Dizajniran novi put fotosinteze

poruka: 27
|
čitano: 3.531
1
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Dizajniran novi put fotosinteze".
13 godina
offline
Dizajniran novi put fotosinteze

Evo dobrovoljno se prijavljujem za ugradnju!

Uštedio bih minimalno tisuću kuna i 30-ak sati koje potrošim na kuhanje kad bih se mogao hraniti sunčevom svjetlošću.

 

 
3 0 hvala 0
15 godina
offline
Dizajniran novi put fotosinteze

eh, gdje su s time bili dok sam radio u prosvjeti! mogao sam beznadežne panjeve od učenika i studenata pretvoriti u korisne organizme 

I know that you believe you understand what you think I said, but I am not sure you realize that what you heard is not what I meant.
Moj PC  
10 0 hvala 2
16 godina
offline
Dizajniran novi put fotosinteze

Hvala na zanimljivom štivu!
Da se sjetim dvije činjenice vezane uz temu - u biti najveći dio fotosintezne preobrazbe CO2 nazad u kisik i ugljik rade oceani, tj. planktoni i alge. Iako je njihova biomasa značajno manja od bimase kopnenih biljaka, biljke imaju mnogo dijelova koji su potporanj, cvjetovi, kora, korijenje koji ne sudjeluju u fotosintezi, za razliku od morskih organizama. I još jedna sitnica; iako se čini, da, kako je najvjerojatnije sav kisik koji udišemo, djelo fotosinteze, dakle živih bića, po novim saznanjima on nemora biti isključivi "biomarker" za život: http://www.space.com/30722-oxygen-on-exoplanets-alien-life.html
I još jedan članak: morski puž koji krade enzime iz algi za vlastitu fotointezu:
http://www.iflscience.com/plants-and-animals/sea-slug-steals-photosynthesis-genes-its-algae-meal/

http://www.bug.hr/forum/post/lcd-plazma-televizori/stvarni-vlasnici-brandova/2909836.aspx
Moj PC  
3 0 hvala 4
8 godina
offline
Dizajniran novi put fotosinteze
Savim točno: kisik nije biomarker za život. Život je na Zemlji dugo, dugo postojao prije nego što se pojavio kisik. U početku je kisik bio otrov, pa ga je bio problem ukoloniti. Prvi organizmi koji su koristili kisik ušli su u simbiozu s onima drugima i poslje se razvili u mitohondrije. Za anaerobne organizme (npr. za bakterije iz roda Clostridium) kisik je čisti otrov, pa zbog toga treba zračiti rane. I u našem oraganizmu oko 50 % udahnutog kisika ne iskoristi se za dobivanje energije nego za trovanje organizma (produkciju slobodnih radikala). Uz aerobni matabolizam još uvijek koristimo i onaj aerobni, bez kisika - to nam dođe kao nekakav atavizam (još od vremena kad smo bili bakterije). O tome bi se moglo dugo i naširoko pisati, no sada je vrijeme da stavim točku (.).
 
14 1 hvala 13
15 godina
offline
Dizajniran novi put fotosinteze

Kao i uvijek odlican clanak.

 

Jedno mozda glupo pitanje.

Da li ovo otkrice ima potencijala biti rjesenje i za globalno zagrijavanje?

Gods are fragile things; they may be killed by a whiff of science or a dose of common sense. – Chapman Cohen
 
0 0 hvala 0
8 godina
offline
Re: Dizajniran novi put fotosinteze
Ima, ima... Jasno je da bolji put fotosinteze dovodi do boljeg iskorištavanja Sunčeve svjetlosti, što opet znači da će ista površina pod biljnim pokrovom u nekom vremenenu upiti više ugljikova dioksida. Ta se istraživanja zapravo i provode primarno s tom namjerom.
7 godina
neaktivan
offline
Dizajniran novi put fotosinteze
Moj PC  
0 0 hvala 0
14 godina
offline
Re: Dizajniran novi put fotosinteze
Ajar kaže...

eh, gdje su s time bili dok sam radio u prosvjeti! mogao sam beznadežne panjeve od učenika i studenata pretvoriti u korisne organizme 

 A ja se s tim još uvijek mučim. On topic - ako ovo uspije riješiti će se jako puno problema, barem gledano s energetske strane. Još će nam na kraju uzmanjkati CO2.

dolazim odmah - Godo
16 godina
offline
Re: Dizajniran novi put fotosinteze
raguseo kaže...

