Popivši previše kave, uzrok čemu je pretjerano uživanje u godišnjem odmoru, što je nadalje prouzrokovalo opasno približavanje životno važnih rokova; pronalazak stana primjerice; primoran sam vrludati bespućima Interneta u potrazi za... u principu za bilo čime što bi mi zaokupilo pažnju. Recimo The Chive ili Posveta grudima Lindsay Lohan. No kao geek u korijenu uspješno balansiram googlanje zabavnih sadržaja sa čitanjem članka s poznatih IT portala.
Jedan od takvih jest Tom's Hardware, portal na kojem sam, međuostalim, hvatao infomacije o neprekidnoj utrci "Čija grafička daje više 'efpeseova' u "OnojPoznatojIgriKojaJeDanasBenchmarkGrafike".
Kako mi je taj portal, unatoč mnogim optužbama na threadovima ovog foruma da je portal pristran poradi financijskih bundleova u pakiranjima velikih proizvođača grafičkih kartica, ipak prirastao srcu, nalazi se na Bookmarks Toolbaru moje Mozille te ga redovito posjećujem. Među mnogo recenzija, najava i grafikona naiđe se na poneki autorki osvrt trenutačnog stanja u tehnologiji. No rijetkost je među njima članak koji, iako ponukan senzacionalizmom koji se provalči kroz, pa skoro sve što Apple izda; uspješno stapa moderno privlačenje čitatelja s "PAF" naslovom sa romantičarsko-povijesnim korijenima našeg računalnog doba.
Tema članka, je "Da li je Steve Jobs ukrao iPad?". U članku se nalazi poveznica na sam rad Znanstvenika Alana Kaya "A Personal Computer for Children of All Ages".
Kako sam nedavno bio kritiziran da se kroz moje pisanje osjeti želja za propašću te kompanije, odmah jasno ističem kako je takva tvrdnja jedan obični nonsens, kleveta i vrtićka laž. Odričem se mržnje prema bilo kojoj kompaniji, štoviše, ne izražavam ni simpatije. Razumijem da je ovo vrlo osjetljivo pitanje koje nije poželjno postavljati na forumu s 22345 borbi obožavatelja, gdje brojač dana bez incidenta još nije prikazao brojku 2. No iza ovog članka kao i iza pokretanja ove teme ne stoji provokacija i klevetanje, već se postavlja jedno zaista realno pitanje: Tko su stvarni vizionari naše budućnosti?
Većina nas je u školi učila da je Marconi izumio radio nauštrb Tesle, Edison je generalno govoreći sabotirao i stopirao razvoj tehnologije na 30-ak godina (Fun Trivia: Edison je izumio Hollywood! Kako je Edison imao patente na gotovo svu filmsku opremu, svaki filmaš na Zapadnoj obali morao je plaćati tantijeme. Zbog toga su se filmaši preselili na istočnu obalu te, zbog lošeg i sporog transporta Edison nije mogao tako brzo stopirati snimanja - iako je potegao čak 300-ak tužbi protiv Paramounta), ukrao je i žarulju, ubio je slona. Uglavnom Edison buuuu GO Team Tesla!!
Nastavak gornje nekoherentne rečenice: Darwin je izvore svoje Teorije evolucije pronašao kod djede Erasmusa, nešto i kod ovog tipa, Babilonci su izračunavali Pitagorine trojke prije Pitagorina šukundjeda itd... Uglavnom shvatili ste poantu, nisu svi izumitelji/vizionari dobili odgovarajuće stranice u feljtonima popularnih novina.
Upravo ponukan time, smatram da je zaista zanimljivo otkriti da li je najimenovaniji vizionar današnjice (koristim ovaj link da pokažem kako hrvatske tiskovine doživljavaju Jobsa - sjećam se da je u 5 mjesecu bio trostrani feljton o njegovoj genijalnosti) svoje vizije pronašao u susjedovom dvorištu.
Ono u čemu članak zbilja ima kvalitetne temelje, jest činjenica da se radi o švrljanjima javnosti prilično nepoznatog znanstvenika iz Xerox PARC centra. Istog onog centra koji nam je dao nekoliko zbilja revolucionarnih uređaja - Miš, Laserski printer, Ethernet, a svi znamo da je Xerox napravio prvi GUI OS. Meni osobno, kao i većini, o povijesti i počecima računalnog doba bilo je dovoljno znati za ENIAC, Gatesa, njegovu mamu u IBM-u, za njegov digitron i kombi, međusobne krađe između Gatesa, Jobsa i onih koji su zbilja napravili prve OS-eve; kao i za Jobsovu prevaru Woza. Tko je rekao da je "rocket science" pošteđen žutila... Da rezimiram, u ovome sam, premda priznajem zakašnjelo, vidio priliku da se upoznam s radovima pionira moje velike životne strasti, priliku da se zamislim u njihovim stolicama, da vidim početke vizije naše sadašnjosti. Taj Xerox PARC djeluje nekako filmski nestvarno.
Filmski nestvarno djeluje i kreacija i opis Dynabooka, po autoru članka korijen Tableta. Dok je u to vrijeme sličnu zamisao imao i Star trek u vidu PADD-a, Rad znanstvenika iz PARC-a nam nudi nešto daleko realnije, što iz današnje perspektive djeluje gotovo jezivo. Zamislite ovu rečenicu u 1968.: "Dynabook jest osobno računalo (termin Personal Computer!!) s plazma ekranom kontrasta knjige, s tipkovnicom bez pomičnih dijelova (nakon pritiska zvučnik će reproducirati zvuk kako bi registrirali stisak); s mrežnom konekcijom preko koje će se moći kupovati, prebacivati, "downloadati" datoteke; koje će omogućivati globalnu razmjenu infomacije kao što su knjižnice i mediji i sve to za 500$".
Jezivo!
Možda će ovo opet zvučati kao provokacija, možda kao luda zavjera, ali nije li ovo Jobs započeo s Newtonom i završio s iPadom? Sam znanstvenik, u intervjuu s autorom odgovara na neka očita pitanja. Na primjer, smatra da je Gates pogriješio s forsiranjem Windowsa (punokrvnog desktop OS-a) na Tabletima, što je Jobs vrlo vješto uočio te gurao iOS. Otkriva se da je Jobs čak pitao za savjet/kritiku prije predstavljanja iPhonea, te je dobi odgovor da iPhone mora povećati kako bi osvojio svijet. Iako se ovdje vide natruhe "Učinih to prvi", argument da za ovog znanstvenika opća zajednica ne zna, govori protiv ideje unovčavanja iPad fame. Postoji još nekoliko sličnosti koje možete pročitati u članku.
No postoji jedna jasna razlika između ova dva toliko povezana koncepta. Dok su iPad i svita tableta danas isključivo korišteni za konzumaciju sadržaja, Dynabook je trebao biti najjednostavniji, pa čak i veoma presonalizirani, kreator sadržaja. Veoma romantična ideja približavanja računalne magije svima, čak usmjerena prema djeci kako bi im olakšala shvaćanje matematike i znanosti općenito. Od izlaska iPoda jasno je u kojem je smjeru otišao Jobs. Usko se vezavši za filmsku i glazbenu industriju postao je glavni distributer zabavnih sadržaja, na jednostavan način, krajnjem korisniku. Veliki zaokret u odnosu na kreativnu i stvaralačku funkciju Dynabooka najviše se vidi u AppStoreu, koji iako donosi pregršt genijalnih pomagala i zabave, onemogućuje bilo kakvo naprednije radove, te u krajnosti korisnika osuđuje isključivo na konzumaciju. Naravno nitko ne sprječava korisnika da sam napravi aplikaciju za AppStore, ali sasvim je jasno da je Dynabook zamišljen bez ograničenja u vidu korištenja uređaja. Teško je zamisliti da bi se većina prihvatila izrade aplikacija na samom uređaju ali sigurno bi predstavljalo jednu dobru osnovu za neke naprednije programiranje, pogotovo ako je prilagođeno mlađim uzrastima. Upravo sam znanstvenik zamjera totalno zanemarivanje obrazovne uloge tableta od strane Jobsa i dodao bih, većine proizvođača.
Smijem li im zamjeriti to zanemarivanje, te smijem li izraziti svoje mišljenje da je profit okosnica razvitka ove tehnologije? Vidimo, a i sigurno smo sami razmišljali, da tehnologija ima veliku humanitarnu ulogu, da olakšava i oplemenjuje život. Pristup točnim informacijama presporo dolazi na dohvat ruke, nešto što bi jedan lako prenosivi uređaj ubrzao. Ovdje moram zamjeriti znansveniku stavljanje previsoke cijene na uređaj. Od ideje stvaranja vlastitih sadržaja, doši smo do konzumacije kupljenih aplikacija s jednog (ili u slučaju konkurencije nekoliko) mjesta.
Slobodno me iskritizirajte zbog možebitnih netočnih informacija, krivih razmišljanja zbog grešaka u samom članku te krivog osvrta zbog vlastitog nepoznavanja dubljih tehnološko-ekonomskih pitanja kojih sam se dotakao.
Očekujem jednu živahnu raspravu, koju ne moramo bazirati isključivo na ovom članku o Jobsu, već možemo proširiti i na neke druge vizionare, genijalce izgubljene u kabinetima povijesti pa čak i na današnje "mad scientiste" koji ostaju na marginama ozbiljne znanosti ali možda imaju zanimljive ideje za raspravu (sjećam se nekog znanstvenika koji je tvrdio da ćemo ubrzo povisiti godine života na nekoliko stotina, smiješno je što je izgledao kao neki Metuzalem - zapušteni bradonja
).
Ovo je razmišljanje jednog laika, pa me veoma zanima što netko upućeniji misli.
Don't be shy!
