Uvod u Amplifikaciji zvuka izdvojena tema

poruka: 35
|
čitano: 44.141
|
moderatori: DrNasty, Lazarus Long, XXX-Man, Danny_HR, vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
11 godina
moderator
offline
Uvod u Amplifikaciji zvuka

Tema o Amplifikaciji

 

 

        UVOD

 

MOGUCI DIZAJNI  

 

CIJEVI ILI TRANZISTORI 

 





Dva su osnovna načela (pret)pojačanja audio signala na putu od izvora zvuka do zvučničkog sustava.

 

  Prvi i stariji je pomoću cijevi (s izlaznim transformatorima) dok se kod drugog, mlađeg, koriste tranzistori (ovdje se prije svega misli na bipolarne tranzistrore, za razliku od novijih FET, odnosno MOSFET tranzistora) i to u A/B klasi.

 

 

Svaki od njih ima svojih prednosti i nedostataka, što je, zbog neuvažavanja elementarnih činjenica i preuveličavanja značaja pojedinih prednosti, tokom razvitka sustava za (pret)pojačanje signala znalo rezultirati paradoksalnim pa i glupim situacijama.


Nove tehnologije   brzo su potiskivale stare (često paušalno krštene "zastarjelima"). Ne zato što su nove bile obavezno bolje, već samo zato što su bile nove, a njihovi produkti jeftiniji i praktičniji, prije svega.

Progres kao i revolucija nerijetko jede vlastitu djecu. To se vrlo lijepo moglo vidjeti i po sudbini (pret)pojačala s elektronskim cijevima (elektronke,- vacuum tube).

 

Ona su nakon pojave tranzistorskih poluvodiča nestala sa scene gotovo preko noći, a da se malo tko upitao postoji li za to puno zvučno opravdanje.

 

Trebalo je proći gotovo dvadeset godina od pojave tranzistora (zapravo kliničke smrti cijevi) da bi se, dobro uočivši sve prednosti ali i mane tranzistora, počelo prisjećati mnogih dobrih osobina cijevi u audio primjeni i raditi na njihovoj reinkarnaciji.

 

Tek tridesetak godina nakon što su "nestale" s audio pozornice, cijevi su ponovno počele zauzimati iste položaje na hijerarhijskoj ljestvici (pret)pojačivača audio signala kakve su imale onda kada su bile bez konkurencije.

 

Otpisivanje (i ponovni povratak) cijevi pomalo nalikuje situaciji kad se zajedno sa odstranjivanjem suma prilikom obrade zvuka dobar dio "dobrog" zvuka se baci zajedno sam sumom...a to se primjeti kada se pocne slusati isti

 




ISTORIJAT

Nakon mukotipnog rada u "Bellovim" laboratorijima, početkom pedesetih godina trojica američkih inženjera (Bardeen, Brattain i Shokley) konstruirali su tranzistor.

 

Nobelova nagrada za fiziku koju su za to dobili 1956. godine dovoljno govori o veličini i značenju njihova pronalaska. Pojava tranzistora revolucionalizirala je cjelokupnu elektronsku industriju, pa tako i njezin audio segment, čineći ga najednom dostupnim širokom krugu ljubitelja g|azbe.

Međutim, iako nitko nije tako planirao, tranzistori su automatski potisnuli cijevi u paučaste kutke tavana i muzeja. Tome su svakako pridonijeli i neki uvaženi stručnjaci koji su se odmah okrenuli tranzistorima iako su svjetsku slavu stekli upravo konstrukcijom cijevnih (pret)-pojalača. Neki su, poput glasovitog konstruktora i osnivača "Audio Researcha", Williama Zanea Johnsona, nakon nekog vremena uvidjeli "pogrešku" i vratili se, barem djelomično, korijenima dok su drugi, poput slavnog Davida Haflera koji je ime stekao kao konstruktor cijenjenih "Dynaco" cijevnih uređaja, nastavili (jednako uspješno) s radom na dotjerivanju tranzistorskih uređaja, izgleda zauvijek, okrenuvši leđa prošlosti.

 



"TVRDA ELEKTRONIKA"

Pojačaia s "tvrdom elektronikom", odnosno tranzistorima brzo su prigrljena iz mnogih razloga. Prvo, njihova je proizvodnja bila (i ostala) znatno jeftinija i jednostavnija, unatoč tome što su tranzistorska (pret)pojačala konstrukcijski složenija od cijevnih.

 

Nekadašnji veliki (aii u osnovi jednostavni) sklopovi s cijevima koji su morali biti ručno izrađivani, zamijenjeni su sitnim (mada prilično kompliciranim) integriranim sklopovima, "čipovima", koji su se proizvodili u tisućama komada i mogli biti u trenu ugrađeni u neki od kompjuterski dizajniranih (pred)amplifikacijskih sklopova.

 

Drugo, pojavom tranzistora je došlo i do drastične promjene izgleda (pret)pojačala. Umjesto velikih, teških, jednoličnih i nepraktičnih cjevaša, tranzistorska pojačala bila su malena, lagana, kompaktna, jednostavna za uporabu s pregršt mogućnosti oblikovanja njihove vanjštine.

 

Treće, tehničke karakteristike (pret)pojačala s tranzistorima uvelike su premašivale one dostignute s cjevašima.

Doda li se tome da su tranzistorska pojačala gotovo "vječna", praktična za transport i uporabu i puno jeftinija od cjevaša, potpuno je jasno zašto su cjevaši tako brzo istisnuti iz soba na tavane (iako za to nije bilo soničnih razloga). Praktičnost je tada po prvi puta u audiu pobijedila kvalitetu (a ta se praksa potom višekratno opetovala LP vs Audio Tape vs Audio CD vs mp3 itd.)

