tamo sam i ja mislio ic u tu skolu,al brate nema se para 37 tisuca kuna godina....puno mi je to...makar ruku na srcu odlicno sve izgleda u faksu,uredeno,sve novo i nema se sta zamjerit
s obzirom da se ovakve "vijesti" pišu samo za algebrin studij, mislim da bi prema svim drugim školama, veleučilištima i sveučilištima bilo fer da se uz ovakvu "vijest" napiše ono što zapravo jest, plaćen oglas...
tamo sam i ja mislio ic u tu skolu,al brate nema se para 37 tisuca kuna godina....puno mi je to...makar ruku na srcu odlicno sve izgleda u faksu,uredeno,sve novo i nema se sta zamjerit
ako te čeka neki posao u toj struci, isplati se dati taj novac.. ako te "život odvede u drugom smjeru", ne baš..
iskreno,rekli su da kao oni suraduju s nekim velikim tvrtkama,tipa banke i siemens i slicno,i sigurno se isplati normalno otic tamo,i nimalo nesumnjam da ces dobit posao na kraju,al svejedno ja neam tolko novaca za placanje toga studija...
To ti iz vlastitiog iskustva pričaš ili naklapaš bezveze?
To ti iz vlastitiog iskustva pričaš ili naklapaš bezveze?
Pričam iz vlastitog iskustva sa ljudima sa tih studija. Nedavni primjer uključuje jednu osobu koja ide na takvo nešto smjer "Baze podataka". Pitao sam tu osobu do koje su normalne forme išli i koje su zadatke rješavali. Odgovor je bio pitanje "Što je to normalna forma? Radili smo Access i SQL server - kako napraviti tablicu, povezati ih preko ključeva itd..". To je samo jedan od primjera. To nema veze sa studijima i po zahtjevima je vjerovatno za red veličine lakše od nekog certifikata u MS-u (tamo barem treba NEŠTO znati), a sa pravim studijima se ne može uspoređivati.
Pričam iz vlastitog iskustva sa ljudima sa tih studija. Nedavni primjer uključuje jednu osobu koja ide na takvo nešto smjer "Baze podataka". Pitao sam tu osobu do koje su normalne forme išli i koje su zadatke rješavali. Odgovor je bio pitanje "Što je to normalna forma? Radili smo Access i SQL server - kako napraviti tablicu, povezati ih preko ključeva itd..". To je samo jedan od primjera. To nema veze sa studijima i po zahtjevima je vjerovatno za red veličine lakše od nekog certifikata u MS-u (tamo barem treba NEŠTO znati), a sa pravim studijima se ne može uspoređivati.
Znači ne pričaš iz vlastitiog iskustva nego iz iskustva drugih ljudi koji su išli na tko zna što. Kada se upišeš na ovaj fakultet onda možeš o njemu nešto napisati. Do tada, nauči se da u životu ne treba generalizirati i da "rekla/kazala" priče nisu uvijek činjenice.
I koji su to pravi studiji? I po čemu? Po znaju koje dobiješ? Po tome što "ne možeš" kupit ispit? Po tome što su svi koji završe "pravi" studij genijalci?
Pričam iz vlastitog iskustva sa ljudima sa tih studija. Nedavni primjer uključuje jednu osobu koja ide na takvo nešto smjer "Baze podataka". Pitao sam tu osobu do koje su normalne forme išli i koje su zadatke rješavali. Odgovor je bio pitanje "Što je to normalna forma? Radili smo Access i SQL server - kako napraviti tablicu, povezati ih preko ključeva itd..". To je samo jedan od primjera. To nema veze sa studijima i po zahtjevima je vjerovatno za red veličine lakše od nekog certifikata u MS-u (tamo barem treba NEŠTO znati), a sa pravim studijima se ne može uspoređivati.
Znači ne pričaš iz vlastitiog iskustva nego iz iskustva drugih ljudi koji su išli na tko zna što. Kada se upišeš na ovaj fakultet onda možeš o njemu nešto napisati. Do tada, nauči se da u životu ne treba generalizirati i da "rekla/kazala" priče nisu uvijek činjenice.
I koji su to pravi studiji? I po čemu? Po znaju koje dobiješ? Po tome što "ne možeš" kupit ispit? Po tome što su svi koji završe "pravi" studij genijalci?
Gle - pravi studiji su svečilišni studiji kojih ima sasvim dovoljno. Ako uračunamo sveučilišne gradove, u RH ima brat bratu 20ak sveučilišnih prediplomskih i diplomskih studija koji ozbiljno pokrivaju informatiku (kroz matematičke i inženjerske kolegije). Jedini stručni studij koji donekle ljude uči nečemu je TVZ. Ni on nije na razini FOI-a, FER-a ili PMF-a, ali je na recimo 50%. Ovo ostalo je u principu JAKO osiromašeno kriterijima - i svaka usporedba sa sveučilišnim programima je jednostavno nepoštena prema ljudima koji se ozbiljno bave strukom (na fakultetskim zavodima).
Nemam ništa protiv stručnih studija kada se na njih upisuju ljudi koji rade, imaju obitelj, imaju neki drugi faks i žele malo ući u informatiku, ali mi je tužno kad vidim da se 18godišnjacima takvi "fakulteti" predstavljaju kao alternativa. MOJE iskustvo su ljudi koje sam upoznao sa tih studija - odnosno njihovo (ne)znanje u usporedbi s nekim tko je prošao 5godišnji sveučilišni studij i pišao krv na algoritmima, matematici i normalnim formama.
Zapravo se općenito stručni studij gura kao alternativa sveučilišnom što je smiješno. Stručni studij služi tome da se postojeću radnu snagu nauči raditi s tehnologijom koja se razvija. Sveučilišni studij služi da se stvori radna snaga koja će dalje razvijati tu tehnologiju. To dvoje nije usporedivo i nije jedno drugom alternativa.
Gle - pravi studiji su svečilišni studiji kojih ima sasvim dovoljno. Ako uračunamo sveučilišne gradove, u RH ima brat bratu 20ak sveučilišnih prediplomskih i diplomskih studija koji ozbiljno pokrivaju informatiku (kroz matematičke i inženjerske kolegije). Jedini stručni studij koji donekle ljude uči nečemu je TVZ. Ni on nije na razini FOI-a, FER-a ili PMF-a, ali je na recimo 50%. Ovo ostalo je u principu JAKO osiromašeno kriterijima - i svaka usporedba sa sveučilišnim programima je jednostavno nepoštena prema ljudima koji se ozbiljno bave strukom (na fakultetskim zavodima).
Nemam ništa protiv stručnih studija kada se na njih upisuju ljudi koji rade, imaju obitelj, imaju neki drugi faks i žele malo ući u informatiku, ali mi je tužno kad vidim da se 18godišnjacima takvi "fakulteti" predstavljaju kao alternativa. MOJE iskustvo su ljudi koje sam upoznao sa tih studija - odnosno njihovo (ne)znanje u usporedbi s nekim tko je prošao 5godišnji sveučilišni studij i pišao krv na algoritmima, matematici i normalnim formama.
Zapravo se općenito stručni studij gura kao alternativa sveučilišnom što je smiješno. Stručni studij služi tome da se postojeću radnu snagu nauči raditi s tehnologijom koja se razvija. Sveučilišni studij služi da se stvori radna snaga koja će dalje razvijati tu tehnologiju. To dvoje nije usporedivo i nije jedno drugom alternativa.
Dugo već nisam čuo ovakvu demagogiju. Da su sveučilišni studiji takvi kako ti kažeš, ne bi postojala potreba da iko otvara privatne visoke škole niti da iko ide na njih. Interesantno je kako si ciljano izdvoji TVZ kao jedini sstudij koji je donekle komparabilan s "pravim" fakultetima. Niti PMF niti FOI niti FER ne daju znanja kakva daju usmjereni stručni studiji.
Sveučilišni studiji ovakvi kakvi jesu ne služe ničemu jer godinama proizvode radnu snagu koja se ne može zaposlit nigdje, imamo miljune ekonomista, pravnika i ne znam ni ja koga već ne. Što se tiče FER-a i ostalih sličnih studija, niko mi ne može reći da odatle izlaze sami genijalci.
Isto tako, ja imam desetke primejra ljudi koji su završili i FOI i FER i PMF pa dođu kod nas u Algebru na uvodno predavanje za predavača pa nemaju pojma ni o osnovnim stvarima kao što su TCP/IP protokol, mreže kao takve, AD, DNS i sl... O čemu mi pričamo? O robotima koji su završili takve škole učeći arhaične pojmove i teoreme.
Nefleksibilnost će državne fakultete ili odvest u propast ili će ih se privatizirat. Druge alternative nema. Malo firmi danas traži mislioce i teoretičare, većina ih traži radnike koji su ukorak s tehnologijom i spremni su odmah i sada počet radit. To je nešto što u ovakvom okruženju državni fakulteti ne mogu niti će moći ponuditi.
Da je onda kada sam ja išao na faks postojalo nešto ovako ko što ima sada, nikada ne bi išao na državni fakultet.
Još jednom, ne govoriš iz SVOJEG iskustva nego iz iskustva drugih ljudi koji su ti o tome pričali. I opet, generaliziraš. To što ti poznaš ljude koji ne znaju ne znači da su svi takvi.
Kakvih sam ja sve tuduma sreo a dipomirali su na "pravim" fakultetima.
Moje prvo iskustvo u informatici je bilo u privatnoj informatičkoj školi koja je tada (1998.) konkurirala Algebri. Znam tko tamo predaje, znam tko dolazi i znam kakvi su kriteriji prilikom testiranja. Drugo - hrpa ljudi koje znam upisala je sve i svašta "stručno" - od TVZ-a, VVG-a, splitskog, Upravnog prava itd. Niti u jednoj struci ili disciplini stručni studij ne dolazi do razine sveučilišnog jednostavno zato što se bazira samo na cookbook rješenju umjesto i na uzroku i prirodi problema.
E sad - ajmo na demagogiju.
Tvrditi da se na državnim fakultetima uči zastarjelim konceptima standardna je marketinška patka privatnih škola. To podsjeća na onu da su današnji automobili drugačiji od onih prije 50 godina - iako motor radi na istom principu kao i početkom prošlog stoljeća. Metodom promocije stručnih studija u ekonomiji i IT-u, dalo bi se tvrditi i da je strojarski fakultet obična glupost, i da netko sa višom automehaničarskom (ako bi takva škola postojala) zna više, jer eto diplomirani strojar ne zna izbrusiti glavu motora. Istom analogijom se napada i klasična psihologija (new age), medicina i više manje sve ostalo (u općoj suludoj "liberalizaciji" svega). Uvjeren sam da i moja baba od 90 godina ima što reći o ekonomiji i politici, ali sumnjam da to ima neki kredibilitet (iako bi me sad netko mogao optužiti za diskriminaciju i napad na slobodu govora). The point is - unutarnja arhitektura nekog softvera, normalizacija baze ili određivanje poslovnih procesa nekom od postojećih metoda ima ipak malo veću težinu od klikanja po Navisionu ili podešavanje win domene po špranci naučenoj u nekoj od tih škola.
Daleko od toga da stručni studiji nemaju svoje mjesto - ali oni nisu nastali zbog niske kvalitete državnih sveučilišta, već jednostavno zbog potrebe da se DODATNO EDUCIRA postojeća radna snaga (treba upisati u radnu knjižicu da znaš koristiti Access/MSSQL/Navision, a za to treba neki odobreni program jel). Drugi razlog ekspanzije privatnih škola je u tome što je hrvatska ekonomija uvozna i imitatorska, malo se toga ovdje radi i razvija - i naravno da će neka prosječna firmica radije 5000 plaćati klinca s tečajem u Algebri koji je naučio klikati po nekom ERP-u nego 10k FER-ovca za to isto. Ferovac će vjerovatno otići van (ako ima ambicija, ako nema uvalit će se u neku banku i igrati Black Ops pola radnog vremena).
Moje prvo iskustvo u informatici je bilo u privatnoj informatičkoj školi koja je tada (1998.) konkurirala Algebri. Znam tko tamo predaje, znam tko dolazi i znam kakvi su kriteriji prilikom testiranja. Drugo - hrpa ljudi koje znam upisala je sve i svašta "stručno" - od TVZ-a, VVG-a, splitskog, Upravnog prava itd. Niti u jednoj struci ili disciplini stručni studij ne dolazi do razine sveučilišnog jednostavno zato što se bazira samo na cookbook rješenju umjesto i na uzroku i prirodi problema.
E sad - ajmo na demagogiju.
Tvrditi da se na državnim fakultetima uči zastarjelim konceptima standardna je marketinška patka privatnih škola. To podsjeća na onu da su današnji automobili drugačiji od onih prije 50 godina - iako motor radi na istom principu kao i početkom prošlog stoljeća. Metodom promocije stručnih studija u ekonomiji i IT-u, dalo bi se tvrditi i da je strojarski fakultet obična glupost, i da netko sa višom automehaničarskom (ako bi takva škola postojala) zna više, jer eto diplomirani strojar ne zna izbrusiti glavu motora. Istom analogijom se napada i klasična psihologija (new age), medicina i više manje sve ostalo (u općoj suludoj "liberalizaciji" svega). Uvjeren sam da i moja baba od 90 godina ima što reći o ekonomiji i politici, ali sumnjam da to ima neki kredibilitet (iako bi me sad netko mogao optužiti za diskriminaciju i napad na slobodu govora). The point is - unutarnja arhitektura nekog softvera, normalizacija baze ili određivanje poslovnih procesa nekom od postojećih metoda ima ipak malo veću težinu od klikanja po Navisionu ili podešavanje win domene po špranci naučenoj u nekoj od tih škola.
Daleko od toga da stručni studiji nemaju svoje mjesto - ali oni nisu nastali zbog niske kvalitete državnih sveučilišta, već jednostavno zbog potrebe da se DODATNO EDUCIRA postojeća radna snaga (treba upisati u radnu knjižicu da znaš koristiti Access/MSSQL/Navision, a za to treba neki odobreni program jel). Drugi razlog ekspanzije privatnih škola je u tome što je hrvatska ekonomija uvozna i imitatorska, malo se toga ovdje radi i razvija - i naravno da će neka prosječna firmica radije 5000 plaćati klinca s tečajem u Algebri koji je naučio klikati po nekom ERP-u nego 10k FER-ovca za to isto. Ferovac će vjerovatno otići van (ako ima ambicija, ako nema uvalit će se u neku banku i igrati Black Ops pola radnog vremena).
Ja ne pričam o Algebri nego o Visokoj školi za primijenjeno računarstvo. Očito ti misliš na Algebru kada pričaš ovo o dodatnoj edukaciji. Znači, VŠPR ne služi za dodatnu edukaciju nego za stjecanje diplome u rangu bilo koje visokoškolske ustanove koja nudi 3 godine studiranja. U pripremi je i specijalistički studij od 2 godine, tako da će to biti 3 + 2 visokoškolska ustanova.
Sada kada smo to razriješili... Državni fakulteti su na razini na kojoj su bili prije 20 godina. I to je činjenica.
Nebi se previše mješao u raspravu ali spomenuo bi jednu cinjenicu. Svatko koga zanima informaticka
djelatnost u bilo kojem vidu je kao prvi izbor uzeo FER. Eto npr.MIOC u koji sam i sam išao.
Vecina te ekipe koja se misli baviti informatikom razmišlja jedino o FER-u. Sve ostalo su alternative.
A ti moji razredni kolege su apsolutni vrh u programiranju svoje generacije.
Stoga smatrati FER zaostalim i slicno po meni nije uredu. Treba se priznati da je FER najbolji
izbor za profesionalce i koji imaju velike ambicije. Takav dojam sam barem ja stekao.
I nije mi cilj tu neznam šta dokazivati, ali to je ono što vidim oko sebe.
Ja ne pričam o Algebri nego o Visokoj školi za primijenjeno računarstvo. Očito ti misliš na Algebru kada pričaš ovo o dodatnoj edukaciji. Znači, VŠPR ne služi za dodatnu edukaciju nego za stjecanje diplome u rangu bilo koje visokoškolske ustanove koja nudi 3 godine studiranja. U pripremi je i specijalistički studij od 2 godine, tako da će to biti 3 + 2 visokoškolska ustanova.
Sada kada smo to razriješili... Državni fakulteti su na razini na kojoj su bili prije 20 godina. I to je činjenica.
diploma VŠPR nikako nije u rangu bilo koje visokoškolske ustanove sa 3 godine. Sa čime ćeš onda uspoređivati diplomu vašeg budućeg specijalističkog studija, sa diplomom magistra struke na sveučilištu? Ne budi smiješan.
Uostalom, nije li vaš glavni marketinški trik bio izmišljeni certifikat upravo od FER-a (jednog od fakulteta po kojima tako rado pljuješ)?
Ja ne pričam o Algebri nego o Visokoj školi za primijenjeno računarstvo. Očito ti misliš na Algebru kada pričaš ovo o dodatnoj edukaciji. Znači, VŠPR ne služi za dodatnu edukaciju nego za stjecanje diplome u rangu bilo koje visokoškolske ustanove koja nudi 3 godine studiranja. U pripremi je i specijalistički studij od 2 godine, tako da će to biti 3 + 2 visokoškolska ustanova.
Sada kada smo to razriješili... Državni fakulteti su na razini na kojoj su bili prije 20 godina. I to je činjenica.
diploma VŠPR nikako nije u rangu bilo koje visokoškolske ustanove sa 3 godine. Sa čime ćeš onda uspoređivati diplomu vašeg budućeg specijalističkog studija, sa diplomom magistra struke na sveučilištu? Ne budi smiješan.
Uostalom, nije li vaš glavni marketinški trik bio izmišljeni certifikat upravo od FER-a (jednog od fakulteta po kojima tako rado pljuješ)?
Jasno sam rekao da je VŠPR stručni studij i kao takav se ne može uspoređivati s studijima koji su sveučilišni studiji. Isto tako, FER-ov certifikat kao takav nismo izmislili mi. To se da lako provjerit, stoga ne pričaj gluposti.
Zakonima i propisima ove države jasno je definirano koji se stručni ili sveučilišni ili kakvi god već nazivi stječu nakon diplomiranja na nekom od visokih učilišta ili sveučilišta. Prema tome, ja tu nemam što komentirati koja je diploma u rangu s kojom.
Isto tako, ne vidim gdje ja to pljujem po nekom fakultetu konkretno, samo sam rekao da državni fakulteti nisu u syncu sa realnim potrebama tržišta i stanjem u državi a ni u svijetu. To je nažalost činjenica.
Slažem se - to prije svega vrijedi za ekonomske fakultete koji izbacuju tisuće birokrata (so called ekonomista) svake godine. FER sa svojih 100-200 diplomanata godišnje, ili FOI sa 40ak (u smjeru Programsko inženjerstvo) teško da mogu zadovoljiti tržište. Ali zato je tu ekipa za stručnih studija da popuni repetitivne i support poslove (čast izuzecima koji su i bolji od kolega s FER-a, znam ih nekoliko).
Nisam rekao da ste ga vi kao škola izmislili, nego vi zajedno sa FER-om, valjda ga nitko drugi nema. I nitko ne zna što znači, osim vas?
Nemaš što komentirati koja je u rangu sa čime? a tko je ovo napisao? "VŠPR ne služi za dodatnu edukaciju nego za stjecanje diplome u rangu bilo koje visokoškolske ustanove koja nudi 3 godine studiranja."
A tu činjenicu koju navodiš si provjerio kako točno?
Nisam rekao da ste ga vi kao škola izmislili, nego vi zajedno sa FER-om, valjda ga nitko drugi nema. I nitko ne zna što znači, osim vas?
Nemaš što komentirati koja je u rangu sa čime? a tko je ovo napisao? "VŠPR ne služi za dodatnu edukaciju nego za stjecanje diplome u rangu bilo koje visokoškolske ustanove koja nudi 3 godine studiranja."
A tu činjenicu koju navodiš si provjerio kako točno?
Znači FER izmišlja stvari skupa s nama. Interesantno. Možda bi bilo najbolje da nazoveš FER i pitaš njih. Čisto sumnjam da bi oni svoje ime dali bezveze.
Visokoškolska = visoka škola. Rečenica je napisana da bi se jasno napravila distinkcija između tečajeva koje nudi Algebra i obrazovanja koje nudi VŠPR. Ne pratiš baš od početka? U svakom slučaju, nisam znao da FER ima 3 godišnji studij.
Činjenicu da su fakulteti nazadni što se tiče trenutnih tehnologija? Nemam ja tu šta provjeravat, to je nažalost tako. Jednostavno su preveliki i nefleksibilni.
Činjenicu da su fakulteti nazadni što se tiče trenutnih tehnologija? Nemam ja tu šta provjeravat, to je nažalost tako. Jednostavno su preveliki i nefleksibilni.
prvo da razriješimo sitnice -
http://www.fer.hr/oferu/preddiplomski
a drugo - može neki primjer oko nepraćenja tehnologije na državnim fakultetima? slučajno sam dobar sa desetak asistenata i profesora na FOI (redom info-kolegiji, slabo se razumijem s ovom ekonomskom klikom), pa da im neukima nešto predložim.
Činjenicu da su fakulteti nazadni što se tiče trenutnih tehnologija? Nemam ja tu šta provjeravat, to je nažalost tako. Jednostavno su preveliki i nefleksibilni.
prvo da razriješimo sitnice -
http://www.fer.hr/oferu/preddiplomski
a drugo - može neki primjer oko nepraćenja tehnologije na državnim fakultetima? slučajno sam dobar sa desetak asistenata i profesora na FOI (redom info-kolegiji, slabo se razumijem s ovom ekonomskom klikom), pa da im neukima nešto predložim.
Izvrsno. Ja sam bio uvjeren da je 4 + 1. Na ekonomiji je tako. :) Ipak sam ja davno diplomirao.
Iz razgovora s ljudima koji su bili na FER-u ili na FOI-u, neki od njih su jednostavno nezadovoljni. Većina ovih predmeta koji nude vuku se od stoljeća sedmog. Svi studiji su defakto developerski, što nužno ne mora biti loše. Isto tako vidim da ima kolegija o fotografiranju i obradi zvuka?! Tome se na FER-u nisam nadao. Isto tako, ekipa očekuje konkretnija znanja o tehnologijama koje su tražene danas, ne žele slušati elektrotehniku, fiziku i matematiku 3 godine.
Pogledao sam kolegije i na FOI-u. Ne znam što da kažem. Financijska matematika? FIT? Ovo je ko pola ekonomija a pola teorijska znanja iz informatike. Sorry, ali to nije ono što se danas traži, po mom skromnom mišljenu. Traže se konkretna znanja iz programiranja (FER pokriva) i adminstracije heterogenih okruženja ili samo Linux/Win okruženja. Ni FER ni FOI tako nešto ne nude u potpunosti.
Svi moji postovi na slične teme o edukaciji svode se na to da svatko ima pravo izbora. Ne treba apriori pluvati po nekom privatnom faksu samo zato što je privatni ... Isto tako, u zadnje vrijeme se po medijima pojavljuju analize da fakulteti jednostavno masovno produciraju krive profile stručnjaka. Bilo da se radi o ekonomistima, pravnicima, filozofima, ferovcima ili pmfovcima.
http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/01/07/0011006.html
http://www.poslovni.hr/41606/Vezani-clanci.aspx?ID=41606&pg=28
I sada ti budi pametan ... A na burzi ih miljarde ...
A pazi ovo http://www.poslovni.hr/vijesti/ekonomisti-i-it-inzenjeri-medu-najtrazenijim-su-kadrovima-172147.aspx
ne znam što to znači da nazovem FER, pa naravno da je netko morao smisliti taj certifikat (vi ili oni, manje bitno), zanima me samo koje će beneficije netko dobiti polazivši školu čiji je program certificiran od FER-a? i što točno taj certifikat znači, osim reklame za neupućene...
Naravno da postoji trogodišnji studij, kao i na 99% fakulteta u hrvatskoj (osim prava, medicine i možda još kojeg), a zove se preddiplomski studij.
Za tu činjenicu koju kažeš da ne moraš provjeracati, vrijedi isto ono pitanje koje si ti postavio nekom forumašu u svom prvom postu: to znaš iz osobnog iskustva, ili na pamet zaključuješ? Što nas vraća na točku iznad. Ne znam kako uopće komentiraš da su programi na sveučilištima zastarjeli, a ne znaš niti koliko godina im traju studiji. Sumnjam da onda znaš išta o samom programu.
ugl. mislim da je bit u tome da večina ljudi ne razlikuje sveučilišni od stručnog studija, samim time ne razlikuje znanstveno i stručno obrazovanje. Glupo je pljuvati i po jednom i po drugom. Sve ovisi što osoba želi.
NEgo, gledam malo vaš program na visokoj školi i nije mi jasno kako to da ste izbacili c++ iz naobrazbe? Iako se možda ne traže toliko ljudi koji znaju programirati u c++, samo znanje jezika će svima olakati razumijevanje programiranja u drugim OOP, i definitivno ih učiniti boljim programerima.
Ne samo da se matematika mora slušati 2 godine (a može nešto i na 3.), već bih ja tu istu razinu uveo i na EFZG. Pa bismo umjesto 1600 birokrata na godinu dobili 150 ekonomista koji znaju obračunati novac.
Što se tiče fizike i elektrotehnike - to je osnova od koje sve kreće - preko elektronike, do digitalnih sklopova, PIC-eva i tako dalje. Klinci koji klikaju po američkim soft proizvodima i nisu nešto konkurentni ako ih staviš u svjetski kontekst.
FOI s druge strane stavlja naglasak na poslovnu informatiku - i zato s jedne strane ima ekonomske predmete (da bi studenti lakše ušli u problemsku domenu), a s druge se forsira objektni razvoj i RAD alati (Websphere BPM, Visual Studio, Clarion, Netbeans), a od prve godine se dere po Pythonu. Istina je da FOI ima i taj nesretni smjer "Poslovni sustavi" na kojem se ekipa provlači i izbjegava teške predmete, ali nadajmo se da će to revidirati i time dodatno popraviti reputaciju faksa.
ne znam što to znači da nazovem FER, pa naravno da je netko morao smisliti taj certifikat (vi ili oni, manje bitno), zanima me samo koje će beneficije netko dobiti polazivši školu čiji je program certificiran od FER-a? i što točno taj certifikat znači, osim reklame za neupućene...
Naravno da postoji trogodišnji studij, kao i na 99% fakulteta u hrvatskoj (osim prava, medicine i možda još kojeg), a zove se preddiplomski studij.
Za tu činjenicu koju kažeš da ne moraš provjeracati, vrijedi isto ono pitanje koje si ti postavio nekom forumašu u svom prvom postu: to znaš iz osobnog iskustva, ili na pamet zaključuješ? Što nas vraća na točku iznad. Ne znam kako uopće komentiraš da su programi na sveučilištima zastarjeli, a ne znaš niti koliko godina im traju studiji. Sumnjam da onda znaš išta o samom programu.
ugl. mislim da je bit u tome da večina ljudi ne razlikuje sveučilišni od stručnog studija, samim time ne razlikuje znanstveno i stručno obrazovanje. Glupo je pljuvati i po jednom i po drugom. Sve ovisi što osoba želi.
NEgo, gledam malo vaš program na visokoj školi i nije mi jasno kako to da ste izbacili c++ iz naobrazbe? Iako se možda ne traže toliko ljudi koji znaju programirati u c++, samo znanje jezika će svima olakati razumijevanje programiranja u drugim OOP, i definitivno ih učiniti boljim programerima.
Zadnji put, svatko dovoljno bistar će razumno zaključiti koliko loše funkcionira državni obrazovni sutav. Pogledom na ponuđene kolegije (FER i FOI u ovom slučaju), vidi se da su to isti kolegiji koj ise vuku već milenijima (to znam jer sam 1993 upisivao faks i vidio te kolegije i tada, možda malo izmjenjene u imenu). Ne treba svima 3 godine fizike, elektrotehnoke i matematike. Osim prava, medicine, ekonomije i sl .. Nabrojio si samo 3 top fakulteta u državi po upisanim studentima. Ne trebam ja u dušu znat program da bi ga mogao komentirati.
Pa upravo je poanta da ljudi razlikuju stručni od sveučilišnog studija. Stručni studij daje konkretna znanja i vještine tako da čovjek odma može uskočit na radno mjesto, sveučilišni studij daje veću širinu u znanju, što isto tako ima svojih prednosti. Ali u jeku korupcijskih afera na državnim fakultetima izjaviti da se na privatnim fakultetima pod normalno kupuju diplome je u najmanju ruku smiješno.
BTW, C++ se radi u prvom kolegiju na faksu koji se zove "Programiranje" a kasnije se radi u C# i Javi.
Ne samo da se matematika mora slušati 2 godine (a može nešto i na 3.), već bih ja tu istu razinu uveo i na EFZG. Pa bismo umjesto 1600 birokrata na godinu dobili 150 ekonomista koji znaju obračunati novac.
Što se tiče fizike i elektrotehnike - to je osnova od koje sve kreće - preko elektronike, do digitalnih sklopova, PIC-eva i tako dalje. Klinci koji klikaju po američkim soft proizvodima i nisu nešto konkurentni ako ih staviš u svjetski kontekst.
FOI s druge strane stavlja naglasak na poslovnu informatiku - i zato s jedne strane ima ekonomske predmete (da bi studenti lakše ušli u problemsku domenu), a s druge se forsira objektni razvoj i RAD alati (Websphere BPM, Visual Studio, Clarion, Netbeans), a od prve godine se dere po Pythonu. Istina je da FOI ima i taj nesretni smjer "Poslovni sustavi" na kojem se ekipa provlači i izbjegava teške predmete, ali nadajmo se da će to revidirati i time dodatno popraviti reputaciju faksa.
Nekome će sve te matematike, fizike i elektrotehnike koristiti, ali ne svima. Ako ja želim samo programirat ili želim bit dobar sistemaš, toliko opterećenje općim predmetima je nepotrebno.
"Klinci koji klikaju po američkim soft proizvodima i nisu nešto konkurentni ako ih staviš u svjetski kontekst." To bi trebalo značiti što? Da su sistemaši nepotrebni? Ili da moraju završit FER da bi to mogli radit? To što na FER-u neće to ni vidit je manje bitno? Znači moram se školovat na faksu 4 godine, oglupit od 20 predmeta koje ću koristit nikad i onda još dodatno učit ako hoću bit sistemaš? U svjetskom kontekstu smo mi kao država beznačajni.
NEgo, gledam malo vaš program na visokoj školi i nije mi jasno kako to da ste izbacili c++ iz naobrazbe? Iako se možda ne traže toliko ljudi koji znaju programirati u c++, samo znanje jezika će svima olakati razumijevanje programiranja u drugim OOP, i definitivno ih učiniti boljim programerima.
Zasto bi C++ bio osnova nakojoj ces uciti OOP? Zasto to nebi radio u C#? Zasto to nebi radio u Javi? Koja je razlika? C++ je danas prespecifican jezik kojeg su prethodno spomenuti izgurali u nekakvoj generalnoj upotrebi te se koristi u specificnim situacijama gdje se zahtjeva brzina ili sto vec. Neznam sto ste se uhvatili tog usranog C++a.
Nekome će sve te matematike, fizike i elektrotehnike koristiti, ali ne svima. Ako ja želim samo programirat ili želim bit dobar sistemaš, toliko opterećenje općim predmetima je nepotrebno.
Sa ovim se ne slazem. Matematika i programiranje su usko vezana podrucja. Slazem se da se u programiranju problemi mogu rijesiti na vise nacina, ali sa dobrim znanjem iz matematike ces vrlo vjerovatno napisati efikasniji algoritam.
Sa ovim se ne slazem. Matematika i programiranje su usko vezana podrucja. Slazem se da se u programiranju problemi mogu rijesiti na vise nacina, ali sa dobrim znanjem iz matematike ces vrlo vjerovatno napisati efikasniji algoritam.
Ma sve 5, ali 3 godine i 6 matematika ... :)
Sa ovim se ne slazem. Matematika i programiranje su usko vezana podrucja. Slazem se da se u programiranju problemi mogu rijesiti na vise nacina, ali sa dobrim znanjem iz matematike ces vrlo vjerovatno napisati efikasniji algoritam.
Ma sve 5, ali 3 godine i 6 matematika ... :)
A cuj... i ja sam mislio - kad ce mi trebat statistika... a ono vidi vraga, nedavno sam radio nekakav modul koji je radio samo i jedino statistiku :)
upravo u ovakvom pristupu ("ja to ne moram znati") i jest problem. na taj način se stvaraju fah-idioti i galofak generacija. ne kažem da za stručni studij nema razloga (postojeća radna snaga), ali mislim da 18godišnjacima ne treba stručni studij reklamirati kao alternativu sveučilišnom. to je jednostavno krivo - jer će neki pametni klinac koji bi mogao do kraja iskoristiti svoje potencijale na faksu na kraju završiti klikajući po Accessu na "smjeru Baze podataka".
druga stvar su i te hajke protiv matematika. na FOI su podlegli tim kritikama pa na matematičkim kolegijima uvode gluposti poput seminara i projekata u pythonu. razmažena balavurdija nije u stanju riješavati Demidoviča pa im daju bodove na razne "aktivnosti" i "projekte" ne bi li podigli stupanj prolaznosti. opasan je taj put linijom manjeg otpora.
nisam rekao da mora bii osnova, nego da ćeš definitivno bolje programirati ukoliko poznaješ c++, nego ako ga ne znaš. Čisto toliko.
nego, u programu mi se čini da je kolegij programiranje c, a ne c++
da, i ja se slažem da je matematika jako važna za programiranje i da ju je potrebno dobro znati.
Sveučilišni studij će ti dati ogromnu količinu znanja, no u svojoj suštini i programu, potpuno će te zatupiti, tako da na kraju jedan FER osposobljava visokoškolovane šljakere. S druge strane, stručni studij, odnosno privatni fakulteti, svojim studijskim programom ciljaju u izučavanju profesionalaca koji će nakon završetka biti sposobni voditi firme i veće specijalizirane odjele.
Ništa neobično, jer kolegije na sveučilišnim studijima vode nezainteresirani profesori koji su upali u kolotečinu zastarjelim programom u svojih 40 godina staža, dok stručne vode direktori vrlo uspješnih firmi, dekani i drugi znanstvenici koji prate trandove i potraživanja tržišta.
Na kraju krajeva, FER-ovcu će šef biti "drkadžija s privatnog", budući da je u užem programu stekao znatno više znanja kako voditi odjele, projekte, grupu djelatnika i druge aktivnosti u modernom kapitalizmu. Ako nešto ne zna, uopće nije važno, ionako je zaposlio FER-ovca koji za njega šljaka.
niti jedna škola te neće naučiti voditi. to je jedna od najvećih laži koja se uzastopno ponavlja ne bi li postala istina.
