"64-gigabitnih"???; Da nije mozda 64-gigabajtnih....ili opet pricam gljuposti.....oprostite na spamu ako sam se sad samo osramotio (n00b :S )...
Mjere za cipove su u gigabitima, a kad se nekoliko takvih cipova slozi na plocicu, kapacitet plocice memorije se mjeri u gigabajtima.
Znao sam -.-.....gdje mogu naci malo vise o tome....neki link ili da mi netko malo objasni
sta znaci ako ce bit jedan cip od 64 gigabita, da ako stave samo 1 na plocicu da ce imati kapacitet 64 gigabajta....ili ne?
odlična vijest,pojeftinit će ssd diskovi
Znao sam -.-.....gdje mogu naci malo vise o tome....neki link ili da mi netko malo objasni
sta znaci ako ce bit jedan cip od 64 gigabita, da ako stave samo 1 na plocicu da ce imati kapacitet 64 gigabajta....ili ne?
1 bajt je sacinjen od 8 bitova. Sto ce reci da 64 gigabitni cip ima kapacitet od 8 gigabajta.
Znao sam -.-.....gdje mogu naci malo vise o tome....neki link ili da mi netko malo objasni
sta znaci ako ce bit jedan cip od 64 gigabita, da ako stave samo 1 na plocicu da ce imati kapacitet 64 gigabajta....ili ne?
1 bajt je sacinjen od 8 bitova. Sto ce reci da 64 gigabitni cip ima kapacitet od 8 gigabajta.
Ups....ovo sam cak i znao....srry....opet ja n00b
E kad se sjetim 4x 4MB EDO RAM 70ns :) Sad će mi biti dovoljan samo jedan memorijski modul i slot.
EDIT: sad vidim NAND memorija, proći će još vremena dok DDR dostigne isti proizvodni proces...
8 čipova = 64 GB SSD (+kontroler + DDRAM zbog brzine snimanja)
Za 640 GB treba 80 čipova u SSD kućištu...
Šteta, još su daleko od hard diskova!
Ostaje mi hibridna opcija: SSD za OS i programe + HDD za ostalo.
Ovo je mali korak naprijed (u cijeni), ali ne i revolucionarni!
E kad se sjetim 4x 4MB EDO RAM 70ns :) Sad će mi biti dovoljan samo jedan memorijski modul i slot.
EDIT: sad vidim NAND memorija, proći će još vremena dok DDR dostigne isti proizvodni proces...
Nikada DDR nece dostici isti proizvodni proces jer se radi o kruskama i jabukama. Glavna razlika je sto NAND (FLASH) memorija ima glavnu zadacu pamtiti dok nema struje, dok DDR (sve vrste RAMa) imaju kao glavni zadatak brzinu. Recimo, vrijeme pristupa kod DDR3 je reda 10 - 15nS i podaci se dohvacaju u blokovima kako bi se dodatno ubrzao pristup podacima. Vrijeme citanja i pisanja za DDR je identicno dok se kod NANDa JAKO razlikuje. Zamisli da ti neko spomene da se podaci u DDR upisuju brzinom od 250 mb/s!?
Uz spomenute DDR, tzv dinamicke RAMove, postoje jos i staticki RAMovi. Ovi se koriste tamo gdje trebas jos brzi pristup podacima, npr cache memorija. Standardno vrijeme pristupa kod statickih RAMova je reda nS. Naravno, vrijeme pristupa ovisi o tehnologiji izrade (MOS, ECL, ...).
Sto se tice razlika na tranzistorsom nivou, NAND i DDR koriste jedan tranzistor po bitu. Ako to mozemo uopce zvati vise tranzistorom. Raznim trikovima memorije se ubrzavaju, ali nazalost upis podataka u NAND traje poprilicno dugo. Gotovo beskonacno u usporedbi s RAMom (mislim da je reda 100 - 500uS). Tako jedan od trikova za ubrzanje NANDa (opcenito svih vrsta EEPROMa) je brisanje/pisanje blokova. Dok se kod RAMa (ili EEPROMa) svaki bit moze zasebno brisati/pisati, kod FLASHa (NAND, ...) se brisu citavi blokovi. Blok ovisi o arhitekturi ali je reda 64 ili puno vise bitova.
Citajuci ovo zapitas se da li su podaci o brzini upisa SSDa tocni. Bas gledam za Samsungov NAND FLASH od 16Gb. Brzina brisanja bloka je 1.5mS, dok upis jednog pagea traje 200uS. Tih 200uS je 5kB/s sto je jako daleko od 100 ili 250 MB/s. Dapace, randomsko vrijeme pristupa podacima je 10uS ili ti ga 100kB/s! Hmmm, sto vise gledam svi NANDovi imaju ta vremena. Evo, Micron uredno za svoje SSDove pise "sequential read/write speed of 200mb/s" ali nigdje ne pisu koliko se bytea upisuje/cita! Lopovi! Spominju 133MT/s (transfera u sekundi) sto je isto tako upitno. Izgleda da imaju hrpu RAMa i da su navedene brzine za upis u RAM.
Nikada DDR nece dostici isti proizvodni proces jer se radi o kruskama i jabukama.
Nikad ne reci nikad. Zivimo u doba tehnoloskog booma. Sve je to voce...
Glavna razlika je sto NAND (FLASH) memorija ima glavnu zadacu pamtiti dok nema struje, dok DDR (sve vrste RAMa) imaju kao glavni zadatak brzinu. Zamisli da ti neko spomene da se podaci u DDR upisuju brzinom od 250 mb/s!?
Postoje i memorije DDR tipa koje pamte nakon prestanka struje. To su non-volatile iliti NVM memorije. IBM vec dosta dugo radi na svojem projektu cijih rezultata bi se mogli posramiti i najnapredniji DDR cipovi. Vrijeme pristupa je impresivnih 2ns. Neki Nijemci su takodjer izmislili nesto slicno, ali sa manjim vremenom pristupa od 1ns. Jos malo pa prelazimo na pikosekunde lol :) Enivej, 250 MB/s je dosta sporo za DDR memoriju. Recimo moja (pod MojPC), ima brzinu od 4,89GB/s (test iz MemTest86+).
Uz spomenute DDR, tzv dinamicke RAMove, postoje jos i staticki RAMovi. Ovi se koriste tamo gdje trebas jos brzi pristup podacima, npr cache memorija.
Yep, true true... Cache memorije u procesorima imaju brzinu i po par destaka GB/s. Na mojem Q9650 je kakvih 50-ak GB/s :)
Citajuci ovo zapitas se da li su podaci o brzini upisa SSDa tocni. Lopovi!
Ma sve ti je to marketing. Sa klasicnim hard diskovima mogu manje pametovati, iako je svima poznata cinjenica o kapacitetu. Na disku od recimo 250GB, uopce nije moguce spremiti 250GB podataka. Teoretski je moguce najvise 250 milijardi bajtova, sto je cca. 233GB, a kad jos postavis particije (cim vise tim gore), onda dio otpada i na filesystem. Na kraju u najboljem slucaju vidis da si cca. 7% kapaciteta diska platio, a ustvari ih nemas. Ista stvar i sa SSD diskovima, mogu oni reci da disk pise brzinom 250MB/s, a to je mozda peak peakova u idealnim slucajevima kad se pohranjuje jedan veliki file. A kad istu kolicinu podataka pohranjujes/citas ali kroz stotine fileova (random read/write), to je sasvim druga prica i tu performanse drasticno opadaju. Enivej, mislim da su SSD diskovi buducnost. Nek jos malo razvijaju memorijske cipove i dosta snize cijene, pa ce sigurno dobiti i moju lovu.
Ne vjerujem da previše lažu o brzinama za SSD. Ovi brzi koji idu do oko 200 MB/s za zapis imaju DDRAM cache + kontroler.
Zadatak kontrolera je da čim manje piše po istim dijelovima memorije. I pretpostavljam da ono što je na RAM stiglo, zapisuje se paralelno da bi se dostigla ta brzina. Interesantno je da neki ugrađuju i kondenzator dovoljan da završi posao i kada je napajanje nestalo.
MLC čipovi imaju manji broj zapisa od SLC čipova, ali su jeftiniji. Čim veći SSD, to je manja vjerojatnost da se zapiše u isti blok, pa diskovi duže traju. Trajanje MLC diskova je oko 5 godina pod ekstremnim uvjetima svakodnevnog zapisivanja, a SLC čipovi bi išli možda i do 50 godina.
Interesantno je da neke kineske firme proizvode SSD-ove sa SLC čipovima, a prodaju ih po cijeni MLC baziranih SSD-ova.
Jedna od njih je KingSpec i mislim da imaju budućnost. Čipovi koje ugrađuju su Samsungovi.
Nikako da neki pametni uvoznik čita ovo šta pišem, pa da se KingSpec pojavi u našim trgovinama, jer bi valjda cijene mogle pasti i za 50%.
Sve su to prevare. Svi nas varaju i kradu.
Zivim od elektronike i jako dobro znam s cime delam. Gledao sam malo specifikacije SSDova i jako se suti o tome sto i kako se testira. Sve ipak zavrsava na nivou chipa i ako on treba 1mS za brisanje i onda jos 200uS za upis brze ne mozes. Eto, sam si rekao da ugradjuju "kondenzatore" da se podaci uspiju upisati. Pametni kontroler s puno RAMa drasticno ubrzava stvari, ali i puno FLASHeva u paraleli da mogu upisivati u drugi chip dok prvi gubi mS na upis. Stvari su vrlo jednostavne, kada dodjes do kraja pagea moras izgubiti 1.2mS da bi taj page zapisao. Ako stavis 5 FLASHeva u paralelu mozes govorit da ti treba 0.2mS za upis. Naravno, fiktivno. Sve se ovo odnosi na upis jednog filea. Sto ako upisujes 100 fileova?
Na moje pitanje poznatoj firmi koja radi SSDove sto ako se page file nalazi na SSDu. Odgovor je bio da imaju pametne algoritme. Drugim rijecima, ono sto se cesto mjenja drzi se u cacheu i ne zapisuje se u FLASH. Po meni, daleko bolja solucija bilo bi jako puno DDRa i puknuti swap unj (RAM disk). Ak se ima za bacat onda bi se i system32 mogao stavit u RAM disk i da vidis brzine. Ipak, DDR je 64 bita dok je SSD samo jedan.
Ni obicni diskovi nisu nista bolji. Sto ti znaci SATA 3Gb/s? Nista! Koliko je overhead kod SATAe? 1 : 10, 1 : 20? S druge strane, tom brzinom dodje u cache koji je nekih 8MB, kod boljih diskova 16 ili 32MB. Sto ako je file veci? Kao sto je kod SSDa kljucni faktor brzina FLASHa tako kod obicnih diskova je upis na disk. Ak se disk vrti sa 5400 u stvarnosti bi to znacilo nekih 2000 okr/min ili jos manje (podaci se upisuju u blokovima koji imaju poprilicno overheada). I sta kada se zapise jedan track? Mora se na slijedeci, sto znaci nekih 2mS cekanja, pa onda da se jos diskovi pozicioniraju na pravo mjesto (4mS) i tek onda ide upis. Sto se desi kada moras "sarati" po disku? Katastrofa!
Nije sve tako crno...
Ipak se OS boot-a duplo brže. Negdje je dobio na brzini. Kako je neki prosjek za HD oko 100 MB/s, SSD-ovi sa 200 MB/s idu približno duplo brže. Problem kod pisanja predstavljaju male datoteke (4KB) i tu se vide razlike. Intelovi diskovi su na ovom području među najboljima (i najskupljima). Po meni je Corsair opcija vrlo dobra (i brzine i cijene).
Indilinx kontroler se pokazao odličan, a koliko sam uspio shvatiti JMicron kontroleri su izgleda najgori, a mnogi jeftini SSD-ovi ih imaju (iako su novije generacije malo brže).
Ja bih rado imao neki Corsair (Indilinx čip) od oko 64 GB, na kojeg bih instalirao OS i programe. Ostalo bi bio magnetni disk.
Zašto? Već sam mijenjao (nakon 2 mjeseca) novi 1 TB disk od WD-a.
Mislim da je hibridna kombinacija najbolja opcija.
Ja čak imam jedan brzi 8 GB stick, sa kompletnim Mint linuxom i programima za obradu videa i rada sa zvukom u real-time modu.
Sa memory sticka se cijeli sustav digne za oko duplo duže u odnosu na SATA WD disk.
Sve je stalo na oko 6 GB.
Dok sam 8 dana čekao da mi servis Linx-a prizna garanciju i da novi disk, radio sam sa stick-a.
Da mi je tada bio jedan SSD od 64 GB...
Ja čak imam jedan brzi 8 GB stick, sa kompletnim Mint linuxom i programima za obradu videa i rada sa zvukom u real-time modu.
Sa memory sticka se cijeli sustav digne za oko duplo duže u odnosu na SATA WD disk.
Koji je to stick brži od hard diska? Pitam čisto informativno...
