Rješenje za globalno zatopljenje ponudilo je proma

Mislim da to obrnuto od "Credo quia absurdum" - "Ja ne vjerujem mada mi nekakvi doktori znanosti tvrde i imaju hrpu diajagrama" počinje s prevelikom količinom informacija...

prosječan kmet se nikad ne zamara s time (kruha, cica i kladionica) a iole akademski obrazovan čovjek danas barata s puno više informacija, koje ne možeš kvalitetno pojmiti, rasčlaniti i izvuči sam (makar i navođen) zaključke...

uz to svatko gleda po sebi (govorimo o nama tu na forumu, ne o autoru koji je čitav svoj odrasli život u tome) i tu smo svi ograničeni smrtnošću, tj. nedostatkom vremena...

bit svega je da postoji makar mali broj ljudi koji se time bave, i ako možda iz prve ne argumentiraju sve uzročno-posljedične veze nekog fenomena, ne može se odmah sve odbaciti...

Članak samo ukazuje da nije samo spaljivanje prastarih naslaga karbonizirane paprati i vožnja na fermentirani dinosurski špek jedini uzrok prebrzih promjena za čovječanstvo, nego da tek sada, razvojem tehnologije možemo mjeriti razne učinke..

nije li Kelvin rekao da ako ne možeš nešto kvantificirati, ne možeš to niti izmijeniti ?

Ne možda tako, baš direktno, ali jasno je da u toplom zraku voda brže isparava, pa će i zrak biti vlažniji. No temperatura može dovesti do suše, pa onda pare ima manje. Ovo samo govori koliko je sve to isprepleteno. Čak sam čuo od jedne znanstvenice koja se time bavi (šumskim pokrovom u Kanadi) da je sad zbog globalnog zatopljenja tamo manja produkcija CO2. Zašto? Klima je postala toplija, pa je više drveća naraslo, a više drveća veže više CO2, jasno je. Dakle, nimalo jednostavno - pa se zato istražuje. 

entalpija isparavanja H2O je 2257 kJ/kg

https://hr.wikipedia.org/wiki/Toplina_isparavanja

to znači da 1kg vodene pare sadrži vezano oko 2.3 MJ energije (mega džula), odnosno oko 2.3 milijuna džula, 2.257.000 J

što se dogodi kad se ta vodena para u zraku kondenzira u kapljice kiše, kamo odu milijuni džula energije?

što ako kondeznira nekoliko stotina tona vodene pare u zraku?

hoće nastat uragan?

no nije H2O glavni staklenički plin, nego je CO2 najbitniji, to piše u naovinama pored horoskopske prognoze

Nije drveće naraslo zbog temperatura, već zbog CO². To zna svaki hobist hidroponičar. 

I ne veže drveće CO² kako mali Ivica iz laba zamišlja u svojim računalnim modelima, već ga glede&unatoč globalnog povećanju zelenog pokrova ima ga sve više.

Tapkamo i dalje u mraku neznanja, ali eto neki znanstvenici to ne žele priznati i sigurni su što će biti narednih 100 godina.

To nije znanost, već moderna inačica vračanja ili gatanja.

Da temperatura našeg planeta ovisi o koncentraciji ugljikova dioksida u zraku je očito. Kažem „je očito“ jer se za to zna još od početka prošloga stoljeća. Tada je naime, 1908. godine, švedskom kemičaru Svanteu Arrheniusu, kojega poznajemo kao oca teorije elektrolitičke disocijacije, objavljena knjiga Svjetovi u nastajanju. U njoj je švedski kemičar ne samo povezao atmosfersku koncentraciju ugljikova dioksida s temperaturom planeta, nego je i procijenio njegov utjecaj na temperaturu (0,01 – 0,02 K/ppm) - što savršeno odgovara rezultatima mjerenja u posljednjih stotinu godina (0,017 K/ppm)! - Nenad Raos

It currently constitutes about 0.041% by volume of the atmosphere, (equal to 410 ppm) ^{[15][16][17][18][19]} which corresponds to approximately 3200 gigatons of CO₂

https://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_dioxide_in_Earth%27s_atmosphere

Human activities—mostly burning of coal and other fossil fuels, but also cement production, deforestation and other landscape changes—emitted roughly 40 billion metric tons of carbon dioxide in 2015.

https://www.climate.gov/news-features/climate-qa/which-emits-more-carbon-dioxide-volcanoes-or-human-activities

u atmosferi se nalazi 410ppm CO2, to je oko 3200 Gt (giga tona), od toga ljudske aktivnosti čine 40 Gt

40Gt je koliko ppm od ovih 3200Gt?

ako je po Arrheniusu i Raosu utjecaj 0,017 K/ppm, a u atmosferi je ukupno 410ppm, koliko od toga otpada na ljudsku aktivnost?

na kojem decimalnom mjestu čovjek mjenja temperaturu °C?

 trebalo je pročitati i Bug-ov članak, ili samo pogledati na prvu sliku u članku

https://www.bug.hr/img/rjesenje-za-globalno-zatopljenje-ponudilo-je-promatranje-iz-satelita-vise-vlage_LQVaUk.jpg

Uz biološko kruženje ugljikova dioksida (životinje – biljke), postoji i ono geološko, jer ugljikov dioksid izlazi iz vulkanskih kratera, a potom se otapa u vodi (kiši, rijekama, jezerima, moru) koja rastače, jer se pretvara u ugljičnu kiselinu, silikatne stijene pri čemu nastaje glina i pijesak. Upravo su se toga, da će se sav ugljikov dioksid utrošiti za razgradnju stijena, bojali znanstvenici Arrheniusova doba, ne znajući da će na kraju ugljikov dioksid pretvoriti u vapnenac (iz ljuštura morskih organizama), a vapnenac završiti ispod kontinentalne ploče… Vapnenac će se u vreloj magmi pretvoriti u ugljikov dioksid, a taj će se opet  pojaviti u našemu svijetu kao sastojak vulkanskih plinova.

Nemoguće je o tome sve reći u malo riječi, pa sam spomenuo kruženje ugljikova dioksida samo zato da bih pokazao kako razina CO₂ u atmosferi ovisi o mnogo čemu, a ne samo o željezarama i termoelektranama.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ugljikov_ciklus

CO2 ne kruži, jednom kad ga ispustiš više se ne vraća, a voda je "neutralna" ne ispušta mega džule toplinske energije u atmosferu pr faznoj promjeni kod kondenzacije