 E da, tko zna koliko stotina milijuna godina sav oslobođen kisik u biti odlazio na oksidaciju željeza. Prije toga, (pretpostavljam) željezo na površini nije korodiralo, a onda su se pojavili prvi poznati crveni slojevi. U tom smislu, i Mars onakav crven, možda je oksidiran od kisika tih prabakterija?
Inače vidim, bilo je već nekih pokušaja za sintetičke fotosintetizatore:
http://newlaunches.com/archives/rca-graduate-develops-artificial-leaf-thats-capable-producing-oxygen.php
Ovo je dobar način za oplemenjivanje kisikom u svemisrkim brodovima, a i moguće da bi se mogao napraviti fotosintetizirajuć premaz za zgrade, ceste, aute? 

http://www.bug.hr/forum/post/lcd-plazma-televizori/stvarni-vlasnici-brandova/2909836.aspx
8 godina
offline
Dizajniran novi put fotosinteze
Željezo dakako nije korodiralo jer se nije nalazilo u elementarnom, metalnom stanju nego u obliku soli dvovalennog željezna, dakle Fe2+ koje je potom prešlo u Fe3+. Bilo je vjerojatno i nešto elementarnog željeza koje je stiglo meteoritima, ali ga nije bilo mnogo. Uostalom i u meteoritima, onima kamenima, željezo se nalazi u dvovalentnom stanju. Do oksidacije i taloženja željeza došlo je u oceanu u kojem je bilo mnogo otopljenih željeznih soli, dakako dvovalentnih.
 
5 0 hvala 3
16 godina
neaktivan
offline
Dizajniran novi put fotosinteze

Idu prema tome da porezu jos malo stabala?

 
0 0 hvala 0
11 godina
odjavljen
offline
Dizajniran novi put fotosinteze

Hoćemo moći napokon kakiti cvijeće? 

<----skorvy----> [tcbalkan.eu]
Moj PC  
0 2 hvala 0
8 godina
offline
Dizajniran novi put fotosinteze
Sve je moguće. "Dovoljno razvijena znanost ne može se razlučiti od magije", kako je rekao Arthur Clarke.
 
6 0 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
Re: Dizajniran novi put fotosinteze
danen kaže...
Savim točno: kisik nije biomarker za život. Život je na Zemlji dugo, dugo postojao prije nego što se pojavio kisik. U početku je kisik bio otrov, pa ga je bio problem ukoloniti.
....
 Uz aerobni matabolizam još uvijek koristimo i onaj aerobni, bez kisika - to nam dođe kao nekakav atavizam (još od vremena kad smo bili bakterije). O tome bi se moglo dugo i naširoko pisati, no sada je vrijeme da stavim točku (.).

Ideja za idući članak ili, ako je velika tema, serijal? :)

 

 

“From the naturalistic point of view, all men are equal. There are only two exceptions to this rule of naturalistic equality: geniuses and idiots.”
15 godina
neaktivan
offline
Dizajniran novi put fotosinteze

Hvala na osvjezavajucem clanku.

 

 
4 0 hvala 0
7 godina
offline
Dizajniran novi put fotosinteze

Ma ljubi te mati u čelo ...  

 
0 0 hvala 0
8 godina
offline
Re: Dizajniran novi put fotosinteze
danen kaže...
Ima, ima... Jasno je da bolji put fotosinteze dovodi do boljeg iskorištavanja Sunčeve svjetlosti, što opet znači da će ista površina pod biljnim pokrovom u nekom vremenenu upiti više ugljikova dioksida. Ta se istraživanja zapravo i provode primarno s tom namjerom.

Otkriće je zanimljivo, i kada bi rezultiralo 10 puta efikasnijim biljkama/bakterijama ili čime već, Hrvatska bi trebala dvije zagrebačke županije pokrivene postrojenjima da zadovolji sve svoje energetske potrebe.

Ja rekoh
15 godina
offline
Dizajniran novi put fotosinteze

pozoveš komada na kavu a ona će stidljivo: ne mogu, imam fotosintezu. 

I know that you believe you understand what you think I said, but I am not sure you realize that what you heard is not what I meant.
Moj PC  
3 0 hvala 0
8 godina
offline
Re: Dizajniran novi put fotosinteze
Dobro kaže čitatelj Littlemanbeingerasased da bi o tome trebalo više pisati. Pisati da, ali knjigu, ali tko će izdati knjigu? Čitam upravo izašli prilog (poslije mene) o virusima. Znate li da sam prije dosta godina napisao knjigu "Virusi i ljudi", no tvrtka Konzor koja ju je izdala je propala. Sedam godina sam uređivao i pisao za časopis Prirodu - pa je i on propao, premda "kao" izlazi (ove su godine uspjeli tiskati jedan broj, umjesto 11). To su, istina, tiskani mediji, no za elektroničke se ne može pisati nadugo i naširoko, samo kratke vijesti. Već šest godina tražim izdavača za knjigu o nuklearnim elektranama i opasnostima od njih, i ne mogu ga naći. Nitko se neće upustiti u rizik. Nije to samo: napiši pa kvit. Najlakše je napisati, mnogo je teže tekst na ovaj ili onaj način plasirati. Možda bi baš o tome trebalo više pisati.
16 godina
offline
Re: Dizajniran novi put fotosinteze
danen kaže...
Dobro kaže čitatelj Littlemanbeingerasased da bi o tome trebalo više pisati. Pisati da, ali knjigu, ali tko će izdati knjigu? Čitam upravo izašli prilog (poslije mene) o virusima. Znate li da sam prije dosta godina napisao knjigu "Virusi i ljudi", no tvrtka Konzor koja ju je izdala je propala. Sedam godina sam uređivao i pisao za časopis Prirodu - pa je i on propao, premda "kao" izlazi (ove su godine uspjeli tiskati jedan broj, umjesto 11). To su, istina, tiskani mediji, no za elektroničke se ne može pisati nadugo i naširoko, samo kratke vijesti. Već šest godina tražim izdavača za knjigu o nuklearnim elektranama i opasnostima od njih, i ne mogu ga naći. Nitko se neće upustiti u rizik. Nije to samo: napiši pa kvit. Najlakše je napisati, mnogo je teže tekst na ovaj ili onaj način plasirati. Možda bi baš o tome trebalo više pisati.

 Razumijem. Pored navedene muke, kod znanstvenih članaka "problem" je i u ozbiljnim pripremama - temeljitom istraživanju i krosreferencama popratne literature, recenzijama kolega, a i u vremenu izdavanja. Nauka napreduje i ono što je prije deset godina bilo korektno, sad je manjkavo ili čak i zastarjelo. Takvi čitatelji su i po prirodi kritičniji, i nemože se samo nešto izmisliti i reći "to je moje viđenje" jer čovjek stavlja reputaciju na kocku. Izdavanje i pisanje beletristike je puno zahvalnije: publika je manje kritična, masovnija je, nije toliko bitno vrijeme izdavanja (osim ako unutra nisu tračevi sa pravim osobama) i dijele se Kiklopi, koje jedan stručni autor nikada neće dobiti :)

Uglavnom, pišite barem nama - nije nešto, ali eto ima nas koje zanimaju ove teme.

http://www.bug.hr/forum/post/lcd-plazma-televizori/stvarni-vlasnici-brandova/2909836.aspx
8 godina
odjavljen
offline
Re: Dizajniran novi put fotosinteze
danen kaže...
Nitko se neće upustiti u rizik.

 Možda tekst nije dobar.

vocap, bičz?
12 godina
offline
Re: Dizajniran novi put fotosinteze
danen kaže...
Dobro kaže čitatelj Littlemanbeingerasased da bi o tome trebalo više pisati. Pisati da, ali knjigu, ali tko će izdati knjigu? Čitam upravo izašli prilog (poslije mene) o virusima. Znate li da sam prije dosta godina napisao knjigu "Virusi i ljudi", no tvrtka Konzor koja ju je izdala je propala. Sedam godina sam uređivao i pisao za časopis Prirodu - pa je i on propao, premda "kao" izlazi (ove su godine uspjeli tiskati jedan broj, umjesto 11). To su, istina, tiskani mediji, no za elektroničke se ne može pisati nadugo i naširoko, samo kratke vijesti. Već šest godina tražim izdavača za knjigu o nuklearnim elektranama i opasnostima od njih, i ne mogu ga naći. Nitko se neće upustiti u rizik. Nije to samo: napiši pa kvit. Najlakše je napisati, mnogo je teže tekst na ovaj ili onaj način plasirati. Možda bi baš o tome trebalo više pisati.

A kakva je situacija s digitalnom publikacijom, je li taj put nesto laksi?

 

U vezi nuklearnih elektrana - bilo bi zbilja lijepo vidjeti ovdje kratak strucni osvrt o njihovim negativnin stranama. Svaki put kada se na ovom forumu bilo tko drzne nesto negatvno o NE spomenuti, momentalno bude zasut drvljem i kamenjem.

8 godina
offline
Dizajniran novi put fotosinteze
Začeli smo malo širu temu o položaju znanstvene popularizacije u nas. Svi o njoj govore, svi se zaklinju o njezinoj važnosti, ali je malo tko podupire. Kako god da se uzme, da bi ona zaživjela treba imati tri stvari: (1.) dobre autore, (2.) dobre izdavače i (3.) dobru publiku. I dakako dobre sponzore. Što recimo znači dobra publika? Nije svaka knjiga za svakoga, netko će se nečime oduševiti što će drugi smatrati dosadom i tupežem. "Rat i mir" pročitao sam barem četiri puta, Hamlata (na engleskom) barem deset, no nikako nisam mogao svariti "Ime ruže" Umberta Ecca te sam bacio knjigu nakon trideset stranica (dosadno, prazno, baš glupo). Bio sam recenzent jedne znanstveno-popularne knjige, napisao o rukopisu sve najgore (nepismeno, nejasno, nestručno), no knjiga je ipak izišla (nakon to su se tri urednika namučila oko rukopisa) da bi doživjela poraznu kritiku sveukupne stručne i znanstvene javnosti. I sad budi pametan! Knjige su velik rizik, nikad ne znaš na što će se okrenuti, bez obzira na njihovu kvalitetu ili nekvalitetu.
Evo još jednog primjera. Javlja mi se neki nepoznat čovjek, Nijemac (ali razumije hrvatski) da je vidio rukopis moje knjige kod izdavača (koji je nije htio izdati) i da je s njime oduševljen. Ja mu pak kažem da sam srećom našao drugog izdavača, pa mu mogu dati već objavljenu knjigu - koju prvi izdavač nije htio ni razmotriti. Ovaj sav ozaren, zove me na večeru, pa me hvali u nebesa. I što sad?
No dosta o tome. Ne volim se jadati, ali samo malo da vidite kako pisanje nije samo stvar dara, inspiracije, muza i tamo nekakve romantike.
 
0 0 hvala 0
15 godina
offline
Re: Dizajniran novi put fotosinteze
danen kaže...
... Javlja mi se neki nepoznat čovjek, Nijemac (ali razumije hrvatski) da je vidio rukopis moje knjige kod izdavača (koji je nije htio izdati) i da je s njime oduševljen. Ja mu pak kažem da sam srećom našao drugog izdavača, pa mu mogu dati već objavljenu knjigu - koju prvi izdavač nije htio ni razmotriti. Ovaj sav ozaren, zove me na večeru, pa me hvali u nebesa. I što sad?

 hm, s ove strane, nitko nije prorok u svojoj zemlji, a s one ... ja bih pristao, uz neophodan oprez, primjeren internetskim poznanstvima s neznancima. možda ne bi bili loše povesti još ponekoga kao pratnju i svakako večerati na javnom mjestu 

 

pe se: izdavaštvo u hrvata je žešće ziheraštvo. bitan je jedino povrat uloženog. ili stravično čvrste veze. iako, ja sam kupio šest (slovima: 6) knjiga o ničemu (te pet podijelio kao darove) i svi su raspamećeni od sreće (ne zbog dara, nego zbog sadržaja). no više ih nema. papala maca. (cit.) "slabo nam to ide pa ne naručujemo". treba imati marketing kao apple. ili poptisati nives kelvin - celzijus (rođ. fahrenheit - reaumur) uz naslov "moja istina o ... " 

I know that you believe you understand what you think I said, but I am not sure you realize that what you heard is not what I meant.
Poruka je uređivana zadnji put pet 2.12.2016 5:29 (Ajar).
8 godina
offline
Dizajniran novi put fotosinteze
Spominjete moju "Knjigu o ničemu". Vidite, Vama se i Vašim prijateljima sviđa, no kad sam je darovao nekom poznaniku reče da je dosadna i da u njoj ništa ne razumije. Moj izdavač je s njom loše prošao, a ja sam je napisao za doista simboličku nakladu. Da biste Vi i drugi čitatelji egzaktno vidjeli o čemu govorim napravite malo istraživanje. Dakle, poredajte članke u ovoj rubrici prema tome koliko vam se sviđaju, a zatim ih poredajte po tome koliko su puta čitani i koliko puta komentirani. Pa vidite koliko se ta dva ranga slažu.
Riječ je o tome da što je nekome fascinantno, drugome je neinteresantno. Bio sam ne nekom stručnom predavanju i čuo kako se može egzatkno (analizom izotopa) vidjeti je li u vino dodana voda, je li napravljeno od šećera, pa čak i s koje je parcele ubrano. Ponudio sam tu temu za ovu stranicu, no urednik ju je odbio jer to očito malo koga zanima. Nikako ne dovodim u pitanje njegovu odluku: ja gledam sa stajališta svoje struke, kemije, čitatelj ove rubrike ne. No to opet ne znači da je ta tema sama po sebi neinteresantna, da o njoj ne bi valjalo pisati za kemičare.
 
1 0 hvala 1
7 godina
online
Re: Dizajniran novi put fotosinteze
danen kaže...
..... Bio sam ne nekom stručnom predavanju i čuo kako se može egzatkno (analizom izotopa) vidjeti je li u vino dodana voda, je li napravljeno od šećera, pa čak i s koje je parcele ubrano. Ponudio sam tu temu za ovu stranicu, no urednik ju je odbio jer to očito malo koga zanima.....

 Hmmmm......, ovo me iskreno šokiralo.

Kako li je samo uredništvo Buga došlo na ideju da posjetitelje Bug.hr-a ne zanima kapljica 

Sram ih i stid bilo.

 

Baš da vidimo, kako publika diše, zanima li ih ta tema:

 

 

8 Interesira me
0 ne interesira me
Kruha i igala...
12 godina
offline
Re: Dizajniran novi put fotosinteze
Šteta što se tebe ne može pretvorit u nešto korisno
1
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice