Biorazgradiva celuloza snažnija od čelika i paučin

Docovi su članci trenutačno jedini kvalitetan sadržaj na Bugovu portalu.

 uz poneki komentar 

 Naročito njen .......

Inače imam veliko poštovanje prema gosponu doktoru, ali ovaj je članak jednostavno loš. To se događa kad se prenosi stručna vijest preko bogznakoliko nestručnih portala/publikacija ovakvih i onakvih koje se lože na "omg našli smo bestestest materijal ever stoput jači od čelika" vijesti. Ofkors da jeste.

jedan drugi članak o ovome: https://newatlas.com/biomaterial-stronger-spider-silk/54560/

original: https://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/acsnano.8b01084

Bugov članak kaže: "Mjerenja fizikalnih svojstava niti pokazala su tlačnu tvrdoću od 86 gigapaskala (GPa) i vlačnu čvrstoću od 1,57 GPa"

New Atlas kaže: "In numbers, the team measured the tensile stiffness of the material to be 86 gigapascals, and its tensile strength to be 1.57 gigapascals"

Original kaže: "(...) enables their Young’s modulus to reach up to 86 GPa and a tensile strength of 1.57 GPa"

Pa ajmo sad malo proguglati i vidjeti da, jel, sve skupa veze s vezom nema i da su ta tri pojma potpuno različite stvari. S tim da za tlačnu tvrdoću nikad nisam čuo. Vidim sad da se pojam koristi kod izolacijskih materijala. Nije ovo što piše u tekstu nikako. Nemojte me krivo shvatiti, gospon doktor, ali za prenositi ove stvari treba biti stručan u tom području pa savjetujem da sljedeći put konzultirate nekoga tko se bavi materijalima.

Drugo, ili je po nekoj novoj matematici 1.57 GPa više od 2600 MPa ili netko u ovoj priči laže i postoje legure čelika i drugi materijali veće čvrstoće, što se čak i kratkim pogledom na Wikipediju može saznati: https://en.wikipedia.org/wiki/Ultimate_tensile_strength#Typical_tensile_strengths. Nemojte pisati/prepisivati populističke, senzacionalističke tekstove s krivim informacijama, ruši Vam kredibilitet.

Aha, sad sam shvatio ponovnim pogledom na original... Kažu "The specific strength of our CNF fibers engineered at multiscale also exceeds that of metals, alloys, and glass fibers (...)" što je i dalje, čini se, notorna laž. (sudeći po ovom dijagramu, nemam sad vremena pročitati cijeli tekst tako da možda griješim i piše nešto što ovdje nije prikazano)

https://en.wikipedia.org/wiki/Specific_strength#Tenacity_(tensile_strength)

Treće, svi ti tekstovi o pronađenim čarobnim materijalima koji će zamijeniti čelik su čista glupost i jedino služe tome da se prosječan narod ima kakti čemu diviti. Postoji razlog zašto je čelik još uvijek najkorišteniji materijal za praktički beskonačne primjene. Od lakoće obrade, mogućnosti promjene svojstava i legiranjem i obradom pa time i iznimnog proširenja potencijalnih primjena, pa čak i do cijene. Pogotovo mi je teško shvatiti zašto bi se vlaknasti materijal uspoređivao s čelikom jer jedno s drugim veze nema. Osim za nekakvu kao općenitu wiki-style brzu usporedbu svojstava, ali u stvarnosti za išta iole ozbiljnije potpuno besmisleno.

I zadnje, molio bih Vas da vezano za materijale i njihova svojstva ne koristite izraze poput "jači je" od nekog drugog materijala jer to apsolutno ništa ne znači. "Strength" se prevodi isključivo kao "čvrstoća" u ovom kontekstu, dakle stronger znači čvršći, ne jači.

Nemojte me krivo shvatiti, gospon doktor, veselim se čitanju Vaših sljedećih tekstova, ali bojim se da Vam je ova tema predaleko od struke da biste je mogli kvalitetno obraditi.

edit: A vidim u tekstu da se spominje zamjena plastike ovim materijalom... Koje točno plastike? Kojim točno postupkom proizvodnje? Plastika (ona general-purpose obična plastika, PC, ABS i slično) se koristi za nekritične relativno lagano do nikako opterećene dijelove. Ostatak teksta o iznimnoj čvrstoći tog novog materijala. Skroz zbrda-zdola, mijenjamo li ekstremno jeftine materijale ili mijenjamo skupa staklena, aramidna, možda karbonska vlakna za mjesta gdje su nam bitna vrlo dobra mehanička svojstva, čvrstoća itd. i vrlo mala gustoća materijala? Također, kolika je cijena toga? Razumijem da je sa striktno znanstvene strane eventualno zanimljivo, ali reći da će zamijeniti (u futuru prvom bez navođenja nekog eventualnog timeframea) plastiku koja se upravo koristi velikim dijelom zbog iznimne proizvodnosti i vrlo niske cijene bez da se spominje koliko bi to moglo koštati baš i nema smisla.

 Ok, možda sam time malo preoštar, ali mislim da se osnovne stvari ipak mogu provjeriti ako se uloži 5 minuta više za provjeru osnovnih pojmova vezanih za temu o kojoj se piše, poput ovdje Youngov modul, čvrstoća/tvrdoća i slično. Neke greške koje redovito viđam u ovakvim tekstovima su na razini toga da nazoveš MS Office operativnim sustavom. Jbg, nije baš isto, zar ne?

 Baš to, komentiram/kritiziram upravo zato što od potpisanog autora i Buga općenito očekujem više. Kad sam na jutarnjim i indexima znam da nema realne šanse za pročitati dobar članak pa sigurno neću uložiti pola sata za komentar od četiri paragrafa.

A kad smo kod grešaka, mogao bi i ti provjeriti moje ime 

Još kad bi polucijenjena legica znala napisati "komentar".

Komentar na nešto je ozbiljna govorno -pisana kategorija. 

 Što više čitam njen spam odvojiaju mi se amigdale od moždane kore i postanem sociopatski raspoložen... 

vrijeme je za reviziju romana nikolaja ostrovskog i promjenu naziva u "kako se kalila biorazgradiva celuloza" (može i paučina). da, to će biti u kontrolnom. 

(a arenmeri dellesju je poput središta grada: stroga ali pravedna)

 Isto me je ubolo u oko...
Taman sam mislio pohvaliti članak, ali me zbunilo : tlačna i vlačna čvrstoća..

Na stranu nenormalno visoke vrijednosti koje su izbačene (nemoguće da nit poprečnog presjeka od nekoliko mikrona može izdržati nekoliko gigapaskala!?) nego još da ima tlačnu čvrstoću veću od vlačne??? To prvi put čujem u životu! A vjerujem da se kosi sa dosadašnjim fizikalnim zakonima!
Vjerujem, da ako to jest istina, onda nam fale detalji ispitivanja. npr: koliki je presjek niti, kolika je duljina, kako su to ispitivali, itd...

koja kobasica :blush: