajanje


Ovdje ukratko opisjem kako spojiti pojačala i zvučnike.
Audiofili rade frku oko kablova, naravno da je ok imati dobar kabel ali za prosječnu osobu onaj najobičniji zvučnički je taman. Treba gledati da je kabel dovoljno debel tj. da ima dovoljan presjek za određenu količinu struje. Što deblji kabel to bolje iako ne treba pretjerivati. Postoje tablice za izračunavanje potrebne debljine kablova i sl. ali ih enmam trenutno tu pa ću samo ovako cca reći da je 1.25mm^2 sasvim dovoljno debel kabel za satelite dok je 2.5mm^2 ok za subwoofer, može i manje, a ponekad treba i više, ovisi o snazi i dužini kabela. Što duži kabel, veća debljina je potrebna.

 

 

 

Na šta obratiti pozornost


Pozornost treba obraziti prvenstveno na otpor zvučnika i na otpor na koje je deklarirano pojačalo. Realno gledajući, ako niste nešto puno petljali sa vrstom spojeva kod zvučnika (serijski/paralelno) nemate se šta brinuti, skoro svako pojačalo glede otpora će pokretati skoro svaki zvučnik. Samo treba imati na umu da se na jedan kanal pojačala ne treba stavljati previše zvučnika jer to može završiti jako loše u slučaju da se previše snizi otpor, a može se i ništa ne čuti ako se pretjera sa otporom. Za kućnu audio tehniku standardni su zvučnici od 6 i 8 ohma dok su za auto najčešće 2 i 4 ohma. Tako da ako spajate kućne ili razglasne zvučnike na auto pojačalo, što se otpora tiće, nema frke, izdržat će, ali obratno treba već paziti. Na pojačalo se ne bi trebalo spajati zvučnike nižeg otpora nego za šta je deklarirano. Može se, ali može biti frke.
Treba znati i to da će skretnica ponekad „sakriti“ otpor zvučnika, npr. Ako imamo 2-way zvučnik di je bas 8 ohma i tweeter 8 ohma ali tweeter ide preko pasivne skretnice (kondenzatora) onda će pojačalo vidjeti 8 ohma, a ne 4 kao što bi bilo u paralelnom spoju bez skretnice. Ovaj dio mi još nije najjasniji pa neću tu puno pisati jer ni sam ne kužim neke stvari vezane za skretnice i kako utjeću na otpor. Kako sam ja shvatio, kod dvo i trostaznih skretnica nebitno je koliko je ohma zvučnik nego sama skretnica određuje otpor. Ugl, ako neznate koliko vam je ohma zvučnik, uzmite multimetar i vidite, ako prikaže npr 7.4 onda je to 8 ohma, ako pokaže 3.2 onda je to 4 ohma i sl. pošto multimetar gleda samo omski otpor žice.

Još je potrebno obratiti pozornost na odnos snaga između zvučnika u sistemu. Unutar kutije sve se riješava skretnicom i atenuacijom. Kod već gotovih stereo zvučnika nema se šta puno gledati osim da (po meni) pojačalo bude snažnije od zvučnika  20ak% . Ukoliko radite 2.1 sustav onda treba gledati da sub bude barem duplo jači od prednjih zvučnika zajedno jer kao što sam rekao potrebno je više snage za dobre basove.
Kod 5.1 sustava je isto kao kod 2.1 samo što stražnji sateliti ne moraju biti toliko jaki jer u biti reproduciraju samo šumove i sl. dok bi centar trebao biti tu negdje sa prednjima, može malo slabiji (ovisno o osjetljivosti, ako ima razlike).
Ovo je dosta relativno, ne žele svi isto, nekima nije dovoljan ni 10 puta jači subwoofer npr. ali mislim da je ono gore navedeno sasvim optimalno.

 

 

 

 

Za naprednije:


Ako ste savladali sve ovo i želite dalje učiti vrijeme je za novi nivo, kolega Lazarus Long je napravio odlične teme vezane za audio te ih svakako pričitajte. On je to prikazao na malo napredniji i stručniji način ali i sa strane audiofila što ubiti znaći jako puno detalja i iscrpna objašnenja.

Soba, stojni valovi i malo matematike
Amplifikacija, Pretpojačala i Pojačala Snage
Uvod u Amplifikaciji zvuka



Eto, to je to, ruke su mi otpale od pisanja.
Nadam se da će vam biti korisno i da će pomoći nekome.
Vjerojatno ima grešaka u pravopisu, brzo pišem, a tekst je velik, dogodi se, i koncentracija mi je nikakva trenutno pa vas molim za razumjevanjeJ
Moguće da sam nešto fulao, dogodi se, pliz upozorite me pa ću ispraviti ako je nešto krivo.

Uživajte, pozdrav

DIY projekti: http://vidosprojects.freei.me/
Poruka je uređivana zadnji put uto 3.1.2012 2:27 (Vido).
 
60 0 hvala 59
10 godina
neaktivan
offline
Osnove osnova audio tenike

Super post. Stvarno puno hvala, ovo je uvijek dobro imati.

 

Ide u arhiv! :)

Moj PC  
0 0 hvala 0
11 godina
offline
Osnove osnova audio tenike

svaka cast

 
0 0 hvala 0
11 godina
offline
Osnove osnova audio tenike

Pošteno si se namučio. sticky

http://www.travian.com.hr/?uc=hr4_42259
Moj PC  
0 0 hvala 0
11 godina
offline
Osnove osnova audio tenike

jednu stvar ne kužim, zašto stavljaju 3 pojačala u gepek, jedno je za sub, jedno za zvučnike, a treće? možda dva za sub?

 

 

i btw svaka čast dosta si se namučio vidim

C'est la vie / http://www.youtube.com/watch?v=S1ZZreXEqSY
Poruka je uređivana zadnji put pon 27.7.2009 1:51 (leo_819).
 
0 0 hvala 0
10 godina
neaktivan
offline
Osnove osnova audio tenike

svaka ti dala

oko za oko,pasta za zube
 
0 0 hvala 0
10 godina
neaktivan
offline
RE: Osnove osnova audio tenike

broj pojacala zavisi od sistema koji se slaze u auto, ako slazes aktivu, tj. da svaki driver ima svoj kanal koji ga "ganja", onda je potreban veci broj pojacala.  ja osobno imam 2 pojacala u autu, jedno od 5 kanala i jedno od 2 kanala . Slazem aktivu, znaci, 2 kanala idu na kickove u vratima, 2 kanala na midove, 1 kanal na sub, a drugo pojacalo ganja visokotonce. Uz to tu je jos i procesor zvuka koji sluzi za vremensku korekciju i aktivnu skretnicu. Ljudi koji nemaju 5-kanalno pojacalo kombiniraju sa vise 2-kanalnih ili 4 kanalnim pojacalima da bi dobili isti efekt. Nadalje, razlog veceg broja pojacala je npr da ima jedno pojacalo za prednji sistem, jedno za zadnji i trece za sub...ima more kombinacija, ali ne, nije cudno vidjeti 3 ili vise pojacala u kvalitetnijim audio instalacijama.

Danas sam neodlučan, ili nisam?
11 godina
offline
Osnove osnova audio tenike

Ajd drago mi je da vam se sviđa. Ako treba nešto dodati ili objasniti samo recite.

DIY projekti: http://vidosprojects.freei.me/
 
0 0 hvala 0
10 godina
neaktivan
offline
Osnove osnova audio tehnike

svaka cast

 

samo tako naprijed pozdrav Smijeh

http://audiosvijet.blog.hr/ 8% tinejđera sluša turbo folk. Ako si ti među onih 92% koji još uvijek slušaju pravu glazbu kopiraj si ovo u potpis Da se Facebook server sruši 10
 
0 0 hvala 0
9 godina
neaktivan
offline
Osnove osnova audio tehnike

Pitanjce:

 

kako izracunat koliku da metnem snagu audio sustava za prostoriju određene veličine?

 

recimo imam izbor sustav od kojih kaj ja znam 2-3 Kw  ili jedan manji od nekih 500 Kw. neznam jos veličinu prostora. ugl, nisam uspel zguglat...

Sine sinnane!
Poruka je uređivana zadnji put uto 22.12.2009 0:50 (Sinnan).
 
0 0 hvala 0
11 godina
offline
RE: Osnove osnova audio tehnike

"...jedan manji od 500kW..." - bogovski Smijeh

 

Šalu na stranu, nema konkretnog odgovora. Ovisi o samim zvučnicima, ali možeš recimo otići neki disko klub di ti se sviđa kako razglas radi i pitati koji su zvučnici i sl.

Pretpostavimo da ovaj od 3kW ima istu osjetljivost i frekv. odaziv kao i ovi od 500W, u tom slucaju jači sitem će ti na max snazi dati oko 7db više tlaka. Koliko je to je isto tako teško reći ovako, ali 1db je gotovo neprimjetno, 3 je već primjetno ali ne previše dok je 10db razlike našem uhu dupla glasnoća.

Također odabir razglasa ovisi i o samim akustičkim svojstvima prostorije, smješaju zvučnika i vrsti glazbe koja će se svirati (npr. za prostoriju di se misli puštati klasika ili tamburice jaki subwooferi nisu potrebni, dok su npr. za R'n'B, techno i sl. must have).

 

Prvo vidi kolika ti je prostorija, ali u kubičnim metrima, a ne samo kvadratnima jer se gubi dosta ako je jako visoka prostorija.

 

Pomoglo bi i kad bi rekao za šta ti točno treba razglas i kakva muzika će se puštati.

 

 

 

Evo samo za primjer tu u Puli kod mene klub Uljanik ima razglas od cca 8kW, a prostorija ima oko 200-250m^2 (od oka, neznam točno, možda i više) i visoka je oko 5m i to se po meni dobro čuje samo su subovi malo lošiji (ne idu dosta duboko ali to je tako kod mnogih razglasnih) za rap, rnb i sl. Također mislim da sistem može i više od onoga što ga se pojača.

DIY projekti: http://vidosprojects.freei.me/
9 godina
neaktivan
offline
Osnove osnova audio tehnike

kad smo vec kod pulskog uljanika ja bi smanjio satelite jer stvarno oni visokih ima doslovno previse i paraju usi, a subove (prije nazvao basove) stvarno bi trebalo zamijenit za neke da idu nize jer ovo je ok za ozvucit neke live bubnjeve, ali kad se pocne rap pustat, pa one frekve od 40-50Hz, previsoko...moje misljenjeNamigiva

 

al ok, imat razglas ili muziku u autu za sve vrste glazbe, nemoguce po meni...ja recimo svako toliko mijenjam subove u autu ovisno o vrsti muzike...recimo za techno manji ali brzi sub di dubina nije toliko bitna ali brzina je jaaako vazna, dok za crnce i duboku idu veci wooferi koji su nesto tromiji ali idu i od 25-30Hz.

Najidealnije bi bilo za svaku pjesmu ako ne drugi sub barem kutiju tj. basreflex cijev prilagodjivat.

Poruka je uređivana zadnji put sub 26.12.2009 12:27 (Toni2000).
Moj PC  
1 0 hvala 0
11 godina
offline
RE: Osnove osnova audio tehnike

Postoje HPF (high pass filter – reže niske tonove, pušta visoke), LPF (low pass filter – reže visoke tonove, pušta niske), subsonic (ubiti HPF ali reže tonove ispod 10-20Hz, kod subwoofera se koristi kako se ne bi mučili sa frekvencijama koje ne mogu odsvirati, a gibaju se) i bandpass (propušta samo određene frekvencije, a reže one više i niže)

Kupio sam Alpine auto radio, ne da sam se peporodio sta se tice zvuka auto nego nesto neopisivo koja razlika je recimo izmedu alpine auto radia ili recimo panasonic i slicnih..

 

Nego eto imam opciju HPF, u autu nemam sub niti pojacalo i trenutno mi to nije nikako potrebno

 

Iza imam vise nego dovoljne ovalne 6x9 zvucnike rms 80w

 

Napred imam 2 x 13cm rms 30w

 

E sad HPF mogu poriktat na off, 60 80 ili 100

 

Na off mi je bas veci, cim odem na vecu frkvenciju bas se polako topi..

 

Meni se najvise svida na off - ne moram uopce jako pojacat a zvuk se jako i lijepo cuje pogotovo bass, e sad negdje sam citao da nije pametno HPF drzat na off..

 

Pa eto molim savjet

11 godina
offline
Osnove osnova audio tehnike

Help itko?

Moj PC  
0 0 hvala 0
11 godina
offline
Osnove osnova audio tehnike

Za prednje zvučnike ti je dobro da staviš HPF ako misliš jako pojačavati jer su mali i ne mogu normalno svirati te frekvencije pa se javlja distorzija (ako se javlja, ovisi o kvaliteti zvučnika, vratima, radiju i sl.). Za stražnje elipse treba biti na off.

 

Ako možeš samo za sve zvučnike onda stavi na off, ako primjetiš da ti izbija prednje zvučnike stavi na 60, ako i dalje izbija, na 80 i tako.

Ako nabaviš sub stavi na 60. Možeš se igrati i sa faderom, recimo staviš na off ali staviš da su stražnji zvučnici glasniji, dobit ćeš na glasnoći basa od elipsa. Ugl, ako ne pojačavaš previše nema problema. Ako pak budeš sa ekipom negdje vani pa puštate muziku glasno iz auta stavi bar na 60 za svaki slučaj, bolje žrtvovati malo basa nego zvučnike (prednje) osim ako nemaš namjeru nabaviti neke bolje pa te baš briga za ove.

DIY projekti: http://vidosprojects.freei.me/
 
1 0 hvala 1
11 godina
offline
RE: Osnove osnova audio tehnike
Vido kaže...

Za prednje zvučnike ti je dobro da staviš HPF ako misliš jako pojačavati jer su mali i ne mogu normalno svirati te frekvencije pa se javlja distorzija (ako se javlja, ovisi o kvaliteti zvučnika, vratima, radiju i sl.). Za stražnje elipse treba biti na off.

 

Ako možeš samo za sve zvučnike onda stavi na off, ako primjetiš da ti izbija prednje zvučnike stavi na 60, ako i dalje izbija, na 80 i tako.

Ako nabaviš sub stavi na 60. Možeš se igrati i sa faderom, recimo staviš na off ali staviš da su stražnji zvučnici glasniji, dobit ćeš na glasnoći basa od elipsa. Ugl, ako ne pojačavaš previše nema problema. Ako pak budeš sa ekipom negdje vani pa puštate muziku glasno iz auta stavi bar na 60 za svaki slučaj, bolje žrtvovati malo basa nego zvučnike (prednje) osim ako nemaš namjeru nabaviti neke bolje pa te baš briga za ove.

Dobar savjet . Hvala..

 

Ovi su super 30w rms iako pise na njima 140w na prednjima mislim ali jbga ja mislim da nisu vise od 30w prave snage.. JVC su prednji

 

Ali imam jos jedne sta sam prije kupio Visaton za nekih 800kn par prednjih al nisu kod mene oni su kao 80w rms ali ne vjerujem u to jer su mi zadnje elipse takoder Visaton 80w rms vjerovo ili ne to se cuje tak jako da boli glava a nemam niti pojacalo niti sub... Razmisljo sam i o subu ali jednostavno kad sam kupio ovaj alpine radio dobio sam na dubini i na cistoci iako znam da sa pojacalom i subom moze daleko bolje..

 

Stvar je u tome sta ovaj HPF ne mogu posebno za prednje a posebno za zadnje odvajat..

 

Da sa faderom se mogu igrat to je dobro.. provjerit cu sve..

 

Ali znam da takoder se mogu igrat da unutar samog basa mogu poriktavat frkvenciju posebno, te kod trebla takoder posebno raspon se krece po 10 znaci od 0 do 100... Ali HPF samo filtrira a ovo je nes drugo, malo je kompliciran engine kod alpine-a ima puno mogucnosti...

 

 

Poruka je uređivana zadnji put sri 4.8.2010 13:20 (toxic).
11 godina
offline
Osnove osnova audio tehnike

Malo se igraj sa opcijama, svašta ima, podesi si kako ti najviše odgovara. Elipse su malo osjetljivije od standardnih zvučnika pa su zato glasne, a i ne treba ti puno snage za glasan zvuk :)

 

Sa subom bi dobio još dublji i jači bas dok bi sa pojačalima dobio na kvaliteti, glasnoći i općenito na boljem zvuku. Dok bi recimo kombinacijom to dvoje + dobri zvučnici (JVC recimo ne spada u to :)) i damping vrata dobio nirvanu. Ali to je skup sport, ako si zadovoljan, uživaj :)

DIY projekti: http://vidosprojects.freei.me/
 
1 0 hvala 0
11 godina
offline
RE: Osnove osnova audio tehnike
Vido kaže...

Malo se igraj sa opcijama, svašta ima, podesi si kako ti najviše odgovara. Elipse su malo osjetljivije od standardnih zvučnika pa su zato glasne, a i ne treba ti puno snage za glasan zvuk :)

 

Sa subom bi dobio još dublji i jači bas dok bi sa pojačalima dobio na kvaliteti, glasnoći i općenito na boljem zvuku. Dok bi recimo kombinacijom to dvoje + dobri zvučnici (JVC recimo ne spada u to :)) i damping vrata dobio nirvanu. Ali to je skup sport, ako si zadovoljan, uživaj :)

Znam da JVC nisu nes, zato idem po Visaton, mnogi kazu da je to skart ali ja tvrdim ali ono sta sam i iskusio.. Bolji su od Panasonic i Sony zvucnika to je 100%

 

Rado bih ja bostona ubo ili fukal al jbga.... Rekoh iznenadilo me koliko razlike moze napravit radio.. Stvar je jos bolja sta sam posluso svog kolegu koji mi je reko da jedino Alpine i jos tamo neki koji su dost skuplji mogu pruzit ono sta ja zelim, cak niti kenwood niti pioneer radio nema takav engine kakav ima alpine.. Jednostavno daje tu dubinu kad je slabo pojacano a ja to i zelim..

 

 

9 godina
offline
Osnove osnova audio tehnike

svaka cast , evo sad sam ovo procitao sve  i puno naucio , a procitat cu jos koji put definitivno , tnx alot ;)

Moj PC  
0 0 hvala 0
8 godina
neaktivan
offline
Osnove osnova audio tehnike

Svaka cast na trudu i opsirnosti, ali jako puno stvari je pogresno objasnjeno i protumaceno...

 

 
0 0 hvala 0
11 godina
offline
Osnove osnova audio tehnike

Bilo bi dobro da kažeš što pa da ispravim {#}

DIY projekti: http://vidosprojects.freei.me/
 
0 0 hvala 0
7 godina
neaktivan
offline
Osnove osnova audio tehnike

Hmm.. ovo se kopiralo i na druge forume i jedan je dobio po prstim kod "mene" na forumu pa se nekako osjećam odgovornim za objašnjenje istog :) Za početak samo želim naglasiti da slijedeći tekst nije pisan da bi se ikoga omalovažavalo, samo da se smanji količina netočnih i polovičnih informacija danih u ovoj temi. Također, ispričavam se unaprijed zbog načina na koji je tekst pisan, kopiram ga s foruma , samo da dočaram šta sve ne valja.

*************************************

ne stizem pročitati cijeli tekst, ali vec u zadnja 2 odlomka koja sam preletio je napisao dosta stvari pogrešno.

onda npr, preletio sam cliping clipom se naziva pojava do koje dolazi kada preforsiramo pojačalo te ono počne gubiti kontrolu. Događa se to da se inaće izmjenični signal pretvara u kratke izboje istosmjerne struje pri maksimalnoj snazi pojačala što tjera membranu zvučnika u krajnji položaj tj. u xmax ako ne i više od toga. Zbog pretjeranog hoda membrane najčešće dolazi do pregaranja iste zbog pregrijavanja prolaskom kroz magnestsko polje signal se pretvara u struju koja tjera na maksimalnoj snazi pojačala membranu zvučnika u položaj ako ne i veći os xmax.... jel ovo uopće potrebno komentirati ? Ako je nešto max, kako natjerati membranu da se miče više od tog maxa ? nisam znao da membrane pregaraju   a i da ga ispravim, riječ je o zavojnici, al ni ona ne pregara prolaskom kroz magnetsko polje jer da je tako niti jedan zvučnik, mikrofon, generator itd nebi mogao raditi. zapravo, nebi imali 90% strujnih izvora  na kraju krajeva, ako netko nešto ne razumije (kako i sam navodi) čemu onda pisati ovako opsežan tekst kojeg će mnogi uzeti zdravo za gotovo....uff ja sam protiv stickanja ... NHF

**********************************************

evo primjerice, kako letim kroz tekst: Postoji više vrsta pojačala, najčešće su A, B, AB i D nisu vrste, nego klase rada. pa i ostalo vezano uz ovaj odlomak..

Snaga – vrijede sve one podjele snage kao i za zvučnike samo za razliku od zvučnika može se reći da pojačalo stvarno ima snagu ali deklarirana vrijednost je ona koja će se razviti tek ako je pojačalo natjerano da radi do ruba svojih mogućnosti te kao takvo ne isporučuje konstantno veliku količinu struje u zvučnik (zato 1W zvučnik može raditi na 1000W pojačalu) nego samo po potrebi. ok , ja sam glup al stvarno ništa ne shvaćam dotičnog. Već raspravljeno, zvučnik "nema snagu". Priznajem da ni sam ne pazim na način na koji dajem kratke komentare na forumu, no ako već pišeš tutorial onda moraš paziti na pravopis. Iako je možda dobro mislio, nedostatak interpunkcijskih znakova vodi nas k zaključku da pojačalo natjerano na rub svojih mogućnosti ne isporučuje konstantno veliku količinu struje u zvučnik" ili možda ja imam problema sa razumjevanjem ? ***************************************************

Skretnice se koliko se da iz ovog naučiti koriste za smanjenje snage na visokotoncu jer on ima malu špulu koja ne može izdržati veliku snagu. uf uf, respect ****************************************************

Evo npr. ako imate HPF filter(skretnicu) od 12db/oct koja reže na 1000Hz to znači da ćete na duplo manjoj frekvenciji (500Hz) imati 12 db slabiji signal tj. 16 puta manje potrebne snage dok ćete an 250Hz imati 24db slabiji signal što je 256 puta manje snage pri toj frekvenciji. To znači da ako pojačalo u punom opsegu isporučuje 100W i ako imamo zvučnik sa ovakvom skretnicom on će pri 250Hz svirati kao da je primio manje od 0.4W (valjda sam dobro izračunao J). Sada vam je valjda jasno zašto tweeteri mogu trpiti puno snage ako su spojeni na skretnicu

meni nije, a vama ?

*********************************************************

Najosjetljiviji su visokotonci zbog snažnih nekontroliranih izboja pri nižim frekvencijama koje ni skretnica ne zaustavi kako treba te ih to spali.

hm.. da ... ako krenemo od prijašnje pretpostavke da skretnica smanjuje snagu onda nije ni čudo da na visokotoncima imamo niske frekvencije koje spaljuju zvučnik ***********************************************

Bandpass kutija – kutija sa kojom ja nemam puno iskustva, navodno jako kvalitetena zvuk ali su slabe na glasnoći. no comment.. Treba napomenuti da ako stavljate dva zvučnika u istu kutiju ovisno o parametrima treba vam oko 4 puta veća kutija nego za jednog tako da se isplati staviti pregradu unutar kutije ako nemate prostora. fakat? samo je najlošija jednostazna jer ne može nijedan fullrange zvučnik baš sve da odradi. ovaj se očito naslušao dobrih fullrange kutija Ukoliko vam nije dostupan MDF ili vam je preskup i sl. dobra je i iverica ali malo deblj fala Bogu pa je iverica skuplja od MDFa Njabolje je koristiti kombinaciju vijci + drvofix ali može i samo jedno od toga ali iznutra obavezno rubove preći silikonom pa ne radiš akvarij pobogu nego zvučnu kutiju Unutar kutije ugrađuje se damping. Najčešće to je sonofil,a kod skupljih samogradnji preporučljiv je tyrotex ali je skuplji. Kod jeftinih zvučnika damping i nije puno potreban, a može se staviti i obična spužva samo ju treba malo izbrazdati kako bi lakše upijala zvuk. Količinu dampinga birate sami. Treba znati i da se stavljanjem damping može dobti efekt povećanja volumena kutije, tj. blago produbljivanje odaziva i možda koji db manja glasnoća. da.. ko i piceka kad stavljaš peć pa ga malo "našpikaš" da bolje upije začine, tak i spužvu da bolje upija zvuk... da ne govorimo o tome da su tyrotex i sonofil zapravo isti materijali samo je sonofil jeftiniji...khm.nebi islo e može svaki zvučnik svirati u svakoj kutiji te mu je ponekad potrebno napraviti odgovarajuću.. samo ponekad ? jooooooooooooooooooooooooooooooj....

***********************************************************

Ukoliko je kvar vidljiv dovoljno je nabaviti isti takav dio, maknuti stari i staviti novi ali ako je kvar malo ozbiljniji definitivno ga je potrebno odnesti nekome tko zna sa time.

baš smo kolega i ja komentirali ovo nekoliko puta. Velika je količina ljudi koji misle da će otvoriti uređaj i nać unutra veliki transparent na kojem piše "zamjeni me". na kraju krajeva, i ono što je oku vidljivo je nemali broj puta samo posljedica, te će se zamjenom sanirati posljedica, a ne uzrok kvara.

Ako imamo 2-way zvučnik di je bas 8 ohma i tweeter 8 ohma ali tweeter ide preko pasivne skretnice (kondenzatora) onda će pojačalo vidjeti 8 ohma, a ne 4 kao što bi bilo u paralelnom spoju bez skretnice. Ovaj dio mi još nije najjasniji pa neću tu puno pisati jer ni sam ne kužim neke stvari vezane za skretnice i kako utjeću na otpor. dečko nije shvatio ništa ili jako malo, stavljanjem skretnice samo na visokotonac ostaje nam midbass bez skretnice, i di smo onda ? Kod 5.1 sustava je isto kao kod 2.1 samo što stražnji sateliti ne moraju biti toliko jaki jer u biti reproduciraju samo šumove ... znači nemoraš ih ni spajat, smo pustiš da šume bezveze

**************************************************

Gotov sam :)

Daklem, još jednom, molim bez ljutnje. Dio teksta možda zvuči bahato i pisan je u duhu foruma na kojem je originalno pisan. Tamo smo svi već nekoliko godina "kao doma" pa se i pisanje na ovaj način može tolerirati, nemojte zamjeriti. Autoru teksta treba čestitati na uloženom trudu, međutim dobar dio teksta je zasnovan na informacijama koje se mogu "pokupiti" negdje usput i nažalost nisu dovoljno precizne kako bi se na njima temeljio tekst koji bi nekoga nečemu trebao naučiti . Dobronamjeran savijet : ne pisati tako opsežne "upute" ako se uistinu ne poznaje materija.

Lijepi pozdrav svima,

Saša

Poruka je uređivana zadnji put čet 22.12.2011 16:29 (Saki_zg).
 
1 0 hvala 1
11 godina
offline
Osnove osnova audio tehnike

Ne ljutim se, naprotiv, uvijek je dobro da netko ispravi greške.

Tekst bi trebalo ispraviti, slažem se, makar nikako da se sjetim kad imam vremena nego me baš ovakvi postovi podsjete, a sada baš i nemam vremena, spava mi se {#}

 

Istina, neke stvari su netočne, za neke sam s vremenom i sam skužio kakvu sam glupost napisao (npr. kad se zavojnica grije prolaskom kroz polje haha, idiotno xD), neke su pak "namjerne" u svrhu lakšeg obašnjenja potpunom laiku. Da, do nekih je došlo i zbog mog pogrešnog izražavanja koje se može krivo protumačiti ali ima i glupih grešaka (kao ono sa membranom, da, zavojnica se pregrijava).

Za neke stvari se pak ne slažem (ako sam dobro razumio napisano):

 

---   Najbolje je koristiti kombinaciju vijci + drvofix ali može i samo jedno od toga ali iznutra obavezno rubove preći silikonom pa ne radiš akvarij pobogu nego zvučnu kutiju

 

Ukoliko se koriste samo vijci može doći do lošeg brtvljenja. Ili ako se ne zaljepi kako treba. Tako da definitivno preporučam da se rubovi prođu silikonom iznutra, bar za subwoofere.

 

--- Ako je nešto max, kako natjerati membranu da se miče više od tog maxa ?


Preko xmaxa ne bi trebalo forsirati zvučnik  ali to nije maksimum pomaka membrane, xmech je.

 

 

Nespretno sam  napisao ono u vezi snage. Zvučnik je trošilo, trpi koliko mu se da. Pojačalo pak daje ovisno koliki je ulazni napon u pojačalo, a to se regulira npr. potenciometrom. A kako živimo u doba di tvrtke vole preuveličavati brojke deklarirana snaga često za biti ostvariva tek u području poprilične distorzije, mjerena samo na 1000Hz i sl.

Davno je to bilo kad sam pisao, mlad i neiskusan :D, promjenilo se dosta toga u 2 godine 

Negdje je pisalo koja je svrha pisanja tako nečega makar nije sve točno. Paaa... da, trebalo bi biti sve točno no svrha je u biti bila da se smanji broj pitanja tipa "Zašto mi je crko visokotonac ako sam ga spojio direktno na pojačalo i nafrljio ko majka?" "Mogu li spojiti 4 oma zvučnike na pojačalo na kojem piše 8oma?" i sl.

DIY projekti: http://vidosprojects.freei.me/
Poruka je uređivana zadnji put uto 3.1.2012 2:10 (Vido).
 
0 0 hvala 0
8 godina
neaktivan
offline
Re: Osnove osnova audio tehnike

ste se tice skretnica.. procito sam samo jedanput (jer mi se zuri) ali nisan uspijeo razumjeti... pa ako bih netko mogao u najkrace crte objasnit... i dali mi trebaju za magnat xpress 12 (kutiju cu sam napraviti)? hvala!

Only easy day was yesterday!
11 godina
offline
Osnove osnova audio tehnike

Skretnica je tu da priguši određene frekvencije (odnosno da propušta one druge).

 

Magnat Xpress je subwoofer, dakle treba mu LP filter (niskopropusni) koji će propuštati samo niske frekvencije.
Eventualno se može staviti subsonic filter tako da se priguše i jako niske frekvencije koje ionako ne može odsvirati, a samo opterecuju sub.

Pošto se radi o subwooferu odmah zaboravi na pasivne skretnice jer bi ih platio više nego sub (a i nema smisla), koriste se aktivne. Aktivne se spajaju prije pojačala i potreban im je vanjski izvor napajanja (zato aktivne). E sad, skoro sva autopojačala imaju aktivnu skretnicu već ugrađenu (pa se pomoću prekidača i potenciometara namješta frekvencija i tip (HPF ili LPF), neka autopojačala imaju i subsonic). Također ju imaju ugrađenu i neka kućna namjenjena subwooferima. Ako pojačalo nema ugrađenu skretnicu onda je za sub poželjno kupiti odvojenu ili napraviti ju sam.

Ugl, za sub obavezno LPF ako misliš da zvuči imalo dobro. Eventalno ako se koristi bandpass kutija ne mora biti potrebno pošto su osobine takvog dizajna da se guše više frekvencije.

 

DIY projekti: http://vidosprojects.freei.me/
Poruka je uređivana zadnji put pet 13.1.2012 20:47 (Vido).
 
0 0 hvala 0
8 godina
neaktivan
offline
Re: Osnove osnova audio tehnike
Hvala! Pojacalo mi vec ima ugradenu skretnicu :))
Only easy day was yesterday!
11 godina
neaktivan
offline
Osnove osnova audio tehnike

Bravo kvalitetan post.

Moj PC  
0 0 hvala 0
8 godina
neaktivan
offline
Re: Osnove osnova audio tehnike

I jos samo sto se tice samogradnje... Koje drvo mi je najbolje za subwoofer?, I koliko mu je cijena (drva)?, Kako cu doci do njega ili kako se narucuje?, Sto mi sve treba za samogradnju (dodatni materijal) bass reflex kutije? Da nebi stao u pola posla,  Hvala vam ljudi najljepsa! Odgovorite na sve ako znate {#}

Only easy day was yesterday!
Poruka je uređivana zadnji put sub 14.1.2012 14:51 (BagyGamer).
11 godina
offline
Osnove osnova audio tehnike

A čuj, najbolje je da kutiju radiš od medijapana (MDF, nije drvo, više prešani karton xD). Ima ga za kupiti recimo u Elgradu i sl. dućanima. Ne znam cijenu, imaš cjenik na netu pa pogledaj. Ovisi i o debljini koju trebaš. Ne idi ispod 16mm, 18mm je taman. Što deblje to bolje ali i skuplje. Makar za taj sub ne trebaš preko 18mm jer niti je Hi-Fi niti ima snage da flexa imalo deblje daske.

Odeš tamo i naručiš ga. Vidiš kakvi su uvijeti, da li režu i sl.

 

Treba ti još i drvofix, nekakve vide za pričvrstiti sub, nekakav konektor ako želiš, br cijev (osim ako ne radiš slot port kutiju ili sa kvadratnim portom, onda možeš i od dasaka napraviti, zvučnički kabel za unutar kutije...

DIY projekti: http://vidosprojects.freei.me/
 
0 0 hvala 0
8 godina
neaktivan
offline
Re: Osnove osnova audio tehnike
Only easy day was yesterday!
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice