Linux - pitanja i odgovori

Meni onaj globalni meni iz unity-a baš fali, kad pogledaš ako imaš dock, taskbar je većinom neiskorišten, imaš sat, notifikacije i to je to, zašto ne ubacit meni na njega iz trenutno fokusiranog prozora ko što je na macOS, sviđa mi se taj način rada. Mate je sada uveo globalni meni koji većinskim dijelom radi dobro, problem je što se na nekim aplikacijama meni i dalje prikazuje unutar samog prozora. Međutim, nije mi se sviđao sam dock i ima toliko boljih rješenja a onaj se nije mogao nikako maknit osim da se sakrije.

-od Turinga..

- sve je soft, sve je file i sve se može obraditi-computati, algoritam, pa i univerzalni soft (b, tj razlike ako/kad/gdje postoje su više umjetne-namjerne nego stvarne. Teoretski (i stvarno, VM-emu-wine, dok podaci koji se koriste, text, slike, video uopće nisu OS dependence nego stvar appsa, koja paradox, radi na identičnom HWu, samo pod drugim OSom, koji se može emulirati i sl.) sve može raditi na svemu. Razlika je u potrebi, namjeni, korisnicima. Jel to pegla, mikrovalna, konzola-pleyka ili ''PC''.. uopće nije razlika može li neki OS nešto, nego više licence-interesi. Npr, bolna strana linuxa, steamOSa (nepostojećeg) .. je npr gaming.. a što je pleyka? (nije win).. linuxov 'bratić' :)), što je OSX-Mac? Što je desktop-PC /HW?.. isti hw, iste igre, tranzistori.. razlika je 'samo' u licencama. Free ili vlasništvo, novac.

-razlikuje li se particija kreirana npr gpeartom ili diskpartom? Razlikuje li se medij kreiran nerom ili braserom? Razlikuje li se slika u gimpu itd. itd.. kao i internet, mreža svih mreža, radi. Manje-više je nevažno kojim HW+SW pristupamo, tj resursi i mogućnosti nisu ograničeni na način da je to nekom softu-osu-platformi jedinstveno/ograničeno i sl.

-zato su mi smiješni (ponekad i tužni) soft-ratovi, .. nepotrebno. (osim kao šala-vic.. i linux/gnu je zapravo vic, ne OS ..) :)))

-objašnjenje reg. je komično, kriterij multi-single user.. ooo-kej.. ha? :))) s druge strane, da, zato se prvi PC naziva personal computer.. ne neki poslovni kao terminal ili supercomputer. Osobni, za po doma.. ali se raširio kao kuga i sad je glavni za DE juzere kao što je to i win dok sve ne preuzme možda android ili netko treći.. ajfon.

@Ihush, da, možemo filozofirati da je svijet oko nas samo slika u mozgu, prenijeta električnim signalom živcem od oka, gdje se stvorio padom fotona na štapićaste senzore u oku, doputovavši iz središta neke zvijezde, gdje su se atomi vodika spojili i stvorili helij, emitirajući foton u vakum svemira

A možemo probati dokazati tvrdnju iz gornjeg posta bez filozofiranja:

Dakle, ako ubodeš usb flash drive u Linuxu ćeš ga vidjeti kao /dev/sdc, a u Windowsima kao E:. Razlika nije samo u sintaksi. Na Linuxu možeš dd if=/dev/zero of=/dev/sdc da bi prepisao sadržaj drivea s nulama. Običan korisnički program dd čita podatke iz virtualnog uređaja /dev/zero i zapisuje to što je pročitao na fizički uređaj /dev/sdc. dd ne zna za razliku između virtualnih uređaja, fizičkih uređaja i fileova.

Nema lakog načina da drive E: u Windowsima prepišemo nulama. WIndows radi razliku između fileova i uređaja, pa se ne mogu koristiti iste komande/programi na njima. Najbliže što možeš dobiti nulama, je quick format, čime se većina prepiše nulama, ali se i kreira novi filesistem, kojeg nismo htjeli. Htjeli smo samo nule, sjećaš se?

Drugi primjer, pipe | . Program u Unixu čita iz filea kao i iz pipea. U Windowsima dva programa ne pričaju jednostavnim tekstualnim datotekama, nego OOP sučeljima preko COM i .NET-a. Onda moraš i to tako činiti. Kao da te netko na Linuxu prisili da moraš koristit samo Perl.

Ovdje govorim o različitom dizajnu. Činjenice. Nikakav soft-wars ili filozofiranje. 

 -sve je file, pa i win. .. ili disk kao medij. Disk je identičan, BIOS-MBO-HW je identičan, razlika je samo soft, OS i alati koji su oobox na raspolaganju. Tu si u klasičnim zabludama.. ćorav, zasljepljen, dogmata. :)

- driveletter je MSov fičer, samo path-alias-naziv. Ništa više. Jednako je moguće pristupanje direktno disku i bez slova, razlika je 'samo' što je to pod win tad onemogućeno korisniku (appsu), ali disk je tu, možeš do njega jednako, kao da je unmountan i korisnik-app ne može do njega. Ništa više. Sintaxa + sve povezano s tom osnovom, jer je sve na win (dos) povezano s tim slovom-pathom osim UNCa.. koji je opet samo path. Npr kao mapiranje mrežnog foldera na neko slovo ili korištenje kroz unc path, isto (slično), no neke apps to ne dozvoljavaju. Razlika? Nema je..

Pipe? cigwin. Što je to? Što je bilo koji npr driver, soft (aplikativni)?.. što je npr tetris, notepad, calculator, word, mediaplayer, browser? Može li npr tetris ili calculator ono što radi npr photoshop ili acad ili neka igra? U čemu je razlika? Pa razlika je to što je drugačija namjena, jer je tako napravljeno. Jednako imaš npr antivirus neki bolji, brži, nisu isti-identični, imaš raznih partition-disk managera, ms-win ne nudi nešto kao paragon/acronis ili (free) easeus.. što oni ne mogu ili mogu, u čemu je razlika npr gparteda-linuxa? Nema razlike, osim design ili npr kao novo GPT-UEFI i sl... pa dok se sve posloži, evolucija jedne te iste stvari, kao autoindustrija-auti.. isto je. Veća je razlika po boji auta (izgled) nego ispod haube. Jednako je s OSom, pogotovo kad kreneš od činjenice, da je ispod haube ISTI HW. Ne sličan.. baš isti, x8086-64 kompatibilan.

korištenje dda za wajpanje diska.. to npr win-format ne nudi, uopće ne nudi neke opcije (kao i opcije koje je nekad nudio iz DOSa, npr format C:/s .. =sys/boot.), ne nudi, jednako kao što acad ne služi browsanju ili igranju tetrisa, jer je tako napravljeno. Svaki soft radi isključivo ono što je napravljeno-programirano, ništa drugo, ni za što drugo ne služi. Da formati ima opciju tad bi jednako kao s ddom to bilo izvedivo, ovako se za to koristi neka treća app. Mogu usporediti kao npr Rufus ili MCT/dvd2usb.. MSov alat ne nudi nikakve opcije, ali time eliminira svaku moguću grešku korisnika (potrebu razumijevanja FSa, OSa, boota, medija, standarda..) Oba alata mogu napraviti isto, no Rufus ima opcije i rezultat je tad ovisan o opcijama koje korisnik odabere, pa tad i mogući problemi. Obrnuto, kad je potrebno kemijanje, tad trebaš Rufus. (točka).

-btw, umjesto nulama/null, korsiti se FF, u većini slučajeva, pa i neki RND/pattern za shredanje-prepisivanje, pa DODanje koje višestruko prepisuje takav pattern.. a gle, i to je samo soft, neovinso koja platforma, tj mora podržavati disk-kontroler-FS (a to podržava svaki ozbiljan soft). Jer brisanja zapravo nema, brisanje se svodi na izbacivanje sadržaja iz TOCa medija i ako se želi osigurati ''brisanje'' tad je jedini način presnimiti nešto preko svakog sektora-clustera tj prebrisati (ne obrisati) zapis.. koji je, gle čuda, file... a to je i samam oznaka na mediju-disku, npr boot, particija, folder.. =sve je file, tj oznaka po kojoj OS interpretira što je to i kako ga čitati-tumačiti. Sam fizički disk je samo disk, nema (ne postoje) particije i ostalo.. sve to je samo binarna null-jedinica i njihov redosljed-kombinacija određuje kako ćemo (tj OS, ne mi osobno) interpretirati neki (sad ću reći) podatak, tj file-zapis.

-linux priča jednostavnim text datotekama..? :) .. -win ne? ... ajoj, hrovooje... sjedi, jedan. :))

-pa ovako, txt file, je samo najniži (humanreadable) zapis, npr config-file/ini.. kojeg svaki ozbiljniji gamer zna.. Sve može i tako, no MS je uveo reg zbog centralizacije (i zaštite, svojih interesa..). Razlika? Pa nevažno je jel nrp word-doc, notepad-text ili bilo koji drugi filefirmat-standard, važno je samo da mi (ili app) znamo kako ga čitati, što znači prvi byte, što drugi, treći i gdje je kraj filea. Pri tome je nevažno što je u tom fileu zapisano, tj zapisane su uvijek null-jedinice, ništa drugo ni na kojem drugom mediju. Samo null-1. AKo header kaže da je to txt, doc, jpg, avi.. možda i ostale postavke kao što su kompresor-omjer stranica.. svaki mediaplayer može prikazati propertise/header filea u kojem je to navedeno.. i tad ih čita-interpretira neovisno o OSu, jer to je standard. Aviju je svejendo koji OS koristiš, player ga podržava (ili ne).

-zašto npr win ne koristi txt za razmjenu između appsa? pa zato jer MS ima office, za prebacivanje između appsa (direktno, kroz memoriju, ne kroz file) je korištena npr OLE, sad npr svi podržavaju html.. a html je (gle čuda..) u osnovi txt, + meta/opis.. razlika? Pa, ja razliku zapravo ne vidim. Vidim razliku kako će mi npr win-notepad (glupasti) otvoriti, prikazati, formatirati text, i razliku kako će to odraditi npr notepad++ .. ili neki treći. Razlika? OS? Soft? .. txt-html ili bilo koji file? Nema razlike. Dev koji razvija danas soft, radi multiplatform, win-osx-lin za DE usere, andorid za mobilne.. ugl u isotm IDEu dok kompajler obično bude gcc. Razlika? Skeendeep, kao kod automobila, boja, izgled buttona. Prava razlika? Centraliziranost, uređenost systema, regfile, .. vs divlji zapad i dll-hell bezbrojnih distri i verzija fileova različitih eko sistema, guija.. svega. Linux je kao lego kockice, bezbrojne kombinacije. Win je jedan OS/distra, jedan gazda, desetlejćima. Zbog vlasništva, zatovoren. Razlika? Pa u vlasništvu, ostalo je recimo isto.. liveboot, linux ne ograničava, jer je free, MS ograničava, može ali ne dozvoljava-otežava.. pogodi zašto. Itd..

- linux, daleko koncizinija sintaxa, npr path-SDA, SDB.. SDA1,SDA2,...SDA5. npr što je SDA5? Znaš? Kako se to čita? -to je prva extended particija na prvom disku, na sata kontroleru. Stara oznaka, HDA.. H-HDD. Zašto peta (5) particija? Zato jer je 1-2-3-4 rezervirano za prve 4 primarne, kao što je na win a-b rezervirano za floppy, pa je prva za os C: .. Razlika? Nema je. Linux je koncizan, jer je noviji, tako zamišljen. MS je već tad imao legacy-nasljeđe.. i potrebu za kompatibilnost unazad.

-linux konzola? Moćan alat koji može baš sve.. MS? Kao razlika s Rufus-MCT (ili bilo koji part editor i windiskmanager..), jednostavno, MS to ne nudi korisniku, zatovoreno-nema, ali može. Cigwin i imaš 'unix' u CMDu. Sve je to soft, sve je isto.. i sve se može. Pa tako i pajpati ili redirectati bilo što na bilo što. Sve su to memorijske adrese (uređaj-port), sve se još od doba pike-pokea može. Razlika je 'samo' jel to o(ne)mogućeno korisniku ili se koristi neki konkretan (specijaliziran) alat. Kao što mi je za većinu stvari dovoljan običan notepad, ponekad mi treba (za konkretne) npr word(pad) ili neki treći soft-app. Može li neki lakši soft npr fasstoneviewer editirati sliku, može, .. a ponekad mi treba photoshop. To je samo specijalizacija, ali nije ni po čemu stvar OSa, tj nije razlika OS, nego apps i ono što je u njima predviđeno-napravljeno.. pa tek tad kao razlika, možemo reći ova apps mi je bolja za to i to.. ili lošija ili ima/nema neku opciju-funkciju. To nije OS. OS je zapravo.. istih korjena, istog HWa.. nije isto vlasništvo i tu počinju 'razlike'.

-npr, linux = mreža. Car. outofbox ima sve i može sve. Win? kaskao, dodavao postupno.. i sad može dovoljno. Oba osa, po potrebi koristiš/koristim neke 3rd apps, što manje, što 'niže' (low-teč).. moj izbor. Držim se što bliže txt-notepadu i eventualno skripti-batch.. eliminiram ovisnost o nekoj apps. Razlika? Sintaxa. Sve je file, sve je auto, sjedi-vozi. Razlika je samo znaš li ili si u funboy taboru. OSX se npr ne koristi kao fileserver.. jer je preskup za tu namjenu, maca kupe graičari/video.. za 20kkn dok kanta od 2kkn može biti fileseerver. Razlika? Svaki može sve, razlika je u cijeni i ponuđenim appsima koje nam olakšavaju potrebne taskove. Za mrežu tad uzmem linux-distru kao SLES, ubuntu/deb.. ili winserver (jer ponekad je on potreban, AD..), obično jedan, ostalo lin. S korisničke strne? Pa to ne određujem ja-ti, nego oni.. korisnici, a to je +90% win. Meni sporedno, odnosno, za svoje potrebe koristim ono što mi treba, što mogu, što želim.. i to je obično mix, dok kod sladoleda obično uzmem čokoladu.. ili vaniliju.

Može li pri tome neki PC/os/sys redirectat input s 'a' na output 'b' .. me ne zabrinjava, jer može (svaki, sve). To je npr osnovna funkcija routera, a to je (recimo) mini PC, kutijica pod nekim linuxom kojeg ne moramo tako nazivati no on će jednako raditi, s porta/mem.adrese a, prebaciti na b. Kao što je nekad radilo operater u tel.centrali (spajao žice) i pri tome nas nije zanimalo kako se osoba zove, jel M/Ž ili nešto treće..

 - naravno, ko Mamić-maminjo.. ''ajmooooo!'' i nećeš ovaj napaćen narod.. :))

btw, linux je baš kul. Ali, ipak, samo, soft. .. ms- je također (polovica naziva), soft.. :)))

- uf.. pa vrlo rezilijantno od tebe, to ne preživi baš svatko :)) sorry, nadam se da nema težih posljedica. (ja ne bi ni pokušao..)

- da, svaki computer je computer, morzeova abeceda, oblik-unos-memoriranje podataka.. ljudi imaju tu sposobnost, zamisle i naprave. Ideja i ono što je Turing postavio, ostalo je sve nadogradnja istih fundamentalnih osnova. Možeš tako na bezbrojne načine zapisati informaciju, u kamenu, na papiru, latinicom, binarno.. nevažno kad jednom skužiš da se može, kao što je i SI mjesrni sustav nevažan ili inči-milje.. kad znaš formulu. Binarno nula-jedan, sve ostalo je sporedno. Kad si to riješio, tad svaki task možeš kao algoritam obaviti (razlika je u resursima i brzini..) bio to neki PET-comodorac ili superračunalo koje računa leptira+atome i Sijerković-Vakuline prognoze. Vešmašina? Može, tkalački stan može.. (bušene kartice koje smo nekad davno imali u IRCu..). Misliš da je današnja vešmašina dalje od kompjutera nego što je to prije par stoljeća bio drveni tkalački stan za tkanje ili pisača mašina (olimpija) od guttenberga..? .. sve to je isto. Turing. Mada je gey, imao je mozak. Vešmašina-algoritam, jednak je algoritam tictactoa ili novog Dooma, worda, browsera, OSa.. ((start, provjeri vodu, dodaj vodu, ponovi, dodaj prašak, ponovi, izbaci error nema praška-vode, zavrti na centrifugu.. izračunaj korjen iz pi-đame.. i završi s pranjem)), mikrovalna tad još bipka, budilica te budi, OS možda promjeni ljetno-zimsko vrijeme.. Razlika? Nema, odnosno ima u namjeni, jer bilo bi blesavo očekivati da budilica opere veš.. no mikrovalna, (postoji pranje sončnim valovima.. experimentalno, bez vode-sapuna..). Win je savršena perilica :) može, no za to je dovoljno par tranzistora i kapacitivnih kondenzatora (ne traži HW od par kilokuna i licencu OSa..). Vešmašina ili bilo koji (univerzalni) stroj, može isto, može ono za što ga se napravi. Što je CNC? -pametna bušičica-glodalica.. 'neš ti neke nauke.. kovači par tisuća godina to rade čekićem.. no sad to radi 'kompjuter' .. vešmašina, samo drugačiji program/programator (potreba, time i algoritam koji sve odradi).

-micro-macro.. mrav ili slon, sperma slona je jednaka spermi miša.. a to dokazuje što? filozofiju što je optimalnije? RISCevi su brži, ali rasipaju resurse (RAM-registri..), CISC, sadašnje stanje, CISC s dijelovima RISCa.. nije ili-ili, nego optimalno. Svaki dio je za nešto optimalan, tako mehaničar ima setove gedora-ključeva, koji su za bezbrojne druge taskove beskorisni (korisni samo za konkretan task a tad nezamjenjivi-najbolji..). Stallman je kul, jedan je pokojni, drugi je geek :) jednadžba bez nepoznanica? Što još oko filozofije micro ili monolitnog krenela treba reći a da nije već u prošlom stoljeću rečeno? aa.. (ne, nije to..) :))

-da, tj, mislio je, bio (dogmatski) uvjeren.. i naravno u krivu. Jer, isto je. Ajd, ti sad, bez računala (hw, os.. i tipkovnica) iskompajliraj krenel ili naštikaj pajpom grep u text log prometa mreže.. bez tipkovnice je teže, jelda, bez PCja, također.. koliko je pri tome važno npr cijena tipkovnice, 30kn ili 300-više? Jel radi? Jel presudna količina RAMa ili SSD.. dimenzije monotora? Verzija OSa, .. ili je samo linux taj koji to može? Kako? Tko-što radi? CPU ili OS? možeš li vidjeti mrežu ako nemaš žicu (mrežni priključak).. jel tad važna boja žice ili broj portova na switchu, ili routerOS u routeru..? A vidiš, možeš to i mobačem :)) .. log routera. Linux je tu, čak i kad ga ne vidimo, mreža. Unix ili *nix ... a jednako je (pazi sad..) i kad si u win-OSu, jednako je tu i linux ili *nix. Posuđeno, ubačeno, isprepleteno. Svaki put kad netko u cmd utipka ping, eto ti nekog *nixa, the-mreža the computer, pa do neuralnih mreža ( i iduće pardigme, computinga u mreži, devicesu, memoriji..)

- koji OS koristiš, ako u nekom hostu imaš guest u VMu.. i koristiš li OS ili koristiš appse (koji traže-requirementse.. da bi radile). Što kad ubaciš multilayere kao što su današnji IDE.. java, nešto, 'emulatori' koji samo ovisno o targetu-platformi prilagode izvršni kod, koji teoretski može biti identičan .. jer na kraju, nije smisao ni apps, nego obrada podataka-infromacija (ono za što nam appsi služe). HW-bios-OS-driver-app.. i podaci/file/informacije koje se algoritmom obrade i daju neki rezultat, igra, cnc, tetris, notepad, logfile.. sve je isto. Istu pjesmu playaš, mobač, win, lin.. ili neka kutijica ispod tva.. a pjesma je možda šopenova ili štulićeva.. digitalizirana, note-byteovi, neovisno jel na SD kartici ili bušenoj kartici... Turing.

.. razlika je samo što za SD karticu moraš imati odgovarajući utor-čitač, interfejs.. oblik-dimenzija itd.. drugačiji za floppy, za .. od stoljeća sedmog i onu kamenu ploču, isto je. :)

-ne znam.. odnosno, Jobs je the faca.. i vid gdje je nakon posrtanja (kad ga je B.Gates izvukao s parsto milijunćića) došao, osim što je umro.. i vidi ajfon. Možda će uskoro google/chromebook, možda dinosauri.. jer maca su odavno htjeli ugasiti (proizvodnju, apple) nije im zanimljiv kao nekad. Oče (ko ona reklama, internet-klinci) li pri tome biti bsd .. pa kajjaznam, možda Pleyka 5 pređe na ubuntu ili na win.. ali, ako je suditi do sad, neće. Onak, možda kao loto ili tko zna što neki CEO odluči. Može biti jako dobro ili jako loše. Obično su vizionari u manjini, obično jackpot dobije jedan, ne svi. Pošto im za sad s ajfonom ide super, prije da će ugasiti mac-pc nego nešto revolucionarno mijenjati (za pc-desktop). MS i Canonical su odustali od 'devicea' koji objedinjuje pc-mob-tv.. pa tko zna, možda je to ćorskokak, možda treba neki novi Jobs.. možda Musk? :)

No, zatvoren sustav, ima više smisla nego neki otvoreni.. tad se promjena može 'lakše' napraviti, tj prije da će mac promijeniti sve (npr platformu, kao što već je s PPC na wintel), nego da će to napraviti otvoren sustav kao linux ili oemovski kao MS win. Linux može sve, ali to samo za sebe ne znači ništa, jednako tako možemo raći za sve ljude, svatko može sve-bilo što, biti pjevač, nogometaš, znanstvenik.. no ipak nije to baš tako, proces, requirementsi, resursi, pa tek tad neki rezultat. Floskule ili realnost. Svi mogu sve, no ne baš.. U basnama obično kornjača ispadne brža od zeca, realno zec je brži, no može ga netko putem pojesti ili slomi nogu.. isto se može desiti i kornjači. Tko će tad pobijediti? Ovisi, reako bi onaj tko prvi stigne (alanford..) :) sve ostgalo je if-then, nagađanje, koje mogu kontrolirati u programu-kodu, ali ne u RL kao nostardamus.

 .. UI .. ah, linux je zabava, pogled na život.. i onda umreš. U međuvremenu, živućim namjernicima u temi.. skrenite malo u birc iznad.. :)))

(odabir distre)

(način odabira distre)

Stvar je jednostavna.

1.) Za pretpostaviti je da je novi korisnik "switcher" sa Windowsa a ne potpuni novajlija.

2.) Switch sa Windows na npr Ubuntu uvjetuje veći stupanj prilagodbe nego li s npr Ubuntu na Mint (drugu distru). Ako je korisnik "preživio" prvu tranziciju i prihvatio bitne razlike, spreman je naknadno prihvatiti i razlike između alternativa (druga distra). Slažem se sa problemom navike, ali mislim da je to manji problem u odnosu na benefit funkcionalnog prvog switcha. Vidi pod 5.)

3.) Uvjet za prelazak s distre na distru je razumijevanje benefita takvog prelaska (samom korisniku).Što podrazumijeva razumijevanje funkcionalnosti Linuxa. Za što je potrebno vrijeme. Osobno bih čovjeku koji je pozitivno prošao osnovnu "inicijaciju" preporučio da kao sl. korak probno isproba tek mijenjanje DE unutar iste glavne distre, npr Mint MATE > Mint KDE. Pa tek potom npr Mint KDE > Kubuntu. Pa tek potom npr Manjaro KDE > Kubuntu.

4.) Loš, ali u praksi funkcionalan (odlučujući) kriterij odabira distre je proširenost i jednostavnost iste. To sužuje izbor i sugerira Ubuntu/Mint (i tek ponešto). Alternativno, privatni (lokalni) support od iskusnog korisnika koji koristi neku drugu ili njoj vrlo sličnu distru (koja je dovoljno blizu jednostavnijoj za "početnika"). Onda to može biti gotovo bilo koja distra.

5.) Prethodno switchu, mudro bi bilo tek načelno upoznati par glavnih distri / DE, ležerno u smislu "banalnog" look&feel (kako de facto odgovara ukusom korisniku). Naprosto, tamo gdje će se novi korisnik intuitivno osjećati najugodnije. To zvuči neozbiljno ali je u stvari vrlo bitan faktor. Drugi razlog za to je da novi korisnik otprilike upozna raznolikost ponude Linuxa. Tako da kasnije ima neke gabarite što može očekivati. Bitno je napomenuti da većinu distri može lako upoznati preko "live" verzija, znači sa npr DVD ili USB sticka, bez instalacije.

6.) Bitna distinkcija je između "upoznati" i "isprobati" različite distre.

Pod upoznavanjem smatram casual razgledavanje poput šetnje i izloga s cipelama. S povremenim probnim oblačenjem onih koje ti se sviđaju, minimalnim isprobavanjem. Tamo gdje svi kupuju ili netko ima privatno dobra iskustva s preporukama (za uporabu), trebao bi biti bitan kriterij za odabir (vrijedi i obrnuto). Kupovanje iz prvog izloga koji ti se svidi ili te privuče je uglavnom loš odabir.

"Isprobati" je vrlo rastezljiv pojam. Linux je po defaultu vrlo univerzalan alat, sa različitim mogućnostima primjene. Analogija s cipelama bila bi da identičan model može služiti i alpinistima, umjesto kućnih papuča, za plesanje, kao ljetne sandale ali kao peraje, dječje cipelice... tako da je, za razliku od cipela, praktički nemoguće u potpunosti isprobati linux distru za što je sve ona moćna i sposobna (što je ujedno i neka razlika od npr Windowsa, koji su po tom pitanju gotovo konfekcijski proizvod).

Neke distre imaju specifične prednosti, i možda još bitnije, funkcionalna ograničenja. Krajnje loša odluka bila bi zakopati se u neku distru i mučiti se da bi se na kraju shvatilo da nešto naprosto nije dovoljno podržano i de facto ne radi. To je pokušaj učenja na vlastitim greškama.

Osobno, smatram da je korisnički ozbiljno testiranje (isprobavanje) distri danas gubljenje vremena u odnosu na optimum uloženog / dobivenog. Većina glavnih distri podjednako dobro radi i dobro izgleda, tako da mi je to besmisleno. Switchati se neku drugu tek tako (ako smo već upoznati sa nekim generičkim prednostima glavnih) je prevelik rizik gubljenja previše vremena, zbog specifičnih problema koji se u pravilu javljaju, i koji u prevelikoj mjeri ne donose pozitivno iskustvo / znanje koje se može kasnije upotrijebiti.

edit: 2 kriterija koja bi valjalo naglasiti 

Support-trajanje distri

Nisam htio ranije napisati jer LTS tu prednjači a onda bi ispalo da forsam Ubuntu/Mint (a izgleda da i forsam).

Specifične potrebe korisnika - apps

Za početnika tu nema puno dileme, sve više manje radi. Ali svatko možda ima nešto što preferira, a što možda baš na toj distri ne radi kako bi moglo ili nije predinstalirano/dovoljno namješteno.

Opet, korisničko iskustvo me naginje na Mint, pogotovo kad (uskoro) flatpak zaživi standardno.

Molio bih da se probate kritički osvrnuti na ovo, kako bi, ako se uspije napraviti konsenzus, postavilo kao novi (po mogućnosti pinnani) topic ODABIR DISTRE. Alternativno, da se naprave par riješenja za switch/nove korisnike. Ili bar da ovo ostane zabilježeno kao "my way". U protivnom, "all those writings will be lost in time like tears in rain".

Također, možda negdje supstencijalno griješim, previše pojednostavljujem ili sam naprosto previdio nešto bitno.

-beskorisno.. odnosno jednako kao da mi netko bira sladoled.. ili ukus ili izbor ili konkretne potrebe.

-npr distra za gamere? Što osim ubuntu/deb ako gledamo steam, dok steamOS nema ni 's' od šansi..

-linux je jedan, distre su nakupine softa, paketa, primarno različiti GUI-DE a time i ostalo, kao Kate ili Editor.. gnome ili KDE.. pa do tog da je veća razlika izbor GUI-DE nego između distri. (osim razlike u Canonicalovoj filozofiji-želji, bez 3rd party, ništa dodatnog što nije free-foss.. sve juzer mora sam, pa i dodati repo, razumijem ga, razloge.. no tad juzer odabere npr mint.. a isto je..).

Preporuka, ubuntu-supprot, druga, KDE/Kubuntu.. i sl. Pa i to da juzer doda po želji guije, gnome, cinamon, kde.. i da vidi 'razliku' (tad im postane jasno zašto su sve upute/howto za konzolu.., jer su frontend appsi različiti, ovini o distri-UIu..).

install/live, razne distre, pokrenuti i vidjeti može svatko za par minuta (uz pretpostavku da je kreiran ispravan boot-medij, stikić.. i da je HW + BIOS kompatibilan..). Par distri i juzer vidi, osjeti.. nema boljeg načina, osim još da i korsiti OS neko vrijeme. Tek tad može birati, do tad ne (nema što, nema osnovni kriterij, ne može znati, jer to nije jedan ms-win, nego kao da netko dođe na moj win-pc i vidi appse-igre i očekuje isto to na nekom drugom, uz glatkoću rada.. nije to pleyka, a juzer to čak očekuje, jer je čuo da je 'sve to isto'.. -od mene ;-). )

@bunker

je, potpisujem.

Nisam ja mislio sugerirat niti jednu distru (osim onog što je baš neizbježno), već neka generička pravila. Više kao koje greške da se ne čine, nego li što točno uraditi.

Recimo, nelogično je uzet npr KDE Suse i skočiti na XFCE Debian. Logično bi bilo da se mijenja najmanje moguće razlikovni element od mnogih (DE, packet manager, jezgra, obitelj... ).

Kasnije nije bitno, naravno.

Ako netko ne "savlada" pacman blesavo je da ide učiti apt-get (i obrnuto), to je recept za kaos i bijeg.

> Jedan qbittorent potpuno jednako izgleda i ponasa se na obje platforme, vlc isto

Ima neki afroamerican (kmični, po domaći) na YT, Linux evangelist, kojeg sam si tko zna zašto stavio u favorite. On je sad otkrio toplu vodu - nakon x godina (po njegovim riječima), veli: za switchere, prvo nek se probaju naviknuti na iste aplikacije na Winsima (koje će koristiti na Linuxu). Znači ovo što si napisao: VLC, Libre Office, Chrome/Firefox itd. Ali isključivo da njih koriste (open source, recimo). Ako im tu nije greda, onda neće ni kasnije očajnički tražiti gdje im je Internet Explorer, MS Office itd.

ovo:

Općenito, nisam još nigdje naišao na neki kvalitetniji obimniji tutorijal u kojem bi na jednom mjestu bila objašnjene osnovne razlike između glavnih distri te prvi koraci u svakoj od njih, i da je još to sve lijepo na hrvatskome jeziku popraćeno slikicama i slično... 

E, to bi bilo idealno. Nema šansi u ovom stoljeću, ovdje :D

... (ode plahta texta) .. .tužni placeholder i podsjetnik na to da sam imao nešto pametno za tipkati :))

-možda, jednog dana, u memoarima rekonstruiram odgovor na gornja dva posta, sad shrvan .. kao šejn-taličnitom, jašim u zalazak..

 - katastrofa.. :) -sad kao opozicija, lupam pločicama i tražim riječ! :)))

(a bilo bi dosadno..)

- a što sugerirati, dvije, dvadeset distri? Početnik mora probati, ovaj tip početnika MORA, ako je python.. nije tablet-mobitel browser juzer, koji samo želi upaliti i surfati. Dva sasvim suprotna tipa juzera-početnika.

- hrpu stikića, hrpu distri, može sve dostupne ubuntu varijacije ili deb.. i par popularnih kao mint, mora, razne DE, jer će ga to tražiti apps.

- početnik to mora proći, ne može preskočiti, ako želi izbor. (moja sugestija, je da proba, pa i sve po redu.. i tako se uči, primjeti razlika i prođe na korak drugi, početnik prve klase..).

- umjesto razlike u nijansama, zašto ne ubuntu sa svim ukusima, ubuntu-kubuntu-lubuntu-xubintu.. i svim DE, pa i neki prastari ako je odgovarajući HW, jer kompatibilnost i potrebe,.. ne mogu više sugerirati npr ArtstiX, mrtav. I to je važno kao kriterij, support i kratkotrajnost nekih distri, potreba korisnika (programer, ne surfer) koji tad ovisi o hrpi appsa.. i tad je promjena teža-ograničena.

(a to je samo mali dio onog što je otišlo u bespuća neta.. ah, .. no bar će čitatelji lakše preživjeti..) :))

-imaš requirementse, svaka app. Koristiš appse, IDE.. ne OS-DE.

-kompatibilnost, kreni od tog da probaš (live) neku distru.. ubuntu, deb, mint.. različitih okusa, ubuntu/kubuntu/xubuntu.. različitih DE-GUIja, jer o njima ovisi frontend apps-izbor.

-kao i dependency, dll-hell. Distra u startu (teoretski, ako je sve posloženo, kad je novi HW kasni update-fix.. ili sad opet izmjena ubuntu-DE..) radi savršeno, sve je usklađeno. Kako vrijeme ide, razni dodaci, naodgradnje.. i problemi. Stabilne-supportne distre su ono što te kao programera treba zanimati ili ostani na win.

-prvi korak, napravi nekoliko install-boot/live stikića.. deb6-7-8-9.. vidi changelog npr za python3.. i probaj ono što radi na deb 9 na deb 8.. pola neće raditi, verzije. Pod win je to npr directx, .net .. sys. svaka app ima svoje requirementse. Tek kad to zadovoljiš vidiš što preostane kao izbor.

-linux je jedan, distre su nakupine softa, DE uvjetuje frontend-appse.. ubuntu može imati jedan ili više GUIja, može ubuntu 12-16lts ili 17.10, ali nisu isti, tj veća razlika je tad između verzija ubuntua nego mint/deb ili windoza. Ako koristiš npr python 2 ili 3.. ili neka treća apps. Linux je kernel, GNU je ostatak, distra je samo zapakiran soft, koji teoretski radi, ali je pitanje radi li tebi ono što želiš-trebaš. Tvoj HW, tvoji req. (zapravo PCjev i OS-appsov).

-ne bira se po osu, de.. nego po appsima koje ćeš koristiti. Apps req. je kriterij. (dependency, kernel nadalje libovi, pogledaj npr changelog i alate u npr deb9, 8, 7... python 3.4-3.5, moguće da npr HW traži deb9, dok je soft-app koji koristiš usklađen s deb8 i moraš sačekati ili kemijati.. dok se sve slegne-uskladi-fixa..). Ubunru je temeljen na deb, mint na ubuntuu.. isto, sve se može, samo je pitanje dali to što može tebi odgovara tj appsi koje trebaš to određuju, ne ja, verzija-broj-godina i sl. nego sve na hrpi.

-evo npr jedan link s takvim kriteijem, python, linux, distro.. i što je zaključak? .. jednak popis popularnih distri kao za sve ostale odgovore, deb, arch, ubuntu, mint, varijacije, DE kao lubuntu.. itd.

.. zgodan zaključak, 10 ljudi, 10 različitih odgovora na isto pitanje. + uvijek gledaj datum+verzije na koje se odnosi.

-linux je odlična platforma, može sve, ali to nije ms-win, nije jedna distra s jednim gazdom (Canonical-ubuntu).. koja godinama centralizirano (pa i regfile) to radi. Možda ćeš na kraju ostati na win, zbog tko zna kojeg razloga.. no to neće biti zbog (nedostatka) izbora ukusa, DEa.. a to je stvar koju moraš proći da bi znao. Veća razlika je npr ubuntu 9-12-17 nego ubuntu-mint, kao da usporediš w98-vista-w10 ono ispod haube se mijenja, 32-64bita, hw, resursi.. i licence + bios ograničenja koja će vjerojatno ograničiti izbor, već kod kreiranja hrpe stikića (što bi teoretski bilo identično neovisno o OSu, a nije..).

 -live još manje/ništa. Da bi bilo što mogao, prvo mora imati install (stikić, dvd..) a tad već može vidjeti, kompatibilnost s hw-biosom, oobox jel radi, ukus DEa.. nema boljeg načina za probati, nego probati. Mogu sad pisati o ukusu čokolade ili banane.. no ''on'' to mora ili ne mora, probati. Kad proba, vidjet će, ako mu radi..

Kolega dobro želi, ali nije lako ovako sročene postove čitati :)

Sve je to čestica ili val, jesi ili nisi, ići ili ostati. Cijeli bug forum bi trebao biti jedna tema, jer sve je to isto.

*Za one koji žele znati više, odličan blog post jednog RedHatovca o UEFI-ju

https://www.happyassassin.net/2014/01/25/uefi-boot-how-does-that-actually-work-then/

**Edit2: Ako želiš naučiti Linux, koristi ga od prvog dana bez dualboota. Zagrizi metak. Ako si ostaviš odstupnicu, uvijek ćeš bježat

 Da, ovo mi se gore kao podrazumijevalo (pa ne treba naglašavati), a u biti nije tako (osjećao sam da fali).

Support-trajanje distri

Nisam htio napisati jer LTS tu prednjači a onda bi ispalo da forsam Ubuntu/Mint (a izgleda da i forsam).

Specifične potrebe korisnika - apps

Za početnika tu nema puno dileme, sve više manje radi. Ali svatko možda ima nešto što preferira, a što možda baš na toj distri ne radi kako bi moglo ili nije predinstalirano/dovoljno namješteno.

Opet, korisničko iskustvo me naginje na Mint, pogotovo kad (uskoro) flatpak zaživi standardno.

Nadopunit ću gore.

ihush, tvoje pisanje me podsjeća na mikrokernel. :-D

Processes need not distinguish between kernel-level and user-level services because all services are provided by means of message passing. But message passing bugs are not easy to fix.