kakve teorije zavjere i auti, ja hocu mobitel kojeg napunim za par sekundi.
Problem je sto nijedna poznatija firma ne proizvodi elektricna auta. Zasto? Zbog nafte.
Nije moguce da toliko malih firmi (pa cak i ovaj Rimac iz Hr) mogu proizvesti el. auto, a da velike firme ne mogu, pa makar istih performansi. A mogu, i to puno bolje, ali nece.
Ako male firme mogu proizvesti dobar el. auto, zasto ga nisi kupio od tih malih firmi?
Mislim da je ovo materijal za temu "Teorije zavjera" 
Zasto nemate el. automobil?
Male firme ne rade serijsku proizvodnju, nego po narudzbi i samo odredjenim kupcima (dubljeg dzepa). A cinjenica da prave auta sportskog tipa, bolja i od Ferrarija i Porschea dovoljno govori.
Vjerojatno neznam,ali se zahvaljujući kisiku i pojavio život na zemlji. Ubijanje svog života na zemlji i uništavanje Zemljine atmosfere ne mora značiti povratak u prvobitno stanje, čisto zbog geološke razlike između tadašnje Zemlje i ove danas.
Ne, kad se život pojavio, u atmosferi uopće nije bilo slobodnog kisika, pretežno CO2, dušik i ostalo. Geološke razlike, ne znam na što misliš, tektonske ploče su otplutale na drukčije pozicije, i otprilike je to to, geološki...
A svi ste zaboravili na Teslu koji je vozao auto na struju i to bez baterija.Jel i on bio budala sto nije trosio naftu?Da ga nisu kocile velike korporacije danas bi bila sva energija dabe.Ali ovcice su rade izabrale naftu i ugljen jer je to vise ekoloski nego Teslina struja.
Ali to i dalje ne mjenja cinjenicu da ce mu trebati 6x veci volumen za istu kolicinu energije kao i benzin. Znaci umjesto rezervara od 50L imati cemo rezervar od 300L. U praksi ce biti nesto bolja sitacija jer je vodik->el. energija->el. motora efikasniji od benzinskog motora...
Naravno ako uspijemo rijesiti taj mali problemcic drzanja vodika na 700bara ili na -250°C, sto god je nekome privlacnije za drzat u autu... Ja cu ipak pricekat fuziju, ima puno bolje specifikacije...
Neki dan je bila vijest da su uspjeli napraviti nešto kao spužvu za vodik gdje se vodik veže za posebne molekule i otpušta po potrebi. Gustaća je bila veća od benzina.
A svi ste zaboravili na Teslu koji je vozao auto na struju i to bez baterija.Jel i on bio budala sto nije trosio naftu?Da ga nisu kocile velike korporacije danas bi bila sva energija dabe.Ali ovcice su rade izabrale naftu i ugljen jer je to vise ekoloski nego Teslina struja.
Kako sam stari konj sjecam se serije o Tesli koja je isla u bivsoj Jugi (stvarno se ne sjecam dal je isla u Hrvatskoj). Isti tren kada je umro u stan (hotelsku sobu) uletio je FBI i zapljenio svu dokumentaciju. Ono sto nije bilo vrijedno vratili su, a ostalo je spremljeno.
Isto tako su mu napravili Edison i Westinghouse koji su popljackali njegove izume i dan danas ih dobro naplacuju.
I sada da ne sumnjamo u "zavjeru"?
Sjecam se nekog naseg fizicara koji je napravio mionski generator. O njemu (covjeku i napravi) se nista ne cuje. Nestao!
odlično, dečki. sad patentirajte 27" monitor dijagonale sa 13", a odmah zatim i karnistar od 5 litara u kojega stane bar 50 litara tekućine.
Vas dvojica veze s mozgom nemate.
@Pupi odakle tebi pade na pamet da ce 120 puta brze punjenje trositi i 120 puta vise struje?
Ah da, u pravu si! 120 puta brže punjenje baterija će imati za poslijedicu trošenje preko 120 puta više struje, jer će i (toplinski) gubici biti kud i kamo veći.
Vas dvojica veze s mozgom nemate.
@Pupi odakle tebi pade na pamet da ce 120 puta brze punjenje trositi i 120 puta vise struje?
Ah da, u pravu si! 120 puta brže punjenje baterija će imati za poslijedicu trošenje preko 120 puta više struje, jer će i (toplinski) gubici biti kud i kamo veći.
lol, kapacitet baterije i kolicina sutruje koja ide u nju ostaju isti.. kakvih 120 puta vise..
baterija od npr 2600mah ce i dalje vuc 2600mah jer ne moze povuc vise nego sto stane u nju, samo nece kroz 3 sata nego kroz 10 sekundi..
Vas dvojica veze s mozgom nemate.
@Pupi odakle tebi pade na pamet da ce 120 puta brze punjenje trositi i 120 puta vise struje?
Ah da, u pravu si! 120 puta brže punjenje baterija će imati za poslijedicu trošenje preko 120 puta više struje, jer će i (toplinski) gubici biti kud i kamo veći.
lol, kapacitet baterije i kolicina sutruje koja ide u nju ostaju isti.. kakvih 120 puta vise..
baterija od npr 2600mah ce i dalje vuc 2600mah jer ne moze povuc vise nego sto stane u nju, samo nece kroz 3 sata nego kroz 10 sekundi..
Ajde malo razmisli pa opet...
Ja ne bih htio razmišljati, ajde objasni molim te nama koji nismo potkovani... tehnički. 
Ja ne bih htio razmišljati, ajde objasni molim te nama koji nismo potkovani... tehnički.
Što je kraće punjenje, potrebna je veća snaga. Prevedeno, struja punjenja.
Jednostavan prikaz je primjerice na http://www.teslamotors.com/models/charging#/highpower pa vidi kako i što.
Teoretski jako karikirano, kad bi ima bateriju koju puniš sat vremena s 1A, napunio bi je za sekundu s 3.600 A. Doma imaš osigurač od 35A (prosječno).
Vas dvojica veze s mozgom nemate.
@Pupi odakle tebi pade na pamet da ce 120 puta brze punjenje trositi i 120 puta vise struje?
Ah da, u pravu si! 120 puta brže punjenje baterija će imati za poslijedicu trošenje preko 120 puta više struje, jer će i (toplinski) gubici biti kud i kamo veći.
lol, kapacitet baterije i kolicina sutruje koja ide u nju ostaju isti.. kakvih 120 puta vise..
baterija od npr 2600mah ce i dalje vuc 2600mah jer ne moze povuc vise nego sto stane u nju, samo nece kroz 3 sata nego kroz 10 sekundi..
Ajde malo razmisli pa opet...
Ok, sad sam vidio odgovor
A kad to usporedimo s postojećim punjačima baterija? Imaš one koji pune za 10-15 sati bateriju od 2100 mAh, a imaš i one (evo baš kupio) koji napune za 1 - 1,5 sat. Nije li struja u ovom slučaju ista? Ista kuća, ista utičnica...
A kad to usporedimo s postojećim punjačima baterija? Imaš one koji pune za 10-15 sati bateriju od 2100 mAh, a imaš i one (evo baš kupio) koji napune za 1 - 1,5 sat. Nije li struja u ovom slučaju ista? Ista kuća, ista utičnica...
Nije, pitanje je koliko vuče iz utičnice.
Recimo da se puni savršeno, znači za 1h treba struja od 2,1A. Za 10 sati 0,2A. Utičnica je obično 16A.
Kad bi punio 6 minuta, trebalo bi ti 21A, iliti pregorio bi osigurač (kad bi imao takve punjače). Stoga i je veliki problem punjenje vozila, na običnim utičnicama su sati u pitanju, na stanicama za punjenje su takvi priključci koje imaš u zgradama, ne u stanovima. Karikirano, kad bi sva vozila prebacio u električna, kad bi stavio stanice za punjenje svakih 50-ak km (kao i sadašnje postaje) i kad bi imali promet kao kad je gužva na cestama prema moru, imao bi situaciju da imaš kolone vozila na stanicama, a snagu bi valjda dobio samo da Krško staviš odmah pored njih.
A kad to usporedimo s postojećim punjačima baterija? Imaš one koji pune za 10-15 sati bateriju od 2100 mAh, a imaš i one (evo baš kupio) koji napune za 1 - 1,5 sat. Nije li struja u ovom slučaju ista? Ista kuća, ista utičnica...
Nije, pitanje je koliko vuče iz utičnice.
Recimo da se puni savršeno, znači za 1h treba struja od 2,1A. Za 10 sati 0,2A. Utičnica je obično 16A.
Kad bi punio 6 minuta, trebalo bi ti 21A, iliti pregorio bi osigurač (kad bi imao takve punjače). Stoga i je veliki problem punjenje vozila, na običnim utičnicama su sati u pitanju, na stanicama za punjenje su takvi priključci koje imaš u zgradama, ne u stanovima. Karikirano, kad bi sva vozila prebacio u električna, kad bi stavio stanice za punjenje svakih 50-ak km (kao i sadašnje postaje) i kad bi imali promet kao kad je gužva na cestama prema moru, imao bi situaciju da imaš kolone vozila na stanicama, a snagu bi valjda dobio samo da Krško staviš odmah pored njih.
Ok, ali to sve govori zapravo o problemu osiguravanja dovoljnog kapaciteta struje, ne o gubicima i koliki bi gubici stvarno bili. Pitanje je mislim bilo to, tj. bila je tvrdnja da za 120x brze punjenje je i potrošnja struje 120x veća, ali iz ovog gore napisanog slijedi 1x2,1A ili 10x0,2A je isto u konačnici - potrošnja nije veća. Potrošnja veće struje u manjem vremenu ili manje struje u većem vremenu je ista. Dakle, kako dolazimo do 120x veće potrošnje struje? Gubici sigurno ne mogu biti takvi, ne?
A kad to usporedimo s postojećim punjačima baterija? Imaš one koji pune za 10-15 sati bateriju od 2100 mAh, a imaš i one (evo baš kupio) koji napune za 1 - 1,5 sat. Nije li struja u ovom slučaju ista? Ista kuća, ista utičnica...
Nije, pitanje je koliko vuče iz utičnice.
Recimo da se puni savršeno, znači za 1h treba struja od 2,1A. Za 10 sati 0,2A. Utičnica je obično 16A.
Kad bi punio 6 minuta, trebalo bi ti 21A, iliti pregorio bi osigurač (kad bi imao takve punjače). Stoga i je veliki problem punjenje vozila, na običnim utičnicama su sati u pitanju, na stanicama za punjenje su takvi priključci koje imaš u zgradama, ne u stanovima. Karikirano, kad bi sva vozila prebacio u električna, kad bi stavio stanice za punjenje svakih 50-ak km (kao i sadašnje postaje) i kad bi imali promet kao kad je gužva na cestama prema moru, imao bi situaciju da imaš kolone vozila na stanicama, a snagu bi valjda dobio samo da Krško staviš odmah pored njih.
Ok, ali to sve govori zapravo o problemu osiguravanja dovoljnog kapaciteta struje, ne o gubicima i koliki bi gubici stvarno bili. Pitanje je mislim bilo to.
Vrlo vjerojatno bi i situacija s gubicima narasla zbog kompleksnije izvedbe, grijanja, potreba za jakim aktivnim hlađenjem i slično.
A kad to usporedimo s postojećim punjačima baterija? Imaš one koji pune za 10-15 sati bateriju od 2100 mAh, a imaš i one (evo baš kupio) koji napune za 1 - 1,5 sat. Nije li struja u ovom slučaju ista? Ista kuća, ista utičnica...
Nije, pitanje je koliko vuče iz utičnice.
Recimo da se puni savršeno, znači za 1h treba struja od 2,1A. Za 10 sati 0,2A. Utičnica je obično 16A.
Kad bi punio 6 minuta, trebalo bi ti 21A, iliti pregorio bi osigurač (kad bi imao takve punjače). Stoga i je veliki problem punjenje vozila, na običnim utičnicama su sati u pitanju, na stanicama za punjenje su takvi priključci koje imaš u zgradama, ne u stanovima. Karikirano, kad bi sva vozila prebacio u električna, kad bi stavio stanice za punjenje svakih 50-ak km (kao i sadašnje postaje) i kad bi imali promet kao kad je gužva na cestama prema moru, imao bi situaciju da imaš kolone vozila na stanicama, a snagu bi valjda dobio samo da Krško staviš odmah pored njih.
Ok, ali to sve govori zapravo o problemu osiguravanja dovoljnog kapaciteta struje, ne o gubicima i koliki bi gubici stvarno bili. Pitanje je mislim bilo to.
Vrlo vjerojatno bi i situacija s gubicima narasla zbog kompleksnije izvedbe, grijanja, potreba za jakim aktivnim hlađenjem i slično.
Dakle, tvrdnja je bila da za 120x brze punjenje je i potrošnja struje 120x veća, ali iz ovog gore napisanog slijedi 1x2,1A = 10x0,2A iliti isto. U konačnici potrošnja, dakle, nije veća. Potrošnja veće struje u manjem vremenu ili manje struje u većem vremenu je ista. Dakle, kako dolazimo do 120x veće potrošnje struje? Gubici sigurno ne mogu biti takvi, ali govorimo zapravo sada samo o gubicima ne direktnoj 120x većoj potrošnji struje, ne?
Dakle, tvrdnja je bila da za 120x brze punjenje je i potrošnja struje 120x veća, ali iz ovog gore napisanog slijedi 1x2,1A = 10x0,2A iliti isto. U konačnici potrošnja, dakle, nije veća. Potrošnja veće struje u manjem vremenu ili manje struje u većem vremenu je ista. Dakle, kako dolazimo do 120x veće potrošnje struje? Gubici sigurno ne mogu biti takvi, ali govorimo zapravo sada samo o gubicima ne direktnoj 120x većoj potrošnji struje, ne?
Dado mješaš pojmove. Zbog našeg neznanja električnu energiju zovemo strujom što je samo jedna od komponenti električne enrgije. Druge komponente su napon i vrijeme, pa je tako snaga:
P = U * I, snaga je jednaka umnošku napona (to je ono što mjeriš u V(oltima)) i struje (to je ono što mjeriš u A(mperima)). Snagu mjeriš u W(attima).
Električna energija je umnožak snage i vremena:
E = P * t i mjeri se u J(ouleima), a 1kWh (uobičajena mjera za energiju u javnosti) je jednak 3,6 MJ (milijuna Joula).
Kad sve to gore shvatiš onda vidiš da što je kraće vrijeme punjenja potreban je veća struja (to je ono što se mjeri u amperima), s time se mora dovući puno deblji kabel (i samim time skuplji, s puno više bakra) i sve postaje kompliciranije. Neko normalno punjenje je oko 25A za jače utičnice što ti daje 5,5 kWh na sat na 220V, a to ti je pola litre benzina.
Dakle, tvrdnja je bila da za 120x brze punjenje je i potrošnja struje 120x veća, ali iz ovog gore napisanog slijedi 1x2,1A = 10x0,2A iliti isto. U konačnici potrošnja, dakle, nije veća. Potrošnja veće struje u manjem vremenu ili manje struje u većem vremenu je ista. Dakle, kako dolazimo do 120x veće potrošnje struje? Gubici sigurno ne mogu biti takvi, ali govorimo zapravo sada samo o gubicima ne direktnoj 120x većoj potrošnji struje, ne?
Nije svejedno da li iz utičnice u zidu povlačiš 10A ili 1200A. A upravo je ograničenje utičnice, tj. osigurača na njoj, limitirajući faktor koji određuje koliko brzo će se baterija napuniti.
Ako ti je problem shvatiti to na električnoj razini, onda si uzmi za primjer vodu. Imaš bazen od 10.000 litara, kojeg moraš napuniti vodom iz slavine. Ako slavina daje (napamet bubam) 100 litara vode u satu, da bi se bazen napunio, potebno bi bilo 100 sati (100 l/h * 100 h = 10.000 l). No, kada bi ti netko rekao da bazen mora biti napunjen u samo jednom satu, očito da ti onda jedna obična slavina ne bi bila dovoljna. Od Vodovodnog bi trebao zatražiti da te spoje na poseban sustav koji će ti omogućiti toliko veliku količinu (tj. protočnost) vode.
Je l' sad jasnije?
Vas dvojica veze s mozgom nemate.
@Pupi odakle tebi pade na pamet da ce 120 puta brze punjenje trositi i 120 puta vise struje?
Ah da, u pravu si! 120 puta brže punjenje baterija će imati za poslijedicu trošenje preko 120 puta više struje, jer će i (toplinski) gubici biti kud i kamo veći.
Ne izvlačite se na osigurače, limitatore i gradsku mrežu. Tvrdnja je da će ubrzanje punjenja dovesti u konačnici do povećanja potrebne energije za punjenje baterije. I to više nego 1 x povećanje brzine. Objašnjenje s toplinskim gubitkom u ovoj tvrdnji je zanemariva. Radi se o vremenskoj razlici, pa ako punim 1/10 nazivne snage akumulator od 50Ah - 5 A jedan sat ili punim 2 sata s 2,5A - dođeš na 'isto'. Pusti sad toplinske gubitke, tvrdnja ti naprosto ne stoji..
Osim toga već duže vremena znamo za impulsne punjače akumulatora, koji ubrzavaju punjenje akumulatora drastično, a upravo bez nekog povećanja topline/pritiska u bateriji. A usput se razbijaju kojekakvi sulfati u olovnoj bateriji..
Što je kraće punjenje, potrebna je veća snaga. Prevedeno, struja punjenja.
Teoretski jako karikirano, kad bi ima bateriju koju puniš sat vremena s 1A, napunio bi je za sekundu s 3.600 A. Doma imaš osigurač od 35A (prosječno).
Možeš ti karikirati koliko želiš, punio ti sat vremena s 1A ili jednu sekundu s 3600A, potrošio si isto..
Dakle, govorimo o utrošenoj električnoj energiji potrebnoj za punjenje baterije. Jedinica je KWh, a formula je A=N x t; A=energija, N=prosječna snaga, t=vrijeme. Ili ako snagu prikažemo kao umnožak struje i napona, formula bi bila A=U x I x t. I kad uvrstimo tvoje brojke u formulu; A= 12 x 1 x 1 => 12KWh. Ili napravimo varijantu A=12 x 1/3600 x 3600 => 12KWh. Kakav ti je doma pancer, zapravo nema nikakve veze s tvrdnjom da ćeš ubrzanjem punjenja trošiti više struje. Da, ali u kraćem vremenu. Potrošnja ENERGIJE biti će 'ista', mijenja se samo vrijeme..
Ne izvlačite se na osigurače, limitatore i gradsku mrežu. Tvrdnja je da će ubrzanje punjenja dovesti u konačnici do povećanja potrebne energije za punjenje baterije. I to više nego 1 x povećanje brzine. Objašnjenje s toplinskim gubitkom u ovoj tvrdnji je zanemariva. Radi se o vremenskoj razlici, pa ako punim 1/10 nazivne snage akumulator od 50Ah - 5 A jedan sat ili punim 2 sata s 2,5A - dođeš na 'isto'. Pusti sad toplinske gubitke, tvrdnja ti naprosto ne stoji..
Osim toga već duže vremena znamo za impulsne punjače akumulatora, koji ubrzavaju punjenje akumulatora drastično, a upravo bez nekog povećanja topline/pritiska u bateriji. A usput se razbijaju kojekakvi sulfati u olovnoj bateriji..
Možeš ti karikirati koliko želiš, punio ti sat vremena s 1A ili jednu sekundu s 3600A, potrošio si isto..
Dakle, govorimo o utrošenoj električnoj energiji potrebnoj za punjenje baterije. Jedinica je KWh, a formula je A=N x t; A=energija, N=prosječna snaga, t=vrijeme. Ili ako snagu prikažemo kao umnožak struje i napona, formula bi bila A=U x I x t. I kad uvrstimo tvoje brojke u formulu; A= 12 x 1 x 1 => 12KWh. Ili napravimo varijantu A=12 x 1/3600 x 3600 => 12KWh. Kakav ti je doma pancer, zapravo nema nikakve veze s tvrdnjom da ćeš ubrzanjem punjenja trošiti više struje. Da, ali u kraćem vremenu. Potrošnja ENERGIJE biti će 'ista', mijenja se samo vrijeme..
Toplinski gubici zbilja bi bili veći, jer velika struja koja prolazi kroz vodiče i tranzistore naravno stvara više gubitaka.
Olovne baterije su potpuno irelevantne, jer ih električni automobili iz produkcije ne koriste. One se niti ne mogu puniti brzo, tako da ova priča se ne odnosi na njih.
Također punjač veće snage (treba ti veća snaga ako želiš napuniti u manje vremena, jer rad je isti, vrijeme je manje, dakle snaga je veća) bi bili ogromni, ultra skupi, i kao što je već rečeno, imali puno veće gubitke (tj cijeli sustav bi imao puno veće gubitke), također u autu biš morao imati užasno debele kabele koji spajaju baterije. Dakle moralo bi se ići na napone od par kilovolti da kabeli ne bi bili debeli po par decimetara.
Još jedan problem koji nije spomenut je balansiranje članaka, vidim da se većina ne razumije u to, ukratko, nemoguća misija je balansirati članke tako brzo. Jedino rješenje u tom slučaju bi bilo da se svaki članak puni zasebno punjačima koji su jednako namješteni.
Toplinski gubici zbilja bi bili veći, jer velika struja koja prolazi kroz vodiče i tranzistore naravno stvara više gubitaka.
Olovne baterije su potpuno irelevantne, jer ih električni automobili iz produkcije ne koriste. One se niti ne mogu puniti brzo, tako da ova priča se ne odnosi na njih.
Nitko ne tvrdi da ne bi bilo toplinskih gubitaka, međutim u tvrdnji da se 120 x bržim punjenjem troši 120 x više struje, to je zanemariva činjenica. Trošiš 120 x više struje u 120 x manje vremena - čitaj trošiš isto.. Ili približno, ako baš želiš ukomponirati gubitke..
Olovne bateije sam spomenuo u kontekstu razbijanja sulfata pulsnim punjenjem. Tko kaže da ne možeš pulsno puniti i druge tipove baterija?
Nitko ne tvrdi da ne bi bilo toplinskih gubitaka, međutim u tvrdnji da se 120 x bržim punjenjem troši 120 x više struje, to je zanemariva činjenica. Trošiš 120 x više struje u 120 x manje vremena - čitaj trošiš isto.. Ili približno, ako baš želiš ukomponirati gubitke..
Olovne bateije sam spomenuo u kontekstu razbijanja sulfata pulsnim punjenjem. Tko kaže da ne možeš pulsno puniti i druge tipove baterija?
Zanemarivo ili ne, činjenica je da bi takvi punjači bili ektremno skupi, i ekstrmno veliki, dakle trebale bi nam "benzinske" za električne aute. A upravo jedna prednost je da možeš puniti doma ili bilo gdje gdje postoji utičnica (zato se u električne aute stavljaju punjači od 3.5kw, što je max za 16A osigurač).
Nitko ne tvrdi da ne bi bilo toplinskih gubitaka, međutim u tvrdnji da se 120 x bržim punjenjem troši 120 x više struje, to je zanemariva činjenica. Trošiš120 x više struje u 120 x manje vremena - čitaj trošiš isto.. Ili približno, ako baš želiš ukomponirati gubitke..
Olovne bateije sam spomenuo u kontekstu razbijanja sulfata pulsnim punjenjem. Tko kaže da ne možeš pulsno puniti i druge tipove baterija?
120 puta više struje u 120 puta kraćem vremenu je faktor veličine 120^2. Ovdje govorimo o fizici i matematici koji se uče u osnovnoj školi, a vidim da nekima i to ne ide.
Srž teme članka je vrijeme. Imamo za usporedbu dvije vrste baterija, jednakog kapaciteta. Prva baterija rađena u starijoj tehnologiji se puni X vremena. Druga, novije tehnologije se puni X/120 vremena. Da bi drugu uspio nafilati u tako kratkom vremenu, potrebno je (barem) 120 puta veća jačina struje (ili viši napon, kako je Jakovp gore naveo), u svakom slučaju, potrebna ti je veća snaga.
Jedino što te dvije baterije iz ovog primjera imaju zajedničko je količina (električne) energije koju se može staviti u njih.
Nitko ne tvrdi da ne bi bilo toplinskih gubitaka, međutim u tvrdnji da se 120 x bržim punjenjem troši 120 x više struje, to je zanemariva činjenica. Trošiš120 x više struje u 120 x manje vremena - čitaj trošiš isto.. Ili približno, ako baš želiš ukomponirati gubitke..
Olovne bateije sam spomenuo u kontekstu razbijanja sulfata pulsnim punjenjem. Tko kaže da ne možeš pulsno puniti i druge tipove baterija?
120 puta više struje u 120 puta kraćem vremenu je faktor veličine 120^2. Ovdje govorimo o fizici i matematici koji se uče u osnovnoj školi, a vidim da nekima i to ne ide.
A neki možda ni nisu završili osnovnu školu.
E1 = U * I1 * t1
E2 = U * I2 * t2
_______________
Ako je I2 = 120 * I1, a t2 = t1/120
onda je E1 = E2.
120 puta više struje u 120 puta kraćem vremenu je faktor veličine 120^2. Ovdje govorimo o fizici i matematici koji se uče u osnovnoj školi, a vidim da nekima i to ne ide.
Taman sam htio nešto napisati, AA-d00d me pretekao. Što je ovo, kvadrat??!? Kakvu si to fiziku i matematiku ti učio?
Kvadratni su gubici sa većom strujom kroz neki otpor.
Eva malo detaljnije što se tiče impulsnog punjenja za litijske baterije:
FAQ: Can LiFePO4 cells be charged with impulse DC current? (Most lead-acid batteries prefer to be charged with trickling currents – which increases their lifespan.)
Answer: With LiFePO4 cells it is possible to charge with non-impulsive DC current. There is no study or a test report known to us that would show any advantages of impulse current charging against the standard flat current charging. Based on comments from LFP cells suppliers, as far as possible the cells should be charged with continuous (non-impulsive) DC currents.
Što je kraće punjenje, potrebna je veća snaga. Prevedeno, struja punjenja.
Teoretski jako karikirano, kad bi ima bateriju koju puniš sat vremena s 1A, napunio bi je za sekundu s 3.600 A. Doma imaš osigurač od 35A (prosječno).
Možeš ti karikirati koliko želiš, punio ti sat vremena s 1A ili jednu sekundu s 3600A, potrošio si isto..
Dakle, govorimo o utrošenoj električnoj energiji potrebnoj za punjenje baterije. Jedinica je KWh, a formula je A=N x t; A=energija, N=prosječna snaga, t=vrijeme. Ili ako snagu prikažemo kao umnožak struje i napona, formula bi bila A=U x I x t. I kad uvrstimo tvoje brojke u formulu; A= 12 x 1 x 1 => 12KWh. Ili napravimo varijantu A=12 x 1/3600 x 3600 => 12KWh. Kakav ti je doma pancer, zapravo nema nikakve veze s tvrdnjom da ćeš ubrzanjem punjenja trošiti više struje. Da, ali u kraćem vremenu. Potrošnja ENERGIJE biti će 'ista', mijenja se samo vrijeme..
Pa o tome i govorimo. U teoriji ćeš potrošiti istu količini energije, problem je što nemaš instalacije za to.