 
Tokom vremena u kojem su cjevaši tavorili na marginama audio događanja, tranzistorski su se amplifikacijski uređaji brzo usavršavali. I to do stupnja na kojem se vrhunski modeli (pret)pojačala s tranzistorima, krajem 70-ih godina, stavljaju uz bok cjevašima koji mada, s ustanovljavanjem globalne high end scene, počinju ponovno igrati ulogu koju su igrali nekad.

 

Od tada, pa sve do danas traje (a vrlo će vjerovatno trajati i dugo u budućnost) borba cjevaša i tranzistoraca, a s njima i bespoštedne rasprave audiofila naklonjenih jednoj ili drugoj tehnologiji.

 


Svaki od dva osnovna načina (pret)pojačanja signala ima svojih vrlina i mana. Zato, iako su pretpojačala i pojačala snage danas daleko najdotjeraniji dijelovi audio opreme i najmanje podložna promjenema tokom vremena, ipak su još daleko od savršenoga. Stoga i odluku o tome što osobno smatramo važnijim u procesu amplifikacije signala treba dobro odvagnuti prije no što se donese odluka o konfiguraciji sustava za (pret)pojačanje signala.

 

 

 

 

 

 

izvori

What Hi-Fi,clanci iz raznih audiofilskih casopisa i ja..Long...Lazarus Long :))

pozdrav i docitanja do sledece "borbe". Tekst dobiven transliteracijom iz cirilice,obilatog koristenja translatora i naravno Worda sa Hrvatskim pravopisom 



 

 

 

A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity Lazarus Long
 
12 0 hvala 7
11 godina
moderator
offline
Uvod u Amplifikaciji zvuka

Cijevi ili tranzistori ?

 

Teorijski, najbolje bi (pret)pojačalo trebalo propustiti signal kroz sebe tako da iz njega izađe bez dodatne "boje, okusa i mirisa", dakle bez ikakavog upliva njegove elektronike, osim dobitka u snazi.

Kako to nije moguće, očito je da se na osnovi oblika i količine izobličenja koje amplifikacijski sklop unosi u signal, audiofili odlučuju kojem će se tipu i konfiguraciji prikloniti.

 

 

Ovdje valja naglasiti da pravim audiofilima nisu važni brojčani podaci koji pokazuju stupanj izobličenja pojedinog amplifikacijskog sklopa, već njihov upliv na konačni zvučni učinak.

 

To znači da pojačalo "A" koje ima THD (ukupna harmonička izobličenja) primjerice 0.001 % ne mora zbog toga (iako može!) zvučati bolje od pojačala "B" čija su izobličenja nominalno 0.01%, dakle deset puta veća!

 

U ovom primjeru bilo bi puno bolje znati koji su harmonici (višekratnici osnovnog tona koji određuju njegovu boju) izobličeni i što se zbilo s tranzijentima (prijelaznim tonovima koji također određuju tonalnu boju svakog glazbenog instrumenta).


Razlike u zvuku između (pret)pojačala s tranzistorima i onih s cijevima nedvojbeno postoje. Međutim, one su znatno veće kod popularnijih i jeftinijih modela.

 

Kad dođe do usporedbe cjevaša i tranzistoraca koji spadaju u sam vrh high enda, te razlike ni izdaleka nisu tako velike, iako su i dalje prisutne. Tada više nema mjesta konstatacijama poput "ovo je bolje" (ili . lošije, svejedno) već se odluka donosi na temelju niza sitnih detalja (osobnog ukusa, kompatibilnosti s ostatkom audio sustava; osobito sa zvučničkim sustavom, potom veličine i akustičkih posebnosti sobe i sl.)

 

 



 

CIJEVI

 

Cijevi, općenito govoreći, prednjače u točnosti, korektnosti i realitetu reprodukcije najvećeg i najznačajnijeg, za ljudsko uho najosjetljivijeg, srednjetonskog područja (zato ne čudi što većina audiofila i posebice glazbenika drži da cijevaši zvuče znatno prirodnije od tranzistorskih pojačala).

 

To se nerijetko nastavlja i u izražavanju pretežitog dijela visokotonskog područja.

Cijevima (pret)pojačani zvuk je, kad se općenito uspoređuje s onim pojačanim bipolarnim tranzistorima, transparentan i prozračan, srednji dio frekvencijskog spektra zvuči   nježnije, visokotonski dio je neprodoran i topao, bez oštrine.

Cijevi lakše izlaze na kraj s velikim pobudnim signalima (iako to jako ovisi o dizajnu sklopa) pa ako se nađu izvan linearnog radnog područja vrhovi sinusoide mogu biti blago odrezani. Međutim, ako se već izobličenje dogodi, cijevi će, u pravilu, generirati parne (najčešće drugi) "pjevne", harmonike nekog tona koji pozitivno određuje tonsku boju instrumenata i kvalitetu zvučne slike u cjelini. Usput, i u prirodi je ljudskog slušnog sustava da na izobličenja toga tipa ne reagira negativno. Zanimljivo je kazati da čak 12 %-tno izobličenje drugog harmonika manje smeta nego samo 0.5 %-tno izobličenje sedmoga!


Pri reprodukciji bas područja cijevi nisu tako virtuozne i suverene kao bipolarni tranzistori. Bas dionice, kad ih pojača cijevni amplifikacijski sklop znaju biti premekane,izgubiti oštrinu u fokusu i zvučati "preveliko".

 

To se donekle može pripisati uglavnom maloj snazi koju razvija većina pojačala snage s cijevima, što se javlja kao posljedica potrebe za izlaznim transformatorima (zbog prilagođavanja s impedancijom zvučničkih sustava) koji sužuju pojas snage. Zbog toga je bilo pokušaja da se naprave cjevaši bez izlaznih transformatora - OTL (Output Transformer Less). Takva pojačala zaista rješavaju mnoge probleme koji opterećuju cjevaše s transformatorima i odlično rade, ali su vrlo skupa za izradu pa zato nisu u široj primjeni. Najpoznatija su svakako ona Juliusa Futtermna


 

Cjevaška pojačala, zbog manjih izobličenja, zvuče glasnije od tranzistorskih iste snage (i do 50 %!), ali i zato što   sve više visokokvalitetnih zvučničkih sustava visoke osjetljivosti.

Prostorne dimenzije zvuka kao i oblik i veličinu izvođačkog tijela cijevi u pravilu sjajno rekreiraju i to u sva tri smjera i po tome im je malo tranzistorski ustrojenih komponenata ravno. Cijevi znatno manje izobličuju audio signal (osobito u srednjem i gornjem dijelu tonskog spektra) i pojačavaju ga puno linearnije nego tranzistori. Međutim, ovu konstataciju treba uzeti s izvjesnom dozom rezerve jer puno ovisi o tipu cijevi koje se koriste i o načinu njihova spajanja

 

Ako se ne pazi može se dogoditi sasvim obratno! Cijevna (pret)pojačala znaju zazvučati naglašeno kolorirano. To se prije svega čuje u neprirodnoj toplini i zaobljenosti visokotonskog spektra, usporenom basu i globalno umirujućem zvuku kojem naglašeno nedostaje transparencije, pa se čini kao da se zvuk do slušatelja probija kroz mnogo gušću masu nego što je zrak (englezi rabe vrlo rječit termin syrupy sound - "sirupast" zvuk)

 

 

(sledi o tranzistorskim pojačalama)

A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity Lazarus Long
Poruka je uređivana zadnji put pon 15.6.2009 16:00 (Lazarus Long).
 
7 0 hvala 4
11 godina
moderator
offline
Uvod u Amplifikaciji zvuka

TRANZISTORI

 

 

Za (pret)pojačala s tranzistorima može se globalno reći da zvuče - sasvim drugačije. I po tipu zvuka, po strukturi eksplikacije kao i po načinu distribucije snage, posebice kad se radi o izlaznim pojačalima, odnosno pojačalima snage.

 

Pojačala snage s tranzistorima u izlaznom stupnju su tako, u pravilu, znatno snažnija od cjevaša i to im je jedna od najvećih prednosti. U najvećem broju slučajeva upravo zato njihovi su basovi čvrstiji i izraženiji.

 

Tranzistorima se mogu reproducirati znatno viši tonovi nego s cijevima, ali često taj najviši dio spektra zvuči tvrđe i prodornije,   nego kad prođe kroz cijevi (što je tim više izraženo što su tranzistorska pretpojačala i pojačala snage jeftinija).

 

Naglašena izobličenja visokotonskog spektra osobito se javljaju kad se tranzistor nađe izvan linearnog radnog područja (clipping) pa uslijed toga "reže" vrhove sinusoide.

 

Kako je taj rez kod tranzistora, za razliku od cijevi, vrlo oštar, dolazi do generiranja neparnih harmonika (osobito onih višeg reda, petog, sedmog, devetog...), što se ponekad može čuti kao ružno i neugodno izobličenje ("stanjenje", odnosno "uštinuće" najviših tonova, suh, staklast i metalan prizvuk, grubost u strukturi, potpuni gubitak prirode instrumenta i sl.).

 

Rezultat je tvrd, "čelični" zvuk, prenaglašeni sibilanti (č, š, ž...) loša atrikulacija (ne mogu se razlikovati pojedini glasovi, primjerice "f' od "h" ili "d" od "t"), šuman zvuk triangla na primjer ili zvončića, a sve to, nađe li se u sprezi s izvorom zvuka ili zvučničkim sustavom koji naginju agresivnosti , može proizvesti vrlo glavoboljan efekat.

 

Srednjetonsko područje često nije pitko, tečno i cjelovito izgovoreno poput onoga u cjevaša, ali kod vrhunskih (pret)pojačala zna zvučati vrlo ugodno, glatko, slušljivo i realistično. (Pret)pojačala s tranzistorima kao aktivnim elementima zvuče izvanredno precizno, sjajno prenose kvantitetu detalja (iako u kvaliteti njihovog prenošenja znaju "zabrljati", osobito ako rade s velikim pobudnim signalom pa se generiraju ne-eufonični neparni harmonici).

 

Ipak tranzistorska pojačala snage imaju odličnu kontrolu nad zvučnicima, neusporedivo bolju od cjevaških. Iako većina vrhunskih (pret)pojačala s tranzistorima vrlo dobro crta dimenzije glazbene pozornice i oblik izvođačkog tijela na njoj, ipak se u tom reproduktivnom parametru općenito ne mogu usporediti s cjevašima iste klase.

 

Tranzistorski uređaji prilično brzo nakon uključivanja dostižu svoju optimalnu radnu točku, dok cijevni trebaju raditi barem dva sata da bi je dosegnuli. Zato, prije svakog ozbiljnijeg slušanja, cijevne uređaje treba dobro zagrijati. To znači da dobar dio svoga radnoga vijeka cijevi služe za zagrijavanje zraka što ih okružuje! Prednost tranzistora je i u tome što su praktično vječni i ne troše se tokom uporabe, pa uređaje na njima zasnovane zapravo i ne bi  trebalo "gasiti". To se osobito odnosi na tranzistorska pretpojačala koja su vrlo mali potrošači struje.

 

 

Iako postoje očite razlike u zvuku između tranzistorskih i cijevnih (pred)amplifikaci-jskih uređaja, očito je i to da ovi ne zvuče dobro ili loše samo zato što su sazdani od cijevi odnosno tranzistora. Ne postoji (pret)pojačalao koje u sebi može ujediniti sve (samo) dobre strane cijevi i tranzistora.

 

I kao vrlo bitno, zapamtiti: razlike između vrhunski zvučećih cijevnih i tranzistorskih uređaja za (pret)pojačanje audio signala, osobito pretpojačala, su praktično nezamjetne.

 

 

[Edit]

Slika dole. Luxman hibridno pojacalo. Sretan spoj cijevi i tranzistora

Luxman LV-105 Luxman LV-105
A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity Lazarus Long
Poruka je uređivana zadnji put uto 16.6.2009 2:29 (Lazarus Long).
 
6 0 hvala 6
10 godina
offline
Uvod u Amplifikaciji zvuka

Evo jos jednog jako sretnog spoja lampi i tranzistora, mljac Osmijeh Bogataš

 

http://www.lammindustries.com/news.html

 
0 0 hvala 0
10 godina
offline
Uvod u Amplifikaciji zvuka

odlicna je tema, svaka cast Osmijeh

Moj PC  
0 0 hvala 0
11 godina
moderator
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka
Pixel kaže...

Evo jos jednog jako sretnog spoja lampi i tranzistora, mljac Osmijeh  Bogataš

 

http://www.lammindustries.com/news.html

  Pa dobro,svatko koje tada imao Luxmana je bio hadzija :)))
 
A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity Lazarus Long
11 godina
moderator
offline
Uvod u Amplifikaciji zvuka

Dok spremam opsirnije razglabati o pojacalima (tranzistorskim) zelim "cuti" vasa misljenja o hibridnim pojacalima.

Dali posedujete neko od ovih? Kako "daju"? :)

 

Na primjer ona Luxman na slici ponekad znam upogoniti sa KEF-ovima (203/2) i za divno cudo zvuk koji daje taj sustav mi je odlican. Sada slusam sve osim klasike (ajd..i klasiku slusam ponekad) i tako da o Hi-Fi postizanju zvuka nema govora (amplificirana glazba propustena kroz brdo filtara). Nekako ovo pojacalo mi daje zvuk (a i zvicnici s njime) ugodan mojim pojimanjima o dobrom zvuku

 

 

Inace,sada ja bih nesto napisao (uskoro) o jednom od najglavnijih sklopova amplifikatora: Napajanjima,Naponima i sve sto od toga prozilazi ..ma prozilazi zvuk zna se ali i proizlaze razni problemi vezani uz (ne)kvaliteti tih sklopova

A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity Lazarus Long
 
0 0 hvala 0
11 godina
offline
Uvod u Amplifikaciji zvuka

KEF 203? Kakvi su za slušat metal? Vidim da im je pala cijena 50%.

 

Ja koristih samo tranzistorska pojačala (Harman prije, sad Onkyo 875), ali razmišljam da probam cijevi ili hibrida. Ali, kako slušam samo metal (i gledam filmove), ljudi koji se bave ovim sportom govore da ništa puno dobit ako pređem na cijevna pojačala. Koje je tvoje iskustvo/mišljenje? Isplati li se investirati i šta preporučaš?

WTF?
Moj PC  
0 0 hvala 0
10 godina
neaktivan
offline
Uvod u Amplifikaciji zvuka

Lazaruse, voli te mama i ja!

Bas se spremam mic po mic krenuti u te vode, prvo istrazivanje a onda i ozbiljno.

Interesira me izrada pojacala za instrumente. Nisi mi mogao bolje uletjet s temom.

 

Da odgovorim na pitanje, iako nije audio pojacalo nego gitarsko:

u studiu u kojem vjezbamo ima Marshallov Valvestate 3000, lampe za pretpojacalo i tranzistore za izlaz. Subjektivno misljenje: katastrofa. Losije od cistog tranzistorskog Peaveya kojeg obicno koristim.

Sviram dovoljno dugo pa znam pronaci tocku na gainu gdje se lampe 'slamaju' i vise ne krimpaju zvuk tako da daju dobar overdrive nego ruzan. Kad sviram tiho, zvuci mutno, kad sviram glasno, zvuci bljutavo.

Peavey, cisti tranzistorac, daje odlican zvuk i na tiho i na glasno, ali zvuci 'umjetno' i zvuk je lagano komprimiran. Ne osjecam dobro razliku izmedju tihog i glasnog sviranja (ne pricam o dinamici nego o volumeu na pojacalu).

S druge strane, kad upalim svoju Mesu 2:90 (poweramp, lampe) preko Triaxisa (preamp, lampe), jednostavno je to 'to'. Svirati na tiho i odsarafiti na nekih 60-70W je dan i noc, i zvuk je ono sto treba biti.

 

Pitanje:

najduze sto sam ikad grijao pojacalo je 10 minuta. Nikad nisam cuo da netko grije pojacalo 2 sata... zar se stvarno osjeti u zvuku, ili se lampe ostecuju prije?

Ibanez RG1527 * Mesa Simulclass 2:90 * Mesa Triaxis (4th edition) * TC Electronics GMajor * Marshall JCM 1960 * Behringer FCB1010 + UNO mod * iPc + Ubuntu Studio * Van Den Hull D501 silver
Poruka je uređivana zadnji put sri 17.6.2009 11:15 (Deus ex machina).
 
0 0 hvala 0
11 godina
moderator
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka

Zasto ne koristite Mesa/Boogie pojacala?

 

 

Inace ja nisam pobornik teorije "lampe ili propast". (ja bih ipak MOSFET)  Naprotiv,kao sto sam i u tekstu pisao,lampasi skoro cijeli zivotni vijek provedu grijajuci okolinu upravo zbog postizanja radne tacke.

 

Ma koliko lampasi bili kvalitetno ustrojeni,ili da budu OTL ili hibridna lampe se trose. Nema pravila koliko,kada i kako...trose se. Onaj Luxman (japanac Osmijeh  ) koji sam dao na slici ima jos originalne lampe. Pre neki dan je jedan elektroicar proveravao te lampe i ustanovio da "nove su,sta 'oces? nisu potrosene" ali poznajuci pojacalo ipak nesto mi nije kao sto treba. Mozda je psihicki,ko ce znati.

 

Sada da dam odgovor. Mozda vec neko zna (mozda ne) da snaga lampasa ne raste sa padom impendanse zvucnika kao so je slucaj kod tranzistorskih. Izlazni transformatori vise se ponasaju kao izvori struje umesto da budu izoviri napona (da nema zabune,znaci vise a ne jedno od ta dva). To je jedan od glavnih razloga zasto cijevna pojacala nemogu tako brzo,tocno,efikasno i nadasve  snazno odgovoriti na bas podrazaje kao tranzistorska. Zbog visokog napona rada njihovi elektroliti (kod lampasa) skladiste puno vise energije nego oni kod tranzistorskih. Zbog toga elektroliti u cijevnim pojacalima snage unatoc tome sto imaju isti nazivni kapacitet (µF) mogu u sebi imati i desetak puta vise uskladistene energije (koja se oslobodi upravo kada treba). Zato cijevasi zvuce subjektivno glasnije od tranzistora. Znaci kod cijevasa ne trose se samo lampe,trose se i elektroliti. Pitaj nekog starog rokera :) sta se desavalo nekoc sa pojacalima (pa i miksetama) kada su posle 1-2 nedelje upaljene. Momentalno pregaranje pojacala (elektrolita),znas ..tecnost u njima kada se ne koriste ,se staji pa kada ovi osinu punom snagom..ostade raja bez muzike.

 

Poznatiji proizvodaci lampi su:

 

Mullard (Engleska), Shugang-Golden Dragon (Kina),Sovtek (Rusija),Tesla (Ceska),Tungsram (Madarska),General Electric (USA),Siemens,Philips,Telefunken....

 

 

Izlazni stupanj cijevnih pojacala moze da bude u nacinu push-pull gde jedna cijev pojacava donju a druga gornju periodu sinusoide signala. Ili moze biti single ended (treba samo jedna cijev). Problem push-pulla je to sto ponistava parne harmonike (pogledaj moj post opet o ovome)   narusavajuci tocnost eksplikacije tonalne boje instrumenata.  Otuda svi oni problemi za koje pises

 

Ovaj se problem ne javlja kod single ended spoja cijevi. Znaci single ended rade u cistoj A klasi a iz ovoga proizlazi i jedina mana ovako ustrojenih pojacala  mala snaga. A  push-pull  uglavnom rade u A/B klasu (uz mane koje sam naveo)

 

 

Sada malo o tome kako (privremeno) prevazici trosenje lampi. Sve izlazne cijevi (pa i one za pretpojacanje) zahtevaju podesavanje biasa. To je mala struja (20 do 70 mA) koja se dovodi na mrezicu (resetku) i treba biti vrlo precizno podesena. Ovo moze raditi samo vrlo iskusan elektronicar (aparaturom,ne na uho). Kada se vec lampa vec jednom ne moze "stelati" vise to je siguran rok da je vreme za zamjenu.

 

Napavite traznzitorce..jeftini je Smijeh

A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity Lazarus Long
11 godina
moderator
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka

Na KEF-u se moze sve. Nisam ih maltretirao metalom ali odlicno se snalaze. Dobar zvucnik (za doma) zna i treba svirati sve. Zabluda je da postoje zvucnici za "metal" i "klasiku"

 

Postoje dobri i losi zvucnici. Ipak ako slusas takvu vrstu glazbe (ili vecinom vremena) nabavi nesto jeftinije za maltretiranje. Kod KEF-a ima siroku lepezu zvucnika..i kod ostalih

A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity Lazarus Long
11 godina
moderator
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka
shkval kaže...

KEF 203? Kakvi su za slušat metal? Vidim da im je pala cijena 50%.

 

Ja koristih samo tranzistorska pojačala (Harman prije, sad Onkyo 875), ali razmišljam da probam cijevi ili hibrida. Ali, kako slušam samo metal (i gledam filmove), ljudi koji se bave ovim sportom govore da ništa puno dobit ako pređem na cijevna pojačala. Koje je tvoje iskustvo/mišljenje? Isplati li se investirati i šta preporučaš?

  Promaknulo mi je da slusas metal i filmove. Za ovo definitivno lampasi ne. Ako zelis uzitak (kao ja) kada si na 5.1 zvuku (isto ko ja  Osmijeh ) onda uzmi neki sredno-visoku klasu (recimo) Yamahe koja je snazna i cepaj. Bitno je da slusas muziku i da uzivas a ne da udes u "loop" pa da se stalno nesto vrzmas po ducanima u potrazi za dobrim zvukom

 

 

A ako si istinski audiofil onda osim lampasa trebas imati i gramofon od "pola milje maraka",pa skupe kablove,"pitomu" sobu<(i cega sve ne) i naravno praviti se pametan pa slusati Sopena :)   Za "Paradise City" ne valja upogonjavati lampasa

A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity Lazarus Long
11 godina
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka
Lazarus Long kaže...

Na KEF-u se moze sve. Nisam ih maltretirao metalom ali odlicno se snalaze. Dobar zvucnik (za doma) zna i treba svirati sve. Zabluda je da postoje zvucnici za "metal" i "klasiku"

 

Postoje dobri i losi zvucnici. Ipak ako slusas takvu vrstu glazbe (ili vecinom vremena) nabavi nesto jeftinije za maltretiranje. Kod KEF-a ima siroku lepezu zvucnika..i kod ostalih

Hvala na savjetu! Ovo mi je stvarno koristan komentar jer vidim da se razumiješ u stvari. Namjerio sam kupit nešto solidno od KEF-a za kućno kino i slušanje metala (90% vremena), a kad sam vidio da je 203 pala cijena počeo sam zamišljati kombinacije... Ovako za tu lovu kupim 2×XQ10 + XQ50c.

WTF?
11 godina
moderator
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka

Odlican izbor. Moja preporuka ti je da uzmes Birdseye finish (zbog prasine i ogrebotina). ZAr moras imati centar? Zasto ne uzmes sub?

(KEF-ov)

A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity Lazarus Long
10 godina
neaktivan
offline
Uvod u Amplifikaciji zvuka

Lazarus ,svaka čast na temi i znanju!

Kaj se KEF-a tiče ,moj izbor su 70-tke ,i onda ti ne treba ni sub. Dobro ,ako se zvučnici koriste u surrondu ,uz kućno kino ,normalno da je poželjno imat i centar i sub i rear zvučnike. Ali ako pričamo o slušanju muzike nema do dobrih samostojećih trostaznih zvučnika. A pojačala? Dobar preamp s lampama i tranzistorski poweramp su najbolja kombinacija.

I'm so tired...
Moj PC  
0 0 hvala 0
11 godina
moderator
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka

Hvala

 

Sto se kucnog kina tice tu prestaje Hi-Fi i pocinje uzitak.

 

Imamo jedan par usiju i zbilja je tesko rasaznati stereo na 2 zvucnika kamoli na 5.1 sustavu. No dobro,taj zvuk ionako na putu prema zvucnicima dobije jedan mali milion promjena u fazi,frekvenciji i vremenu da bi mi u glavi stvorili predstavu o prostoru i vremenu i sve to da "sinhroniziramo"   (u mozgu) sa slikom na TV-om

 

Ja sam isto tako pristalica trostaznih zvucnika i (nemojte nikome reci) sto visi to bolje :) Zbog smestaja,odnosno da zvucnik isijava zvuk sto je moguce u visini usiju. Naravno treba staviti siljke i posvadati se sa svima u kuci zbog ogrebanog poda koji ga eto..moja zena svakodnevno polira i grdi me zbog "ona dva monstruma" koji zauzimaju koristan prostor uz opasku "a sta fali onim finim,simpaticnim,malim zvucnicima koje imas pokraj monitora?"   :)))

 

Ako nisu visoki,onda valja nabavljati i stalke + siljke na njima. Sto je jos jedna tema (vezana uz zvucnike)

 

I tako,trudim se da ne budem teret ukucanima sa opremom (prostorno),slusanjem (psihicki) i napokon financijski sto sada,u mojim godinama,je ipak prioritet..dijeca,skolovanje i sve to.

 

Eh da,i svaki put sp**dim (u sebi) kada uhvatim stariju kcerku kako "gnjavi" KEF-ove sa   pesmom No One Alicie Keys (tu je naravno i Enruque Iglesias). Nekako mi lepse pijeva na ovim zvucnicima kaze ona :)

A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity Lazarus Long
10 godina
neaktivan
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka

Ja sam protivnik surounda ,iz razloga koje si navel ,čisto mi je dovoljno stereo i za sebe (i slušanje) imam posebnu sobu.

Pojačalo je Rotel ,RA 1062 (J... ga ,trenutno nema para za bolje) ,CD je Marantz 63 KI ,a gramofon - e to je 40 godina stari belt-drive Braun ,sa ručno rađenom ručicom i Grado zvučnicom. I PC je spojen preko DAC-a ,tak da je sve umreženo. I tu klinci nemaju pristup bez mene. Tak da nikome nisam na teret.

I'm so tired...
11 godina
moderator
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka
kizo2703 kaže...

Ja sam protivnik surounda ,iz razloga koje si navel ,čisto mi je dovoljno stereo i za sebe (i slušanje) imam posebnu sobu.

Pojačalo je Rotel ,RA 1062 (J... ga ,trenutno nema para za bolje) ,CD je Marantz 63 KI ,a gramofon - e to je 40 godina stari belt-drive Braun ,sa ručno rađenom ručicom i Grado zvučnicom. I PC je spojen preko DAC-a ,tak da je sve umreženo. I tu klinci nemaju pristup bez mene. Tak da nikome nisam na teret.

  Nemoj se osjecati "krivim" sto imas rotela ili "nemam para". Nikada dovoljno novca kada se pocnes baviti sa ovim. Taj model Rotela nije nesto narocito u smislu Hi-Fia ali je sasvim odlican,meni se bas svida,glasan je i "precizan" i snazan. Sasvim dovoljan za uznemiravanja komsije...uz kvalitetan zvuk

 

U toj klasi je i Onkyo A-9555 (skoro zvuci kao lampas,imao sam ga).

 

Nego mnogo je bitan i medij sa kojeg slusas. Koliko je kvalitetan,koliko je kvalitetno snimljen i najzad dali je ostecen. Iako cudno zvuci osteceni (izgrebani) CD-i su "strasniji" za zvuk nego li LP. Dovode sklopove za ispravlanje gresaka u nebrano pa ti (sklopovi) pocinju "nagadati" sta bi trebalo biti na mestu pogreske...koristi se interpolacija,iliti "nagadanje". Rezultat je robotski metalan zvuk pa tu pada na ispit sve sto si (sam) kupio,od CD player,DAC-ova,gramofona ....

A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity Lazarus Long
11 godina
moderator
offline
Uvod u Amplifikaciji zvuka

Samo proceduralno i off topic.

 

Zasto na ovoj temi ima znak za sticky odnosno pise "izdvojena tema". Jel sam ja to nesto poklikao ili  tako su uradili moderatori™  :)

A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity Lazarus Long
 
0 0 hvala 0
10 godina
neaktivan
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka

Zato jel je očito neko od modova smatral da je korisna i da si napravil dobar posao!

I'm so tired...
11 godina
neaktivan
offline
Uvod u Amplifikaciji zvuka

Ja imam prastari Phillips 302L Stereo Amplifier i 2 zvučnika koje sam dobio uz njeg i odlično me služe, iako su stari dobrih 30-ak godina,ak ne i više :)

Music is my life :)
Moj PC  
0 0 hvala 0
10 godina
neaktivan
offline
Uvod u Amplifikaciji zvuka

Zagriženi audioljupci neka se ne zgražaju nad tekstom koji slijedi i unaprijed se ispričavam ukoliko se netko nađe uvrijeđen.

 

Iznosim svoj osobni stav o kućnom Hi-Fi-ju. Naime krajem 80-tih godina sam u jednim dnevnim novinama pročitao da je Zagreb jedan od vodećih gradova po broju hi-fi uređaja po domaćinstvu. U svijetu. To me nije jako iznenadilo budući da su hi-fi uređaji bili jedni od glavnih statusnih simbola u socijalizmu, iako su se mogli nabaviti tek u dvije ili tri trgovine u gradu sa vrlo skromnim izborom.

Tko pamti TDK D-60 kazete zna o čemu govorim. U međuvremenu je tehnika reprodukcije evoluirala, no ne i ostale komponente poput pojačala i zvučnika. Neke komponente su gotovo izgubile smisao poput FM tunera (radio stanice također vrte MP3 i D/A prije FM modulacije).

Dobro. Dolazim do poante. Poanta je da svi sistemi koje sam imao ili imao prilike čuti nisu bili ni blizu zvuka relativno jeftinih monitorkih zvučnika spojenih na kvalitetnu zvučno sučelje. Uvijek sam nekako instiktivno vjerovao da tu zapravo nema ništa neobičnog s obzirom da se kod produkcije materijala koristi upravo tzv. near field monitoring i sada sam to sam sebi i dokazao upravo zahvaljujući povoljnim cijenama tzv. profesionalne audio opreme. Za ozvučenje sobe bih odabrao nešto adekvatno veće aktivne monitore. Uostalom, to je najbliže onome kako bi ozvučili pozornicu ''živi'' izvođači. Nije li to zapravo jedini i istinski hi-fi? Mora li glazba u svakom prostoru zvučati jednako (na što mi vuče sva ta teorija akustike, stojnih valova, matematičkih modela i ostalih znanstvenih disciplina koje obični smrtnici ne razumiju) ili je prostor sastavni dio glazbe što mi je puno prirodnije i zapravo praktički iskoristivo te više dolazi do izražaja glazba a ne sama elektronska ''kemija'' - nju smo riješili odabirom opreme koja zadovoljava profesionalne standarde.

Evo to je pouka koju sam izvukao iako priznajem da su slatki ti ''kućni'' aparatići i da sam jednako kao i mnogi od vas nepotrebno potrošio puno novaca na (sada) bizarne izume koji su me svojevremeno mnogo veselili.

One - You lock the target Two - You bait the line Three- You slowly spread the net And four - You catch the man
 
0 0 hvala 0
11 godina
moderator
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka

Ja pamtim TDK-u D60,inace smo je zvali "brusni papir" :)) Fina lepa kazeta (Normal) koja je lutala svijetom dok je ne preuzevse nasi trgovci :)

 

Inace i ja zastupam tezu kao i tvoju i izneo sam vrlo slicno misljenje na ovom podforumu (ne u ovoj temi).

 

Nisam nikako za to da netko baca svoj novac na skupu opremu ako slusa,takozvanu,amplificiranu glazbu. Mozemo sada vuci paralele sa svim i svacim. Na primjer nije ti potreban ultra skup LCD monitor ako na njemu imas namjeru surfati netom i gledati Youtube. Ali!,ljudi i dalje kupuju skupo (monitori,pojacala...),ulaze u zacarani krug gde se covjek pretvori u snoba pa se recimo zgraza od Sonya,Yamahe jer "to su samo plasticne kante"

 

Mozda razmisljam primitivno,ali audio oprema bilo ona da je skupa ili ne,Japanska ili Europska,treba i napokon mora sluziti da bi (pazi sad) covjek slusa  omiljenu muziku. I nista vise.

 

Vec par puta sam napomenuo da se osim u ovoj oblasti,najvise preteruje u auto industriji.

Perverzije su na sve strane. Samo uzmimo za primjer da neki likovi koji uzmu opremu na objektivno i subjektivno testiranje,mogu cuti razlike u zvuku kada promene unutarnji osigurac u pojacalu koji sluzi da zastiti isto od pregaranja usled prenapona ili sta vec. Pa nakon toga pompezno kaze da "pojacalo je dobilo na preciznosti" wtf?

 

Ali nesto ti je promaklo citajuci ovu temu. Ovu temu i prethodnu sam zapoceo bas sa tim ciljem. Nemabezanja od tehnickih izraza i temeljitog objasnjavanja koncepcije i ustrojstva sobe,amplifikacije,zvucnicima. I napokon ovde je rijec o Hi-Fi  dozivljaju zvuka. Znaci percepcije.

Nemojte i nemojmo slepo slediti clanke o ovoj tehnici. To su subjektivna mjerenja. To je teska empirija. Ja sam 100% siguran da ne postoje dva ista covjeka koji isto percipiraju glazbu na istom sistemu. Nebrojani slusni testovi na slepo (slusatelj ne gleda opremu) su pokazali upravo ovo.

 

Ali treba pripaziti na neke stvari. Prvo,kada se vec nabavlja oprema (obicno skupa),treba poceti od sobe jer tamo slusamo muziku,jel?

Evo ova tema je o amplifikaciji,i sam naslov kaze da je uvod. O okusima se ne valja raspravljati ali ukuse je moguce vaspitati. Ne pije se sampanjac iz plasticne case.

 

Uzgred,na koje monitore mislis? Na one "malene" koje su postavljene iznad miksete u studiu (obicno JBL) ili koncertne monitore (talijanski RCF)? Napokon oni prvi (JBL-ovi) sluze ton majstoru da cuje kako bi producirana glazba zvucala na jeftinom sustavu (radio prijamnik,mobiteli i mp3 playeri,iPodovi i slicno.

A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity Lazarus Long
11 godina
moderator
offline
Uvod u Amplifikaciji zvuka

Evo sta ima da kaze renomirani strucnjak o ovoj oblasti. Konkretno o sobi i stojnim valovima. Zove se Dipl.ing. Ivica Stamać

 

Pitanje:Okvirni savjet za prostor u kojem se "proizvodi" zvuk?

 

Odgovor

 

U svakom slučaju, postoji mnogo predrasuda da se prostor može akustički "denfati" ili prigušiti nekim jednostavnim sredstvima, poput kutija za jaja, raznovrsnim reljefnim spužvicama, ili običnom mineralnom vunom. To je samo dio problema. Valja znati da se u svakom prostoru, posebice u malom, kakvi su uglavnom naši tonski studiji, razvijaju tzv. stojni valovi, na koje te obloge, pogotovu tanki tapisoni, ne djeluju. Oni "pojedu" isključivo visoke frekvencije, a sve ostalo i dalje bubnja, u što su se mnogi već uvjerili. Spužve veće debljine (do 5,6 cm) idu nešto dublje, ali ne ispod 1000-1500 Hz, onda opet imate prigušen samo gornji dio tonskoga spektra a sve ostalo dolje negdje oko središnjeg tona A na klavijaturi ili oktavu ispod ili iznad vam bubnja, pogotovu basovi. U zatvorenom su prostoru za bubnjanje basova krivi stojni valovi i to se zapravo ne može riješiti bez velikog oduzimanja prostora, zato je svaki apsorber velik. Svaki glazbenik zna da s malim zvučnikom ne može dobiti snažne basove.
Zato u standardno opremljenom studiju ili tonskoj režiji treba razmjerno malo komadnih apsorbera kao "Sound cagea", koji imaju funkcije:
1 Funkciju apsorbcije zvuka kroz porozni sloj upojnika
2 Funkciju refrakcije zvuka tj. zaobilaženje zvuka oko same površine upojnika
3 Funkciju interakcije između unutarnjeg volumena, upojnika s vanjskim volumenom koji treba prigušiti.


Savjet svakome tko želi uložiti novac u tonski studio, režiju ili vježbaonicu: bolje je konzultirati akustičara, nego sam ići u neke obrade koje će mnogo stajati a neće imati nikakva učinka.

A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity Lazarus Long
 
0 0 hvala 1
11 godina
moderator
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka
makaweli kaže...

Ja imam prastari Phillips 302L Stereo Amplifier i 2 zvučnika koje sam dobio uz njeg i odlično me služe, iako su stari dobrih 30-ak godina,ak ne i više :)

  Pa i ja sam poceo Grundigom (gastarbajteri i sve to) pa sam zaglibio u prepustio se u Hi-Fi vode. Da bih jednog dana sam sebi rekao "cemo sve to?"

 

Bitno je slusati glazbu. Ja ovu temu pisem kao uvod i referentna tacka polazista prema dalje. Nista vise. Pa sad vi izvlacite konkluzije sta vam je ciniti.Ne ocekujte da cu kazati "KEF" je najbolji,kupite ga. To su stvari osobnog okusa

A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity Lazarus Long
11 godina
neaktivan
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka
Lazarus Long kaže...
makaweli kaže...

Ja imam prastari Phillips 302L Stereo Amplifier i 2 zvučnika koje sam dobio uz njeg i odlično me služe, iako su stari dobrih 30-ak godina,ak ne i više :)

  Pa i ja sam poceo Grundigom (gastarbajteri i sve to) pa sam zaglibio u prepustio se u Hi-Fi vode. Da bih jednog dana sam sebi rekao "cemo sve to?"

 

Bitno je slusati glazbu. Ja ovu temu pisem kao uvod i referentna tacka polazista prema dalje. Nista vise. Pa sad vi izvlacite konkluzije sta vam je ciniti.Ne ocekujte da cu kazati "KEF" je najbolji,kupite ga. To su stvari osobnog okusa

Ma ja nemam nikakve velike ambicije, zasad samo uživam u glazbi. Do prije godinu dana ovaj amplifier zajedno s tunerom,gramofonom i zvučnicima je skupljao prašinu u sobi. Sve dok mi nije palo na pamet da probam spojiti s kompom, prvo sam naišao na problem- stari veliki konektor. Malo proguglao i naučio zamijeniti konektore, ogulio i pospajao žice, i voila! Glazba ugodna uhu na kompu :P Ubrzo sam bacio one Creative zvučnike u smeće :)

Evo i prilog fotka te mrcine :P

Music is my life :)
Poruka je uređivana zadnji put čet 18.6.2009 1:22 (makaweli).
10 godina
neaktivan
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka

Well ,a gdi je fotka? Pardon ,sad je tu ,valjda je kasnila u prijenosu!

I'm so tired...
Poruka je uređivana zadnji put čet 18.6.2009 1:25 (kizo2703).
11 godina
neaktivan
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka
kizo2703 kaže...

Well ,a gdi je fotka? Pardon ,sad je tu ,valjda je kasnila u prijenosu!

Pa stavio sam :S

Music is my life :)
11 godina
moderator
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka

Pa tu mrcinu koju imas uz manje kozmeticke zahvate zvala se "Marantz" i bila je duplo skuplja i ista,doslovno :)) (ne secam se oznake tog modela ali sam 100% siguran da je bio ovakav) Vidi se "pecat" vereman. Sivo pojacalo i ostro. Bravo

Uzivaj

A competent and self-confident person is incapable of jealousy in anything. Jealousy is invariably a symptom of neurotic insecurity Lazarus Long
11 godina
neaktivan
offline
RE: Uvod u Amplifikaciji zvuka
Lazarus Long kaže...

Pa tu mrcinu koju imas uz manje kozmeticke zahvate zvala se "Marantz" i bila je duplo skuplja i ista,doslovno :)) (ne secam se oznake tog modela ali sam 100% siguran da je bio ovakav) Vidi se "pecat" vereman. Sivo pojacalo i ostro. Bravo

Uzivaj

Ma neam pojma. znam samo da je prastara i da je Phillipsova :P

Music is my life :)
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice