110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu energ

poruka: 39
|
čitano: 4.120
|
moderatori: vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug Onlinea. U nastavku se nalaze komentari na "110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu energ".
11 godina
offline
110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu energ

Bačen novac

 

 

scientia est potentia
Moj PC  
12 1 hvala 2
9 godina
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
alien kaže...

Bačen novac

 

 

 Sumnjam da bi netko ulozio stotine milijune dolara samo tako, da ta ideja nije vrlo obecavajuca... Pogotovo bankari dva puta promisle prije nego svoj novac uloze u nesto.

Koncept takvih baterija postoji vec neko vrijeme, nije to nesto novo ili revolucionarno, ali ocito je da su na tragu necega cim su dobili toliku investiciju... 

 

11 godina
offline
110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu energ

i ja sam danas u sebe uložio (beskamatno, do sutra): pečeni krumpir i zelenu salatu. 

očuvanje energije očuvanje energije
I know that you believe you understand what you think I said, but I am not sure you realize that what you heard is not what I meant.
Moj PC  
7 1 hvala 0
11 godina
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
=XFX=PlayHard kaže...

Koncept takvih baterija postoji vec neko vrijeme, nije to nesto novo ili revolucionarno,

Da.

Zove se akumulacijsko jezero.

With the anonymity of the internet where one can be anything they want, it constantly amazes me how many choose to be assholes.
4 godine
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
=XFX=PlayHard kaže...
alien kaže...

Bačen novac

 

 

 Sumnjam da bi netko ulozio stotine milijune dolara samo tako, da ta ideja nije vrlo obecavajuca... Pogotovo bankari dva puta promisle prije nego svoj novac uloze u nesto.

Koncept takvih baterija postoji vec neko vrijeme, nije to nesto novo ili revolucionarno, ali ocito je da su na tragu necega cim su dobili toliku investiciju... 

 

 eno ti u osijeku euro dom...

100 miliona eura i zjapi prazan...

samo trosak struje je pola miliona kuna godisnje...

 

sta je za bankare 100 miliona...

a i kolko god razmisljo...

možes se zajebat...

9 godina
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
syncmaster245b kaže...
=XFX=PlayHard kaže...

Koncept takvih baterija postoji vec neko vrijeme, nije to nesto novo ili revolucionarno,

Da.

Zove se akumulacijsko jezero.

 Akumulacijsko jezero je izuzetno problematicno za ekosustav i ne mozes ga imati svuda, a pogotovo ne u pustinji recimo. Iako rade na istim principu stvaranja potencijalne energije, akumulacijsko jezero s ovim nema veze. Ova je tzv. mehanicka baterija i taj koncept se predlaze vec neko vrijeme, Svicarci su dosli na ideju da bi blokove dizali na planine, i onda ih spustali po potrebi. Jedino sto mi se korisnost takvog sustava od 80-90% cini debelo pretjerana. Tu korisnost moze biti najvise 30-40%

21 mjesec
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
Zar nije bolje elektrolizu vode za vodik
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
 
0 0 hvala 0
9 godina
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
HCMAA kaže...
Zar nije bolje elektrolizu vode za vodik

 Korisnost elektrolize je oko 60-70% tako da bas i nije. Plus treba se uracunati energija koja se potrosi za kompresiju u velike spremnike, onda energija koja se potrosi da se vodik ponovno pretvori u elektricnu energiju, izuzetno neucnikovit proces, jedan od razloga zasto po meni automobili na vodik nemaju nikakve sanse u buducnosti! Trenutno je vodik skuplji od benzina po prijedjenom kilometru i tako ce vjerojatno i ostati jer ne mozes elektrolizu puno poboljsati u smislu korisnosti. Da i ne govorimo koliko su sami spremnici za vodik kao i ostala oprema skupi u odnosu na jedno ovakve rjesenje sa blokovima... 

11 godina
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
alien kaže...

Bačen novac

 

 

Krivo misliš.

 

Ovaj video se fokusira na beton vs. vodu, gdje oni promiču vodu. Kako misle koristiti vodu u arapskim zemljama? To ispari u par dana na 50-60°C izmjerenih u hladu(!!) dok na suncu je i više stupnjeva. Dakle beton je bolji izbor.

Oni se sprdaju kako je beton skuplji od vode, a šta je gradnja hidroelektrane totalno ecofriendly?? ili je jeftinije od ovih betonskih blokova, koliko ono košta gradnja jedne hidroelektrane? Koliko košta održavanje hidroelektrane naspram betonskog bloka.

 

I opet se vraćamo na početak, hidroelektrana ne pali niti u svim državama niti u svim predjelima država. Drugo, za akumulacijsko jezero treba biti specifično područje-lokalitet, dok betonski blok praktički možeš staviti gdje god hoćeš, jezero ne možeš. Solare koji dižu beton možemo staviti u centar grada da se tako izrazim, a jel možemo jezero staviti u centar grada?

 

Ne kažem da je ovo savršeno rješenje ali zašto ne probati i onda na pravom primjeru usavršiti ideju.

 

Treće, solarna ili vjetro energija koja stvara energiju za dizanje betonskih blokova je stalna, jesmo li sigurni da će sutra ili za 60 dana pasti dovoljno kiše da održava količinu nekog jezera? Za solarno sam siguran jer sunce radi svoje još koju milijardu godina, dok kišu moraš čekati da se "stvori", odnosno padne.

 

Ideja švicaraca ima smisla, i ne padajte odmah na fore nekih youtubera da naberu views samo radi zarade, ko i flat earth ekipa. Ne kopirajte samo youtubeove, razmišljajte svojim glavama, ako se s nečim ne slažete potpuno je u redu ali konstruktivno razmišljajte i obrazložite nešto logički. Najgore je copy&paste youtubea, koji je pun ljudi/kanala samo da zarade na views. Njima se živo fućka dal su u pravu ili nisu, ideja današnjih youtubera je stvoriti VIJEST ne bitno jel bila dobra ili lažna, jer oboje donosi novac preko views.

Poruka je uređivana zadnji put ned 20.10.2019 19:58 (makopos).
10 godina
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
Covjek je iznio svoje mišljenje na YT sa konkretnim podacima. Thinderf00t (Phil Mason) je znanstvenik i nije obični youtuber.

S obzirom da sam gradjevinac, mogu ti reći da je ovo rješenje bas skupo i ne vjerujem da moze biti isplativo. Morao bi ici u visinu radi isplativosti, ali vjetar brzo pocinje biti veliki problem.
Poruka je uređivana zadnji put ned 20.10.2019 20:28 (Lisica).
 
14 0 hvala 0
11 godina
offline
110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu energ

Največi problem je efikasnost, ovakav jedan toranj je sposoban pohraniti tek toliko energije koliko nekoliko prosječnih kučanstava potroši dnevno.

scientia est potentia
Moj PC  
3 2 hvala 0
11 godina
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
Lisica kaže...
Covjek je iznio svoje mišljenje na YT sa konkretnim podacima. Thinderf00t (Phil Mason) je znanstvenik i nije obični youtuber.

S obzirom da sam gradjevinac, mogu ti reći da je ovo rješenje bas skupo i ne vjerujem da moze biti isplativo. Morao bi ici u visinu radi isplativosti, ali vjetar brzo pocinje biti veliki problem.

Znači hoćeš reći mi smo svi pametniji bez uvida u ono što je dobio investitor, i vjerujemo samo jednom znanstveniku koji sve uspoređuje s vodom, a razloge koje sam naveo da je voda isto skupa i nepraktična nisi demantirao.

Evo objasni princip kako ćeš dovesti energiju hidroelektrane u grad, naspram npr ideje da laički pojednostavim staviš ovaj toranj u sredini grada sa solarima po kućama i zgradama.

Koliko će koštati izgradnje hidroelektrane i gubitka prijenosa do grada, naspram ovoga.

Kao što rekoh "rulja" je pametnija bez uvida u računalne modele ovakvog projekta, a nitko nije usporedio izračune hidroelektrane koju youtube znanstvenik stalno uspoređuje s ovakvim projektom.

 

Znači mi smo pametniji od svih onih koji tamo rade na projektu plus cijeli tim ljudi od investitora koji su uložili taj novac. Jer većina je samo skočila na Like jednog youtubea. I dalje nitko od nas nema uvid u ono što ima investitor ali mi znamo bolje. To me podsjeća na one neuke u zemljema gdje jedan političar kaže nešto a rulja odmah za njima diže ruke u zrak to mora biti tako, jer on je to rekao.

11 godina
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e

Ne možeš ni ovo imati svuda:

- nema šanse da ovo bude funkcionalno na jakom vjetru

- velike temperaturne razlike bi također mogle predstavljati problema za ovakvu kontrukciju

- na trusnom području zaštita od potresa predstavlja dodatne izazove

- postavlja se pitanje buke i vibracija, što bi moglo predstavljati problem u planinskim područjima (lavine, odroni), urbana područja (zaštita zdravlja)

- zemljano/pješčano/mekano tlo predstavlja jako loš teren za ovoliko visoke i teške konstrukcije čak i kad su statične, pomicanje mase dodatno otežava situaciju

 

Konstrukcija koja može izdržati X tona blokova, može izdržati i X tona vode. Eventualna mana vode je što ipak traži određenu visinu da bi se stvorio dovoljan tlak za pokretanje turbine, ali s druge strane, što je veća razlika u visini, više je i energije pohranjeno.

 

Utjecaj na ekosustav je prvenstveno zbog isparavanja, a to je ujedno i najveći problem, međutim, taj problem se sve efikasnije riješava s plovećim lopticama koje stvaraju izolirajući sloj (smanjuje se prijenos topline) i minimiziraju slobodnu površinu (isparavanje je proporcionalno površini), čime se smanjuje i gubitak vode i utjecaj na ekosustav.

 

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
11 godina
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
HCMAA kaže...
Zar nije bolje elektrolizu vode za vodik

 Ne. Na uloženih 100kWh u proizvodnju vodika, na kraju iz njega dobiješ 30kWh

11 godina
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
alien kaže...

Največi problem je efikasnost, ovakav jedan toranj je sposoban pohraniti tek toliko energije koliko nekoliko prosječnih kučanstava potroši dnevno.

 

Kažeš efikasnost... nitko ne očekuje od prvog rješenja super mega rezultate. Oni govore o MW, kolika ja znam nekoliko prosječnih kućanstava ne troši u MW.

Prvi čovjek koji je napravio traktor ismijavali su mu se svi i propao je. No da li je koncept traktora propao? Kasnije su napravili bolji efikasniji model traktora usavršili ga i eto i dan danas ga koristimo. Jel se danas itko smije traktoru?

Elon Musk. Imao je novaca za 4 pokušaja spuštanja raketa na zemlju, sve je spušio. Svi su mislili da je lud. Ali imao je tim znanstvenika koji su u petom pokušaju uspjeli. I sad je Musk novi bog inovatora.

Efikasnost ne dolazi iz prvog pokušaja. Ali koncept se nije promjenio.
Niti je prva solarna ćelija bila na razini efikasnosti današnjih. Ali da li je solarni koncept propao? Nije.

 

MrBlc kaže...

Ne možeš ni ovo imati svuda:

- nema šanse da ovo bude funkcionalno na jakom vjetru

- velike temperaturne razlike bi također mogle predstavljati problema za ovakvu kontrukciju

- na trusnom području zaštita od potresa predstavlja dodatne izazove

- postavlja se pitanje buke i vibracija, što bi moglo predstavljati problem u planinskim područjima (lavine, odroni), urbana područja (zaštita zdravlja)

- zemljano/pješčano/mekano tlo predstavlja jako loš teren za ovoliko visoke i teške konstrukcije čak i kad su statične, pomicanje mase dodatno otežava situaciju

 

Konstrukcija koja može izdržati X tona blokova, može izdržati i X tona vode. Eventualna mana vode je što ipak traži određenu visinu da bi se stvorio dovoljan tlak za pokretanje turbine, ali s druge strane, što je veća razlika u visini, više je i energije pohranjeno.

 

Utjecaj na ekosustav je prvenstveno zbog isparavanja, a to je ujedno i najveći problem, međutim, taj problem se sve efikasnije riješava s plovećim lopticama koje stvaraju izolirajući sloj (smanjuje se prijenos topline) i minimiziraju slobodnu površinu (isparavanje je proporcionalno površini), čime se smanjuje i gubitak vode i utjecaj na ekosustav.

 

 

Većina stoga stoji ali ne naspram betona.

- jaki vjetar ti očekuješ da će biti 365 dana u godini? Ali da, možeš očekivati da kiše neće negdje pasti 365 dana da bi imao jezero.

- temperaturne razlike možda mogu naštetiti betonu (o tome možemo debatirati unedogled) ali jesi siguran da voda neće ispariti na vrućinama?

- trusno područje može stvoriti rupe u jezeru pa ode i voda, pukne brana.. znači ništa bolje što bi bilo bolje od betonskog rješenja.

- buka, hidroelektrana ne stvara nikakvu buku?

- pješčano tlo... kako li su samo onda izgradili Dubai i Abu Dhabi. Normalno da neće staviti betonsko rješenje u živi pijesak, nećemo valjda pretpostavljati da su toliko glupi da 100 milijuna dolara stave na takvo tlo.

 

 

Poruka je uređivana zadnji put ned 20.10.2019 21:48 (makopos).
9 godina
offline
110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu energ

Jeste se uhvatili tog vjetra ko pijani plota, a on je uz sve ovo najbrojano najmanji problem. Najveci problem ovakvog sustava je njegova KORISNOST pohrane, koliko ulozene  energije mogu dobiti natrag. Vjetar se moze ucinkovito rijesiti tako da se naprave silosi i takva konstrukcija se zatvori, ovo za trusna podrucja i ostale stvari su vec teorije zesce. Kad uzmete da se usred pustinje u hrpi pijeska i nestabilnog erodiranog tla, napravila Burj Khalifa i da se njenim dizajnom rijesio problem vjetra koji bi ju, da je dizajn bio drugaciji, doslovno slomio, onda je jasno da manja "gradjevina" ovog tipa ne bi trebala predstavljati veci problem, bitno je samo troskove spustiti sto je moguce nize, to ce biti najveci izazov uz sto vecu korisnost... 

 
1 0 hvala 0
11 godina
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
makopos kaže...

 

Kažeš efikasnost... nitko ne očekuje od prvog rješenja super mega rezultate.

Prvi čovjek koji je napravio traktor ismijavali su mu se svi i propao je. No da li je koncept traktora propao? Kasnije su napravili bolji efikasniji model traktora usavršili ga i eto i dan danas ga koristimo. Jel se danas itko smije traktoru?

Ali ovo nije prvi pokušaj, ovo je pokušaj unaprijeđenja postojećeg koncepta rješenjem koje je bolje za neke stvari (tamo gdje je voda problem), ali je puno složenije, skuplje i sklonije greškama. Kao da traktor pokušaš unaprijediti tako da na hidraulični cilindar montiraš motiku.

 

makopos kaže...

Oni govore o MW, kolika ja znam nekoliko prosječnih kućanstava ne troši u MW.

Tu si u pravu, iako su MW (snaga koju može uzimati iz mreže ili u nju vraćati) čak manje bitni od MWh (količina energije koju može pohraniti).

 

makopos kaže...

Većina stoga stoji ali ne naspram betona.

- jaki vjetar ti očekuješ da će biti 365 dana u godini? Ali da, možeš očekivati da kiše neće negdje pasti 365 dana da bi imao jezero.

- temperaturne razlike možda mogu naštetiti betonu (o tome možemo debatirati unedogled) ali jesi siguran da voda neće ispariti na vrućinama?

- trusno područje može stvoriti rupe u jezeru pa ode i voda, pukne brana.. znači ništa bolje što bi bilo bolje od betonskog rješenja.

- buka, hidroelektrana ne stvara nikakvu buku?

- pješčano tlo... kako li su samo onda izgradili Dubai i Abu Dhabi. Normalno da neće staviti betonsko rješenje u živi pijesak, nećemo valjda pretpostavljati da su toliko glupi da 100 milijuna dolara stave na takvo tlo.

1.) ne očekujem jaki vjetar 365 dana u godini, ali očekujem da će onda kad je jak vjetar biti viška struje iz vjetroelektrana.

 

S tim da tu postoje dvije problematične razine vjetra - operativna i statična:

- kad je vjetar dovoljno jak za proizvodnju viška energije, a ne toliko jak da predstavlja opasnost za vjetrenjače, sustav mora dovoljno pouzdano moći naciljati blokove na visini, koja je u pravilu izložena vjetru, kompenzirati njihanje konopa, izbjeći sudaranje blokova koje bi moglo uzrokovati štetu i rušenje...

- kad nije bitna operativnost (toranj je pun ili je vjetar iznad dopuštenog za rad vjetrenjača i one su zakočene), sustav mora biti toliko stabilan da mu vjetar ne ugrožava statiku. Živio sam u Splitu na sjevernoj strani na 14. katu i znam što vjetar radi zgradi od armiranog betona. Neboderi od 400 m se znaju ljuljati s metrom amplitude. Što misliš što se događa s blokovima koji nisu međusobno povezani? 

 

Ako imaš dva jezera prekrivena granulama izolirajućeg materijala, isparavanje je značajno reducirano i čak i ako se stvarno dogodi dugačak period bez kiše, kapacitet ti lagano krene opadati, ali i dalje imaš operativan sustav. Čak i ako dođe do ekstremno dugog perioda bez kiše, u najgorem slučaju ćeš imati nedovoljan kapacitet, dok kod betona i vjetra možeš imati štetu na infrastrukturi, a ako se u blizini nađu ljudi, i ljudske žrtve.

 

2.) Temperaturne razlike mogu uzrokovati probleme sa statikom, što dovodi do štete na infrastrukturi, a za isparavanje vidi gore.

 

3.) Jačina potresa pri kojoj puca stijena ili brana je poprilično velika i takvi potresi je javljaju jako rijetko čak i na trusnom području. Jačina potresa koja može urušiti strukturu od nepovezanih betonskih blokova je neusporedivo manja, vjerojatnost je veća, a mogu se javiti i na umjereno trusnim područjima. Analogija bi bila "možeš poginuti i pri 100 km/h i pri 30 km/h, znači nije sigurnije voziti 30 km/h".

 

4.) Hidrocentrala jest bučna, ali je buka koncentrirana na sami pogon, koji se nalazi u podnožju planine, dok je buka na samoj cijevi u pravilu manja nego kod prirodnih podzemnih tokova (pravilnija crijev znači nižu buku). Jedan pogon može imati daleko veći kapacitet pohrane i za postići ekvivalent, moraš imati daleko više ovakvih tornjeva.

 

Vodu možeš pumpati uz brdo, dok sajlu moraš vući (sustav koji bi iz doline gurao blokove u planinu bi bilo daleko složeniji), pa zahtjeva pogon u planini. 

 

5.) Nisam rekao da se ne može, već da je loš teren. Možemo vući usporedbe s megalomanskim projektima, međutim, pitanje nije može li se napraviti, već da li i dalje zadržava ekonomsku isplativost. Ako zbog temelja cijena ulaganja skače u nebo, onda druga rješenja koja bi možda imala veće gubitke postaju isplativija.

 

 

Tvoja ideja da se ovo stavlja u grad je posebno problematična zbog stavki 1, 2, 3 jer mogućnost da opća populacija boravi u neposrednoj blizini zahtjeva određene sigurnosne standarde koje je s nepovezanim blokovima jako teško zadovoljiti, te zbog stavke 4 jer moraš zadovoljavati propise o zaštiti ljudi od buke, vibracija i slično.

 

 

Naravno, ne kažem da se svi problemi ne mogu riješiti, ali ako je njihovo rješavanje skuplje od alternativa, onda je ideja promašaj.

 

Edit: =XFX=PlayHard

Što se potresa tiče, nepovezani blokovi predstavljaju problem. Ako ideš raditi neki sustav koji će omogućiti povezivanje blokova s blokadom, onda se sustav značajno komplicira i diže cijena. Isto tako, vanjska konstrukcija za zaštitu od vjetra diže cijenu. I sam kažeš da treba postići što veću efikasnost uz što manju cijenu, a problemi koji značajno dižu cijenu tu predstavljaju zapreku.

Privatne poruke su za privatne razgovore. Ne odgovaram na općenita pitanja vezana uz neku temu.
Poruka je uređivana zadnji put ned 20.10.2019 22:41 (MrBlc).
11 godina
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
alien kaže...

Največi problem je efikasnost, ovakav jedan toranj je sposoban pohraniti tek toliko energije koliko nekoliko prosječnih kučanstava potroši dnevno.

 Hoćeš reći da par prosječnih kućanstava troši 35 MW/h struje? Možda ako se radi o par ogromnih farmi BTC-a, pa ih ti računaš kao kućanstva 

Poruka je uređivana zadnji put pon 21.10.2019 11:30 (dd.inc).
11 godina
offline
110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu energ

Ja bih osmislio neke snažne opružne sisteme. Lijepo bi ih višak iz elektrana navijao, i čekale bi da se opuste kad se pojavi rupa. 
Dizanje... a možda bi se dalo s manjim visinama, neznam. Netko je spominjao pustinje. Pa zašto tamo nebi imali elektrane sa reverzibilnim spremnicima pijeska umjesto vode?
Sve što može dobiti potencijalnu energiju trebalo bi moći upotrijebiti. Pijesak se baš čini povoljan gotovo kao voda. Pogotovo ako se sjetimo da isti neće isparavati.

http://www.bug.hr/forum/post/lcd-plazma-televizori/stvarni-vlasnici-brandova/2909836.aspx
Moj PC  
1 0 hvala 0
4 godine
offline
110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu energ
Da bi se vidjela isplativost nekog enegretskog objekta treba uzeti sve činitelje u obzir, a ne samo one za koje mislimo da o njima znamo. Recimo ovo o skupoći i ekološkoj neprimjenosti betona (900 kg CO2 po toni). Nije skup beton nego je skup cement, a koliko će ići cementa u beton pitanje je za sebe. Betonski blok ne treba biti, niti će biti (lijepo piše u članku) ispunjen betonom, barem ne onim kvalitetnim. Od njega je dovoljno napraviti samo ljušturu, a potom u nju staviti teret. Umjesto da mudrujete trebali biste otići vidjeti kako se se po Dalmaciji gradile, a možda se i još grade "kuće od betona". U kašun bi se nabacalo kamenje (od po 3-5 kg), a onda na to ulio beton, da ga poveže. Dobiva se "betonski zid" od samo 20 % betona, a taj se beton opet sastoji većinom od pijeska i šljunka s vrlo malo cementa. Još je sve jeftinije ako se umjeto kamena iz kamenoloma blokovi pune građevnim otpadom, šutom, koja se na takav način može i zbrinuti (umjesto da se baca na smetište). Koliko razumijem, projekt je namijenjen za ujednačenje proizvdnje/potrošnje energije za što obično služe plinske ili dizelske elektrane. Pa sad razmislite, je li jeftinije i za okoliš povoljnije izgraditi jedan ovakav toranj, ili plinsku elektranu.
 
5 0 hvala 0
10 godina
offline
110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu energ

no i svi se razbacujete brojevima, postocima...ima računica i za to, i vjerojatno su malo bolje proračunavali...

 

ovo je JEDAN od oblika rješavanja uravnoteženja potrošnje u cjelokupnoj el. mreži, kao i ona naša reverzna hidrocentrala kod Obrovca...

 

pumpa se gore kad je jeftinija, pušta dolje kad treba...

 

 

a propos hidrolize koja je spomenuta, dr. Raos, koja je ono ovisnost elektrolize vode ovisno o temperaturi?

 

Spomenuo sam BMWov pogon za rasčlanjivanje vode, pomoću fokusiranih zrcala koja Sunčevu energiju koriste za zagrijavanje tornja ispunjenog vodom, mislim da je bio postavljen u Andaluziji ispitni laboratorij?

 

podatak kojim baratam je da na nekih 2200 °C počinje iskoristivost rasapa vode, a na 3000 °C se 50% H2O molekula raspadne...

 

no to je teško održivo, pa se na nižim temperaturama (700 °C naviše) elektrolizom razbija oslabljena veze atoma vodika i kisika...

 

Koja je dakle ta ovisnost o temperaturi (i sukladno iskoristivost) hidrolize ?

Ju je je? Je ju je!
Moj PC  
1 0 hvala 0
10 godina
online
110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu energ

Obzirom da se radi o jednostavnoj ideji, sumnjam da već nije isprobana i odbačena bezbroj puta, pa ne treba niti od ovog pokušaja previše očekivati.
Konstrukcija mi baš i ne izgleda kao da omogućuje krajnje jednostavno pretvaranje potencijala u el. energiju. Potrebno je još mehaničkih "komplikacija" i na kraju dobiješ nepouzdan i manje efikasan stroj. 
Također, ove brojke koje oni spominju, pa koliki je to uređaj? 4MW = 4MNm/s. 35MWh pohrane znači podići oko 420milijuna tona tereta na visinu od 10m. To je oko 160M m3 težeg betona tj. kocka s bridovima dužine 500m betona(!!!). Znači da jedan kran ima jako mali kapacitet, i potrebno ih je puno, a to onda više ne može biti jeftino za izgradnju, a još manje za održavanje. Čak i uz veliku efikasnost ovako mala gustoća pohrane bi bila deal-breaker po mom mišljenju. Mislim da je ovaj startup vrlo uspješno prodao maglu.

 

Moj PC  
1 0 hvala 0
11 godina
offline
110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu energ

Švicarci su u stvari samo napravili veliki sat na navijanje

 
6 0 hvala 0
7 godina
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
Ges kaže...

Švicarci su u stvari samo napravili veliki sat na navijanje

Nije na navijanje nego na uteg, ali možda bi na navijanje bija bolji. 

42
Poruka je uređivana zadnji put pon 21.10.2019 15:45 (markoBT).
10 godina
offline
110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu energ

a koliki je tek batler koji će ga navijati ?

Ju je je? Je ju je!
Moj PC  
1 0 hvala 0
11 godina
offline
110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu energ

Ovakav projekt ne mora nužno biti osuđen na propast, ovisi o pristupu problemu:

a) Ako je cilj prvenstveno zgrtanje novaca pa onda razmišljanje o detaljima onda će vjerovatno na kraju sve propasti, i to u trenutku kad netko dođe na ideju da se ugrade kompenzacijski thrusteri za rješenje problema s vjetrom.

b) No ako je stvar dobro proračunata (nije to ovdje neka teška fizika), uz osiguranu zaštitu od vjetra i pomno odabrane materijale, nema razloga da ne funkcionira.

Po viđenom imam dojam da je pristup a) u pitanju, no ne mora biti tako.

 

YT video s kritikom:

- ako je autor znanstvenik (u što sumnjam), video uradak je daleko od znanstvenog kritičkog pristupa, pravi znanstvenik ne koristi sprdanje i podsmjeh da bi nekoga uvjerio u istinitost svojih tvrdnji

- usporedba s akumulacijskim jezerima je totalno promašena, trošak takvih može znatno varirati, ovisno koliko je prirodno a koliko umjetno stvoreno

- video je predugačak, sve se moglo reći u par minuta, no autoru je očito bitnija zarada od istine jer duži video povećava mogućnosti većeg profita - što autora čini licemjerom u ovom slučaju

Svemir.
 
2 0 hvala 0
10 godina
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
Vec viđeno! Naime vec gotovo stoljeće postoje hidroelektrane koje u periodima manjeg vršnog opterećenja pumpaju vodu u akumulacijsko jezero uzvodno i time cuvaju energiju za period veceg vršnog opterećenja. Time se pegla "visak"
Voda tece a vrijeme prolazi ...
 
0 0 hvala 0
3 godine
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
PaleRider kaže...

YT video s kritikom:

- ako je autor znanstvenik (u što sumnjam), video uradak je daleko od znanstvenog kritičkog pristupa, pravi znanstvenik ne koristi sprdanje i podsmjeh da bi nekoga uvjerio u istinitost svojih tvrdnji

  Hmmm, gugl njegovog imena u 2min donosi rezutat da postoji 69 znanstvenih clanaka s njegovim imenom tako sa cisto sumnjam da je znanstvenik

https://www.researchgate.net/scientific-contributions/39932562_Philip_E_Mason

4 godine
offline
110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu energ
Pita me Stric Jura o elektrolizi, pa ću mu odgovoriti. Problem s elektrolizom je omski otpor u ćeliji, pa se on nastoji smanjiti. 1.) Omski otpor dolazi zbog elektrolita. Stoga se rabi elektrolit najveće vodljivosti (20 % NaOH ili 30 % KOH) pri povišenoj temperaturi (60 oC). 2.) Elektrode moraju biti što bliže. Stoga ih se razmiče na samo nekoliko centimetara, a da ne bi došlo do miješanja kisika s vodikom stavljaju se mrežice. 3.) Omski otpor raste zbog nakupljanja mjehurića plinova na elektrodama, stvara se pjena. Pjena se može smanjiti držanjem ćelije pod tlakom (150 bara). Jasno je iz Boylova zakona da će zbog toga volumen plina oslobođenog na elekrodama biti 150 puta manji. Pri takvom radu postiže se iskorištenje pri proizvodnji vodika od 99 posto, dakle praktički bez gubitaka.
 
2 0 hvala 4
8 godina
offline
Re: 110 milijuna dolara za gravitacijsku pohranu e
Koliko inžinjera strojartstva i građevine na forumu pffff

Greška njihova šta se nisu prvo posavjetovali sa stručnjacima na forumu
DeaathDealer
Poruka je uređivana zadnji put uto 22.10.2019 9:17 (MasterOdisasteR).
Moj PC  
0 0 hvala 0
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice