Svjetska banka preporuča smanjenje plaća kako bi r

 Pa ne bih ja to gledao samo na način da uspoređujemo visinu postotnog opterećenja plaće porezima već na način na koji se novac poreznih obveznika troši. Kod nas se troši na kupnju glasova birača - konkretno na nepostojeća radna mjesta mase uhljeba, kupovanje socijalnog mira saniranjem nerentabilnih firmi (poput Petrokemije, brodogradilišta), financiranjem očajnog zdravstvenog sustava. U Švedskoj platiš ogromne poreze ali onda dobiješ i vrhunsko obrazovanje za djecu, kvalitetno zdravstveno osiguranje, efikasnu javu upravu - uglavnom sve ono što je kod nas daleka budućnost.

 Pa ponudi onda neke svoje protuargumente i reference? Ti postaviš hrpu pitanja i onda valjda očekuješ da ja ovdje napišem doktorat iz ekonomije. Čak i kad bih imao u glavi sve odgovore, nemam toliko vremena da ovdje odgovorim na sva pitanja koja su postavljena, niti su ovaj forum i ova tema prikladni za tako opširne diskusije. Temeljna korelacija između ekonomskih sloboda i ekonomske razvijenosti je neosporna, češki primjer je također dobro dokazuje, a ti navedenu korelaciju nisi čak ni pokušao oboriti, meni osobno i dalje nije posve jasno da li se slažeš sa njom ili ne? Izjave tipa "ne ide voda na tvoj mlin" ili "mogu ti reći da ti zaključci ne drže vodu" ne pružaju neki naročiti uvid u tvoje stajališta.

tržište, tržišna ekonomija, 'zakoni' .. koji u tom modelu vladaju ili bi trebali vladati, kao npr samoregulacija ili cijena (bilo čega, robe, usluge, rada..).

-samoregulacija je bila jedna ideja, napuštena, tj nema zemlje gdje se provodi 100%.. dakle, ne može, jer dovodi do krahova.. (vidjeti stoljeće unazad).

-kao u npr prometu, država je regulator, mora inače imamo kaos, ubrzo problem.

-mora li postojati npr minimalna plaća ili zašto? .. mogu se složiti s obje srtane, recimo da ne mora, plaća tad može biti od 1kn (ne može nula) do neograničeno.

-realno, plaća je takva da je održiva proizvodnja-ciklus-biznis, kao i omjer cjenjkanja vlasnika sredstava (firme, kapitala) i vlasnika rada (radnik), svaka ugovorena cijena je jednako valjana. .. tad je nepotrebno određivati granicu. (grupa a).

-ali, (grupa b..).. može se izračunati koliko novca-sredstava je nužno dnevno-mjesečno-godišnje osobi za samo preživljavanje, recimo da je to službeni minimalac.. sac 2.700kn mjesec. (više-maje ili precizno je sporedno, ovo je samo referenca, može biti ''100'' nečega).

-država-društvo, zna, kao što to zna strana zemlja u slučaju kad turist dolazi, pa pitaju , koliko novca imate.. i za EU je cca dnevno u džepu 100€.. (70-150) inače si sumnjiv..

Tako država zna, zapravo ljudi koji o tome razmisle, da ako netko radi za minimum, jendostavno preživljava, standard = nula.

Ako je iznad, ima nešto plus, ako je ispod... što tad? Gubitak ljudi (odoše preko grane..) ili kriminal, ili nešto treće kao rad na crno-sivo itd. a to je sve nepoželjno i treba prevenirati.

-kako? pa ako firma ne može realno isplatiti radnika da je bar na nuli-2.700kn, tad je to problematičan biz, treba ga što prije ugasiti zbog minusa npr kao agrokor.. jer je neperspektivan i prebaciti sredstva u ono što je perspektivnije, bar za kunu kolje, .. inače kao društvo moramo propasti samo je pitanje vremena.

-zato država može imati nazovimo alarm-granicu, ne mora čak to biti zakonom zajamčena plaća, neogo nek bude samo granica, kao za temperaturu ili paljenje noćnog svjetla.. ako firma isplati ispod te granice, .. treba razmišljati o stečajnom postupku kako bi se na vrijeme preverinali minusi tj agrokorovi..

ako je u plusu, to treba poticati, treba prema tome prilagoditi smjerove učenika, ponudu-potražnju .. što veći plus, više, manji-manje.. to bi bilo ono što država može i treba, i mora.

Bez tog imamo krize, agrokore itd. ili poslodavca koji jednostavno jer može drži radnike na minimalcu...

-EU države su se izborile štrajkom-borbom radnika i razbitim glavama.. za standard-zakon. Mi smo imali socijalizam gdje je to preskočeno.. i sad su to radnici bez onih prava koje npr ima francuz.. jer to je tak ou RL, u kapitalu. Nitko neće platiti ni kunu više ako ne mora, pri tome može biti i darežljiv, dati ''tringlt''.. ali plaća nije darivanje, to mora biti cijena kao sve ostalo, kruh, struja.. i rad.

-vriejdi li svaki rad jednako? Profesor, doktor, nogometaš, političar, pjevač, .. ni među nogometašima nema jednakosti, nema ni između struka i stušnosti.. i to je ok. No svatko se mora izboriti za svoju plaću, neovisno, tj onoliko koliko se cjenkanjem dogovori, jer je i to dio rada, pristajanje na cijenu.

-tako bi konzumove blagajnice, ''morale'' dati otkaz, štrajkati, .. ali nije to lako, strah, nesigurnost.. jedino se nadaju da će jednog dana raditi u lidlu, ili kad netko izgubi posao, da neće ''baš ja''.. a poslodavac jednostavno iskorištava stanje, strah, .. i ove minimume kao psihološke brojke, kao što je sanader branio gorivo na 11kn, sad će opet preko 10kn.. a može biti cijena cca 5kn.. (20% je cijena nafte, ostalo su nameti). Zašto nam prodaju skuplje gorivo i dalju nižu plaću? .. jer mogu, jer su se tako strane cjenkanjem dogovorile, jer za to nije dovoljna samo dobra volja nego 'snaga' iza riječi. Poslodavac ne može bez radnika, ako štrajkaju, .. pa sad, jel im bolje crkavati godinama ili štrajkom prelomiti? To odlučuje svatko za sebe, no ne može nitko sam ništa. Zato je druga strana u prednsoti, zato potiču više razmrvljenih sindikata umjesto jednog većeg.. itd.

-minmalna plaća, mi-HR ili Dasnka? Porezi? Porezi su najmanji problem, podjednaki. Plaća kao trošak je 1:4 nas i danaca, tad je postotak nevažan, radiš za 500€ ono što danac radi za 2.000€, isti posao, kvaliteta, roba, .. i lidl-dm su još dobri primjeri, mada je i njihova plaća ovdje niža nego u matičnim zemljama. Matematička formula to ne dozvoljava, ali niej stvar u matematici nego štrajkovima prije jednog stoljeća.. i time ostvarene pozicije, kao i države-politčara koji su za svoje sugrađane željeli stvoriti ugodno socijalno osjetljivo i stabilno društvo. Našima to nedostaje, radije 'spaljena zemlja' nego koristi protivniku.. a u fotelji s ejedino pokušava sebe namiriti, pa šjor ivo prodaje inu, mada je rvatina.. i ostalo što uništava društvo gore nego požar-rat-katastrofa, od čega se oporaviš kad si na zdravim temeljima i ideš dalje kao ostatak EU nakon ww2 ili npr Česi..

- može bez minimalca, no poželjan je što viši kao i prosjek. Minimalac mora biti 'alarm', ne samo broj-papir-uredba jer tad nema smisla, tad samo cementira stanje i da poslodavcu referencu za cjenkanje. Tad je bolje ukinuti ga kao brojku pa se svaki radnik mora odlučiti za sebe, hoće-neće i možda tad jednom .. izbore nešto, ovako im druga strana neće nikad ništa dati, pokloniti. Jer to je RL, kapitalizam. Kod nas najgore vrste, divlji-liberalni uz floskule o slobodnom tržištu i samoregulaciji.. koje ne vrijede kad usa sanira banke itd..

Ako se slažeš da postoji korelacija između ekonomskih sloboda i ekonomskog napretka, onda se implicitno slažeš i s tvrdnjom da ukidanje minimalca korelira s ekonomskim rastom. Daljnja rasprava je onda očigledno suvišna jer to isto cijelo vrijeme tvrdim i ja. Naime, zakonski propisani minimalac po svim relevantnim kriterijima NE spada u ekonomske slobode jer u mnogim slučajevima koči razvoj tržišta rada, što su mnoge razvijene zemlje već odavno prepoznale, kao i Svjetska banka u svojem izvještaju o kojem je napisan članak koji komentiramo.

Ja bi to jednostavno nazvao kapitalistička demagogija, jer kapital je jako zao vladar, a očigledno je da kapital vlada svijetom i da su sve te istraživačke agencije i instituti u službi kapitala i kad bi donijele i jednu odluku, koja se ne bi sviđala kapitalu, on bi ih uništio.

 di ćeš bolje od  protestanata i kapitalizma.