Nadzvučna komercijalna avijacija – bilo pa prošlo

Meni bio i ostao jedan od najljepsih "aviona"! delta krila u zraku tj iznad nas u pokretu izgledaju najagresivnije!! stvarno steta!lp

 Naravno da ti se sviđa

Sve mi je jasno otprilike, još samo da pronađem kvačilo i to je to, polijećemo.

Nema kvačilo, automatik je. Dole imaš samo 2 pedale, gas i kočnica.

Podzvučna putnička avijacija je zapravo vrlo efikasna u usporedbi s automobilskim prometom, pa tako po putniku proizvodi od 180 do 240 grama po prijeđenoj milji (statutnoj, 1,6 km) dok auti po putniku po prijeđenoj milji proizvedu od 350 do 440 grama CO2. 

Concorde je proizvodio oko 1,5 kg CO2 po putniku po prijeđenoj milji (jer je imao samo duge interkontinentalne letove, inače bi bilo i više), a ovi bi novi motori trebali dati oko 1,13 kilograma CO2 po putniku po prijeđenoj milji. 

Osim CO2 emisija problem sa zagađivanjem iz zrakoplova su kondenzacijski tragovi koje mlažnjaci ostavljaju na svojim radnim visinama, a za koje se smatra da također pridonose globalnom zatopljenju. 

Concorde je zapravo neudoban avion za svoje putnike. Uskotrupac, mali sicevi, noge se mogu protegnuti samo u prolazu između sjedala. Putovalo se samo 3,5 sata do Amerike, ali 3,5 sata dosta stisnutog putovanja. 

I eventualni novi nadzvučni putnički mlažnjak će isto morati biti takav. 

Kilogram avionskog goriva daje oko 12 kWh. Dakle, govorimo o faktoru 30. Vrlo sam skeptičan po pitanju korištenja baterija (postojeće tehnologije) u mlaznoj avijaciji (zapravo EDF motori), iako već ima manjih elisnih zrakoplova koji koriste baterije. 

Kve?

Akcija - reakcija

Malo pobrkane neke osnovne stvari aerodinamike

Bitno je da reaktivni motori (mlazni bilo kojeg tipa) "love" što veću visinu, a propelerni što manju zbog efikasnosti. Na to je vjerojatno mislio

 Ček, po putniku u automobilu 350-440 grama? Znači svaki dodatni putnik uspjeva podignuti proizvodnju cca 400 g co2 po milji? 2kg za vozilo s 5 osoba? Čemu služi deklaracija po kojoj plaćam porez na uvoz automobila, recimo za Mitsubishi ASX 1.8d  136g/km (217g/mile)?

Mene više interesiraju Sabre motori koji su prošle godine predstavljeni . 

Pisalo se da Let od Londona do Sydneja bi trajalo 4sata, osim toga "lakše bi se došlo do svemira, a to bi i drastično smanjilo prijevoz tereta u orbitu s 15 tisuća funti po kilogramu na samo 650 funti" 

To sam kopirao na drugoj stranici, iako su sabre motori prije dizanjirani za let u svemir ali to ne znači da se nebi mogli koristiti u putničkim avionima u budučnosti. Sigurno su napravili puno veči pomak po potrošnji i iskoristivosti u odnosu na motore koje je koristio Concorde. 

Da bi se smanjila sigurnost od sudara itd sa drugim avionima barem onim koji nisu toliko brzi valjda bi letjeli na puno večoj visini.  Inače, ako sam nesto krivo napisao, ispravite me, ovo sam napisao kao totalni amater :D 

Zakon o očuvanju količine gibanja. Vidim, slabo se fizika uči, a super je zanimljiva.

Na velikim visinama avioni teško lete jer skoro da nema zraka koji im daje uzgon na krilima (radi različitog tlaka pri prolasku ispod i iznad krila), i koji sudjeluje u smjesi koju mlazni motor u velikoj brzini izbacuje van, stvarajući potisak. Zrak ima masu oko 2g po litri, a mlazni motor ga "puše" priličnom brzinom natrag, čime masu aviona gura naprijed. Mlazni motor je kao veliki usisivač koji poprilično snažno puše. Ako oduzmeš zrak, onda ti fali materijala kojeg radi potiska moraš izbacivati van. (masa goriva u jednom smjeru = letjelica ima potisak u drugom smjeru). Bez zraka bi morao koristiti masu nečeg drugog, recimo raketnog goriva i imati puno veći spremnik goriva. Bez zraka letjelice koje koriste elisu, poput dronova, helikoptera, aviona na propelerske motore, ne mogu letjeti jer nemaju masu zraka da je elisom odguruju kako bi vlastitu masu održali u letu. Olakotno je što je gravitacija slabija, i trenje, i što kad postigneš neku brzinu možeš u orbiti (izjednačena centrifugalna sila sa gravitacijom na letjelicu) skoro pa "besplatno" prelaziti kilometre, jer te ništa ne koči.

I can't even..

Toliko toga ne znaš da ne znam odakle početi.

Gustoća zraka varira s visinom. Na temperaturi od 15 stupnjeva i standardnom tlaku od 1018 hPa to je 1,3 kg/m3 (rho). Na drugačijim gustoćama (density altitude je termin u avijaciji koji govori o gustoći zraka ovisno o temperaturi i tlaku) on varira. Na 20 kilometara je 0,07 kg/m3. Međutim, to ne znači da "nema uzgona". Ima ga, dokle god ima bilo kakvog fluida da opstrujava noseće površine (krila), jedino se (pod pretpostavkom da su krila uvijek fiksne površine i profila, što naravno ne mora biti točno jer se i jedno i drugo može povećavati i mijenjati zakrilcima/pretkrilcima i mijenjanjem same geometrije krila) povećavamo brzinu za dobivanje iste količine uzgona na krilu.

Sve ovo gore, naravno, nema veze s EDF (electric ducted fan) motorima, o kojima se priča u postu koji si komentirao iako ništa nisi razumio. 

Problem s EDF motorima je što su inherentno neefikasni zbog svog samog dizajna - velike napadne ivice lopatica, relativno male brzine rotacije. Mlazne turbine u pravilu rade oko 110.000 okretaja u minuti, iako to može varirati ovisno od turbine do turbine, imaju manji promjer lopatica i da bi bili efikasni u svim režimima leta (polijetanje i slijetanje kao i let na putnoj visini) imaju nešto što se zove high-bypass design, a on usmjerava protok zraka oko turbine. Ovime se dobiva na malim brzinama veliki potisak relativno male brzine. 

Teoretski se može napraviti EDF s promjenjivim napadnim kutom lopatica, međutim problem je u materijalima i dizajnu, a ostaje i problem profila lopatice - svaka lopatica je minijaturno krilo, a svako krilo ima profil optimiziran za svoj režim rada. Koliko je meni poznato, ne postoji tehničko rješenje mijenjanja profila krila lopatice, a ne vjerujem ni da će se iznaći.

EDF-ovi do sada nisu dali nadzvučne brzine. Nikada. Također, na velikim visinama (malim gustinama zraka) njihov visoki napadni kut im nimalo ne pomaže jer se umjesto potiska na lopaticama stvara visokoturbulentno strujanje koje je neefikasno. Klasični turbomlazni motor izbacuje kroz turbinu i smjesu izgorenog goriva (gdje sada ima smisla tvoje bauljanje po akciji/reakciji) što EDF nema - on samo koristi zrak kao običan elisni motor, samo što je taj zrak vođen (ducted) kroz kućište oko lopatica EDF turbine. 

Ukratko, EDF motoru fali na visinama što bi izbacio.

Sada trk na Google pa do sutra spremi odgovor fizikalnog eksperta!

Ma EDF je ništa. Imaš turbinske (kao) lopatice koje su skupa s elektromotorom smještene u cilindrično kućište. Na taj način zrak koji bi s klasične elise skliznu ustranu ostaje na lopaticama/elisi turbine. Nema nikakve komore, nema bypassa (bio bi besmislen)... 

https://en.wikipedia.org/wiki/Ducted_fan

 AVRO RJ?

vozio sam se u njemu dosta puta vec, nisam uopce trazio po netu niti mi je zapravo palo na pamet a sad sam se sjetio, kakva je fora kod njegovog uzlijetanja? ima 4 motora, no kad dosegne odredjenu visinu, po zvuku se moze rec da se tek onda druga dva motora "pale" i daju mu "dodatan shus" u ledja. jel moguce da uzlijece sa samo dva motora a druga dva pali za cruising?