Stigao mi je danas Raspberry Pi 4, i planiram staviti na njega Volumio dali ga netko vec koristi i kakva su iskustva?
Vaš audio kutak
- poruka: 11.151
- |
- čitano: 2.400.842
- |
- moderatori:
DrNasty, pirat, XXX-Man, Lazarus Long, vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
E, sad bez zeze; ako koristite neku marku blank cd-a za presnimke, kopije glazbe, pričuvu - koja vam se pokazanl najbolja? Koju marku medija preferirate? Maxell, Verbatim, Sony, Philips, Tayo Yuden, neku desetu?
Snimači ne rade rupe, nego zacrne sloj za snimanje, pa se laser ne reflektira - na tvorničkim CDima je urez, pa se svjetlo rasprši.
Brzina snimanja nema veze sa čitljivošću, osim kod hartavih uređaja, bitno je samo, zbog maksimalne kompatibilnosti, da se snima CLV metodom. No CLV je rijetkost na modernim snimačima.
Ha, vidiš, vidiš... Ja mislim da ima oko 15 godina da sam to čitao, kad su prvi snimači izašli, od tada se ne zamaram, jer ni ne snimam ništa. Znači, samo se zacrni sloj, svejedno što je sniman na 1x ili na 32x? Ako je tako, zašto sam onda na nekim starijim uređajima imao problema s brže snimljenim CDovima, odnosno sporo snimljen bi čitao, brže snimljen ne bi.
Hvala.
EDIT:
Ne treba objašnjavat, našao sam, ima texta dosta, nisi u pravu, ima razlike u brzini snimanja, a sad idem čitat i obrazovat se. Počet ću s ovom stranicom, pa nastavljam...
Hvala u svakom slučaju.
"Technical Editor Hugh Robjohns replies: Different burn speeds do indeed have a measurable effect on the quality of the signal burned into a CD-R, but it also depends on the quality of the CD burner and the CD-R itself."
https://www.soundonsound.com/sound-advice/q-why-does-cd-burning-speed-make-difference
"The CD burner creates small bumps in the playing surface of the CD-R that the CD player can then detect. The spacing between each bump is critical to being able to detect and decode the data signal. But more importantly, the rising and falling edge (the beginning and end) of each bump is also critical, and this is the aspect that is most affected by different combinations of burn speed, disc media and the state of the laser."
Ako koga zanima koja je razlika između snimljenih i originalnih cdova i kako brzina snimana utječe na zvuk...
Father je u pravu, na puno mjesta je krivo napisano, ali snimači ne rade rupe. Na originalnom cdu su utisnute rupe priikom proizvodnje (pressed cd) dok prazni CD ima žlijeb (groove) u kojem je organska boja koje laser pali na mjestima gdje je udubljenje na originalnom CDu.
Razlike u brzini snimanja se odnose na errore koji su neizbježni kod snimanja, jer ni jedan CD nije savrsen, ni jedan laser (bar ne ovi jeftini u pržilicama) nije savršen. Sporijom brzinom se radi precizniji zapis i događa se manje grešaka, bar u pogledu lasera, na kvalitetu medija brzina nema veze. Te greške se događaju zbog nepreciznih granica zaprženih djelova, kao i razmaka između tih nula i jedinica, timing.
Uz sporiji zapis ide i sporiji medij, odnosno medij koji može zapisivat na određenim brzinama, jer nisu svi CDovi predviđeni za sve (niske) brzine. Na "brzi" CD sporo snimanje nema smisla, jer će bit vjerojatno više errora, nego koristi. Imaju li posebni Audio CD-Rovi smisla, ne znam. Možda ako su kvalitetnije napravljeni, ali to šta piše Audio na njima ne mora ništa značit. Mislim da su najbolji CDovi za zvuk oni koji najduže izdrže. Što je kvalitetniji sloj na CDu, duže će trajat, a to znači i da je zapis bolji i dugotrajniji, pa ako vrsta CDa ima veze sa zvukom, onda je dugotrajnost ono što treba gledat.
Kad smo kod dugotrajnosti, sporije brzina snimanja zna utjecati i na dugotrajnost, jer kako u startu ima manje errora, radi preciznije rubove i precizniji tajming (preciznije zaprži, doslovno), onda će cijelokupni zapis duže izdržati zub vremena. Original CDovi će uvijek najduže trajat.
Naravno, sve ovo su mikroskopske stvari i stvarni utjecaj na zvuk od CDa do CDa je upitan. Osobno još nisam čuo razliku između snimljenog i original, pa ne bih znao. Pogotovo nisam čou razliku između 2 različita snimljena CDa. Možda da imam malo ozbiljniji sustav, pravu sobu, posvetim se slušanju, možda i čujem neku sitnicu, ali to ne bi stvarno trebale bit razlike za primjetit ili poludit.
Vaša mišljenja ili istraživanja?
Uz sporiji zapis ide i sporiji medij, odnosno medij koji može zapisivat na određenim brzinama, jer nisu svi CDovi predviđeni za sve (niske) brzine. Na "brzi" CD sporo snimanje nema smisla, jer će bit vjerojatno više errora, nego koristi. Imaju li posebni Audio CD-Rovi smisla, ne znam. Možda ako su kvalitetnije napravljeni, ali to šta piše Audio na njima ne mora ništa značit. Mislim da su najbolji CDovi za zvuk oni koji najduže izdrže. Što je kvalitetniji sloj na CDu, duže će trajat, a to znači i da je zapis bolji i dugotrajniji, pa ako vrsta CDa ima veze sa zvukom, onda je dugotrajnost ono što treba gledat.
Kad smo kod dugotrajnosti, sporije brzina snimanja zna utjecati i na dugotrajnost, jer kako u startu ima manje errora, radi preciznije rubove i precizniji tajming (preciznije zaprži, doslovno), onda će cijelokupni zapis duže izdržati zub vremena. Original CDovi će uvijek najduže trajat.
Ovako, pun K toga sam pozaboravljao, no kad su CDRovi bili in, tamo krajem tisućljeća, pa početkom novog, jako sam bio ufuran u cijelu priču, sudjelovao sam u testovima medija, imao sam LiteOn snimač, koji je imao implementirane komande kojima se mogao čitati medij na poseban način pa da se može raditi očitanje kvalitete medija... to su bili ratovi :)
Brzina snimanja je bila thing tamo do 16x snimača, nakon toga, kad su krenuli 24x, 32x, 48x i 52x snimači, samo se vodilo brigu o tome koji medij je sa kojim snimačem najbolje odgovarao. Princo je bio loš bez obzira. Stare Traxdate Gold i Kodak Gold mediji su radili odlično i trajali su, mada su bili 4x i 8x mediji. TY i MCC su bili all-round dobri mediji, trajni, i sa malim brojem CRC grešaka. Probleme sa pisanjem medija su imali jeftini snimači, poput mojeg starog Mitsumija, kojima je svaka dlaka smetala, a budimo realni, ljudi su ih htjeli reproducirati u uređajima koji su dizajnirani kad CDR nije postojao... neki su uspijevali čitati, neki ne, neki samo određene medije snimane određenom brzinom jer bi snimka bila, kako bi se reklo, kontrastnija :) ... no to su bili sami počeci optičkih medija, bilo je svega.
Kad je tehnologija sazrela, i proizvođači su mogli napraviti dobre medije, bilo je zlatno doba - doba Verbatim Pastel medija, ne znam sjeća li ih se itko... najbolji mediji na našem tržištu, TY. Nisu bili jeftini, ali su bili trajni. Trajnost zapisa je doslovce ovisila o kvaliteti sloja za zapisivanje i održavanju samih diskova - nisu smjeli na sunce i vlagu. Moderni snimači (dakle, u zadnjih barem 10, ako ne i 15 godina) znaju kvalitetno snimiti CD
Primjer dobre snimke:
Što se Audio CDova tiče, to su bili najčešće šit mediji sa jednim bitom setiranim pri proizvodnji, da se identificiraju CD snimajućim komponentama, kao metoda zaštite od piratstva.
evo par slika taman gotovog plazma zvucnika od kolege s stranog foruma, e ovaj je meštar.
Ok, kako, šta? Trebam neko objasnjenje :D
evo par slika taman gotovog plazma zvucnika od kolege s stranog foruma, e ovaj je meštar.
Ok, kako, šta? Trebam neko objasnjenje :D
Plamen je plazma. Struja (napon) i plazma reagiraju. Audio signal je struja i kad se žica pod naponom stavi blizu plazme, onda proizvodi neki mali zvuk. Reakcija se čuje i vidi, plamen se trza u ritmu muzike. Iako, do sada sam vidio neke eksperimente, gdje se samo strujni signal koristio za interakciju s plamenom, nisam vidio da je sve iskorišteno kao zvučnik. Shema.
https://en.wikipedia.org/wiki/Plasma_speaker
http://www.noiseaddicts.com/2009/04/plasma-speakers/
Tweeters made out of plasma arcs have a major advantage – they have no resonance or transient problems. Most audiophiles know that the lighter the material used in a speaker, the faster the response can be, and the better transients they produce. Well, plasma arcs have ZERO weight. The plasma speaker works by moving air via changing the temperature in its chamber.
At one point in the 1970’s, plasma speakers started being produced by a company called Magnat – they’re still in business, mainly producing car audio systems.
ima raznih vrsta
A similar effect is occasionally observed in the vicinity of high-power amplitude-modulated radio transmitters when a corona discharge (inadvertently) occurs from the transmitting antenna, where voltages in the tens of thousands are involved. The ionized air is heated in direct relationship to the modulating signal with surprisingly high fidelity over a wide area. Due to the destructive effects of the (self-sustaining) discharge this cannot be permitted to persist, and automatic systems momentarily shut down transmission within a few seconds to quench the "flame".
Jako, jako cool!
Nego, netko je spomenuo ovu grupu na fejsu moj hifi.. bome ove rasprave na forumu su slicne kao i u toj grupi, obratite samo pozornost na postove o kablovima :D
Jako, jako cool!
Nego, netko je spomenuo ovu grupu na fejsu moj hifi.. bome ove rasprave na forumu su slicne kao i u toj grupi, obratite samo pozornost na postove o kablovima :D
To ti je svugdje i uvijek isto, forumi kao Audiokarma su puni takvih rasprava.
I bez foruma, kad upoznaš 10 audiofila, bar pola se neće slagat oko raznih tema, a najčešće kabeli budu kamen spoticanja. Npr, dok jedan od starijih audiofila i DIY stručnjaka koje znam kabele diže na najbitnije mjesto u sustavu i sam ih plete (malo ipak pretjerano), drugi koji izrađuje vrhunske mono-blokove i ima doma sustav kakav ja neću nikad moć priuštit, koristi obične kineze i objašnjava da su to debilane i da je to sve isto. Treći (DIY lik isto) kojeg znam isto nije baš nešto za kabele, on uzme srednju žalost, samo da nije baš jeftini kinez i tvrdi da je sve drugo preser.
Kabeli su najveće zlo za raspravu na forumu. :)
Hahahahahahaha...
E ovaj put se slažem.
ako su mi bitni kabeli onda koristim balansirani ustroj jer je i jeftina implementacija istog višestruko bolja od naj bolje(ne nužno i naj skuplje) implementacije single ended kabela.
a onda opet ako mi je toliko bitna kvaliteta čemu uopče konvertirat digitalni signal u analogni prije zadnjeg centimetra. idem onda napravit aktivne zvucnike s digitalnim wireless interfejsom i digital input d klasom pa sve do samog zvucnika tj drivera nema analognog signala, i još mi ostane novaca za čevape da bi doša do cjene nekog "prosječnog" audiofilskog single ended kabela.
kako bi u narodu rekli pozlaceno govno je i dalje govno, sry admin ako nesmim pisat govno.
a sad dali se čuje ili nečuje silver wire ili obični bakar razlika primjeti da uopce ne komentiram.
Kabeli su najveće zlo za raspravu na forumu. :)
Ne bi bilo zlo za raspravu kad bi normalni raspravljali.
To je normalno pogotovo virtualno.di nece bit rata o kablovima kad se audiofili jos dan danas kolju uvezi toga...mene osobno veliko filozofiranje odbija(nervira) a pogotovo u vezi kablova..strujnih pogotovo!Jos kad ovi sta ih prave namirisu lovu pa se tuku ko ce veci iznos stavit..uglavnom postalo je degutantno!
Kabeli su najveće zlo za raspravu na forumu. :)
Ne bi bilo zlo za raspravu kad bi normalni raspravljali.
To je normalno pogotovo virtualno.di nece bit rata o kablovima kad se audiofili jos dan danas kolju uvezi toga...mene osobno veliko filozofiranje odbija(nervira) a pogotovo u vezi kablova..strujnih pogotovo!Jos kad ovi sta ih prave namirisu lovu pa se tuku ko ce veci iznos stavit..uglavnom postalo je degutantno!
Ma fuj... Kile eura za kablove, a 90% ima katastrofalnu akustiku sobe.
ako su mi bitni kabeli onda koristim balansirani ustroj
Al nije to to ak nemaš uređaj koji je ful balansiranog ustroja od-do, a takvi su većinom samo oni najskuplji, ne računam ove kvazibalansirane kojima su xlr konektori stavljeni ko modni dodatak
Kabeli su najveće zlo za raspravu na forumu. :)
Ne bi bilo zlo za raspravu kad bi normalni raspravljali.
Ma kaj se imaš raspravljat radiš po svom i amen, a kamoli nekom nekaj dokazivat i opravdavat, pogotovo onome ko je hifi doživio jedino preko monitora, to je moje mišljenje, jer previše sekirancije proizlazi iz ovih tema, nije vrijedno...
ako su mi bitni kabeli onda koristim balansirani ustroj jer je i jeftina implementacija istog višestruko bolja od naj bolje(ne nužno i naj skuplje) implementacije single ended kabela.
a onda opet ako mi je toliko bitna kvaliteta čemu uopče konvertirat digitalni signal u analogni prije zadnjeg centimetra. idem onda napravit aktivne zvucnike s digitalnim wireless interfejsom i digital input d klasom pa sve do samog zvucnika tj drivera nema analognog signala, i još mi ostane novaca za čevape da bi doša do cjene nekog "prosječnog" audiofilskog single ended kabela.
kako bi u narodu rekli pozlaceno govno je i dalje govno, sry admin ako nesmim pisat govno.
a sad dali se čuje ili nečuje silver wire ili obični bakar razlika primjeti da uopce ne komentiram.
Super su balansirani ulazi, ali onda treba bit cijeli sustav balansiran, ako jedna komponenta nije, besmisleno je sve ostalo. Takvi uređaji i koštaju više, najčešće.
I naravno da se čuje razlika silver/bakar. Srebro istakne više tonove.
ako su mi bitni kabeli onda koristim balansirani ustroj
Al nije to to ak nemaš uređaj koji je ful balansiranog ustroja od-do, a takvi su većinom samo oni najskuplji, ne računam ove kvazibalansirane kojima su xlr konektori stavljeni ko modni dodatak
Naravno, nije XLR konektor bitan, bitan je ustroj uređaja, ili je balansiran cijeli ili nije. Sami konektor je baš modni dodatak, ako je samo zalemljen umjesto chincha... I ne samo da uređaj mora bit normalno balansiran, nego SVI uređaji u sustvu moraju bit balansirani. Ako jedan uređaj nije, onda sve ostalo nema smisla i gubi se balans. Pun intended.
Puno njih to ne zna, čim vide xlr konektor misle da je to to, a nije, koliko sam gledao, klasa ispod 50kkn po komponenti rijetko bude ful balansiranog ustroja
Al nije to to ak nemaš uređaj koji je ful balansiranog ustroja od-do, a takvi su većinom samo oni najskuplji, ne računam ove kvazibalansirane kojima su xlr konektori stavljeni ko modni dodatak
Onog trena kad se makneš od tzv. hifi proizvođača i okreneš se prema profesionalcima, dobit ćeš sve to, i za manje novaca.
Pojačala nisu skupa, CD playeri nisu skupi... al ne izgledaju lijepo :)
Jedina stvar koju nisam našao jeftino jest linijski preamp, koji bi imao XLR. Ne koriste se baš u pro vodama :)
Al nije to to ak nemaš uređaj koji je ful balansiranog ustroja od-do, a takvi su većinom samo oni najskuplji, ne računam ove kvazibalansirane kojima su xlr konektori stavljeni ko modni dodatak
Onog trena kad se makneš od tzv. hifi proizvođača i okreneš se prema profesionalcima, dobit ćeš sve to, i za manje novaca.
Pojačala nisu skupa, CD playeri nisu skupi... al ne izgledaju lijepo :)
Jedina stvar koju nisam našao jeftino jest linijski preamp, koji bi imao XLR. Ne koriste se baš u pro vodama :)
Ima i to smisla...
Mogu li pitat za par primjera, šta koristiš ili si koristio?
kvazibalansirane kojima su xlr konektori stavljeni ko modni dodatak
edit: father, cemu dodatni pre na balansiranom sistemu?
CMRR modni dodatak? a sjecam se da je bilo tu ekipe šta su otpajali hifi s uzemljenja radi common mode noisa. balasnirani ustroj zapravo miče napajanje iz kruga u kojem je signal, zar to nije sveti gral audiofilima?
naravno može i balansirano bit loše ako je neko nešto krivo napravi, ima svega na tržištu, možda su koristili duplo jeftinije opampe jer im ih je trebalo više pa su na kraju dobili višu distorziju i šum u samom preampu pa je cmrr nebitan kad je ovaj šum prevlada, ali to i nije baš čest slućaj npr i behringer kojem u pro svjetu se često rugaju stavlja high end opampove u svoju low end opremu s kineskim elektrolitima u signalu. prioriteti su zajebana stvar.
možda misliš na simetrično vs kvazisimetrično, evo na linku objašnjeno ali nažalost treba pročitat sve.
http://www.douglas-self.com/ampins/balanced/balanced.htmŽ