Python programiranje kao hobi

 Kod mene na Python2.7 ovo radi C:\Python27\python.exe -i "$(FULL_CURRENT_PATH)" - upises u run (f5) - snimi i dodijeli precicu, npr Alt +W

Meni je problem sto ovako imam problem sa pronalazenjem fajlova, ako upisem ime fajla koji je u istom direktorijumu, nece da ga pronadje.

Tako da ja koristim Python IDLE - za moj kuckanja je i vise nego dovljan, sa f5 izvrsava kod. Svakako je puno prijatniji od win command prompt-a (u kojem i Notepad++ prikazuje rezulate, jos jedan razlog sto ga ne koristim).

Tako je, dobro si to primjetio sa zanimanjima i osobama.

Bitno je samo da sad u pocetku pohvatas te osnovne pojmove (enkapsulacija, nasljedivanje, polimorfizam i apstrakcija). Kad si dovoljno upoznat s njima i siguran, mozes prijeci na iducu razinu, gdje bi ti onda trebalo postati prilicno jasno pitanje "zasto objektno orijentirano programiranje". Govorim dakako, o oblikovnim obrascima u programiranju. Iako, uvijek moras imati i na umu da OOP nije alfa i omega. Da, najkorisnije je i najvise se koristi, ali nije nuzno uvijek i najbolji izbor. Nekad je jednostavno dovoljno obicno proceduralno programiranje.

Rezultat funkcije open je file object koji pamti svoju trenutnu poziciju. Čitanje retka pomiče trenutnu poziciju na početak slijedećeg retka.

Zbog ovoga drugi for (onaj u funkciji process_file) nastavlja tamo gdje je prvi for (onaj u funkciji skip_gutenberg_header) stao.

Program će ispisati cijelu listu [1,2,3,4,5] jer lista (za razliku od TextIOWrappera kojeg ti vrati open) prilikom iteriranja uvijek kreće ispočetka, npr:

def process_file(filename, order=2):
    fp = ['1', '2', 'END3', '4', '5']
    skip_gutenberg_header(fp)
    for line in fp:
        print(line)

def skip_gutenberg_header(fp):
    for line in fp:
        if line.startswith("END"):
             break

process_file('')
>>>
1
2
END3
4
5

Moras prebaciti u .exe, py2exe upravo to radi. 

A kud ces vec nakon 2 mjeseca na GUI? xD

Da li si upoznat s objektno orijentiranim programiranjem?

Ok, pitam samo jer GUI se u principu temelji na objektno orijentiranom programiranju.

No, da adresiram tvoje pitanje, ne znam kako je to s Tkinterom jer ga nikad nisam koristio, oduvijek koristim Qt, tj. PyQt kao njegovu Python inacicu. U PyQt-u bi to izgledalo ovako:

import sys
from PyQt4 import QtGui

def main():
   
    app = QtGui.QApplication(sys.argv)

    w = QtGui.QWidget()
    w.resize(250, 150)
    w.move(300, 300)
    w.setWindowTitle('Simple')
    w.show()
   
   sys.exit(app.exec_())


if __name__ == '__main__':
    main()

Ovo podebljano je glavnina svega. Tu se ulazi u glavnu petlju dogadaja (engl. event loop) gdje petlja prima dogadaje od sustava prozora i salje ih dalje widgetima u programu.

Dakle, imas jednu glavnu petlju koja se stalno vrti, a koju ne radis ti, vec se za to brine u ovom slucaju Qt.

Kako je tocno kod Tkintera ne znam, ali nesto slicno sigurno.

Ja sam pocetnik, kao i ti, ali ipak zelim da ti objasnim na koji nacin ja posmatram klase.

Gledaj na klase kao na sablone koje koristis da objektu das svojstva. (sablon ili blueprint)


Zamisli da se bavis grcarijom, da pravis objekte od gline, ukrase, posude i sl.

Uzmes komad gline i korak po korak napravis posudu, prstima - i za to ti treba sat vremena - prilicno spor proces koji ti nece donijeti veliku zaradu, mozes napraviti samo nekoliko posuda dnevno, jer svaki put kreces od pocetka. Te posude su tvoji objekti, sa kojima ti radis.

Jedan dan ti sine ideja da napravis kalupe i sebi ubrzas posao -> napravis metalni kalup posude u koji utisnes smjesu i dobijes gotov proizvod, sve za 10min u odnosu na sat ili vise koliko ti je trebalo ranije. Metalni kalup mozes koristi milion puta za milion razlititih posuda, stim da svaka posuda ima iste atribute, sirinu i visinu, izgled rucke, donjeg dijela i sl. - to je sve unaprijed odredjeno kalupom. Kad izvadis posudu iz kalupa mozes da je obojis u zanimljive boje i prodas, vise ne moras da se zezas da oblikovanjem gline i trosis vrijeme.

Taj kalup je klasa, objekat je proizvod od gline, posuda. Ti posudu sada pravis brze nego ranije, kao na pokretnoj traci - samo utisnes glinu. Kada upises kod imeObjekta = mojaKlasa() u tom trenu tvoj objekat ('imeObjekta") poprima svojstva klase, kao sto glina poprima oblik kalupa, i ti onda mozes nastaviti raditi sa oformljenom posudom, odnosno objektom - mozes dalje da ga doradjujes ako to zelis.

Klasa, odosno kalup ti omogucava jos jednu ekstra stvar, modularnost -> na tvom metalnom kalupu ti mozes skinuti klasicnu rucku i dodati spiralnu, ili skinuti gornji dio i zamijeniti ga sa drugacijim dijelom, pa kada utisnes glinu dobijes jos jednu drugaciju posudu - objekat, koji je potekao iz osnovnog kalupa, ali posto si zamijenio rucku ti si sad super brzim procesom dobio novi objekat koji ima drugacija svojstva, "posuda sa spiralnom ruckom" npr.

Ovo dobijas tako sto pravis "podklase", koje sadrze osnovne atribute za izradu posude iz glavne klase, ali i svoje, nove atribute - novi izgled rucke, ili siri gornji dio posude.



Jos jedan primjer, zamisli da imas klasu class plaviKrug() i da si u njoj isprogramirao parametre tog kruga, boju, nacin kretanja po sceni i sl. Ta klasa "plaviKrug" predstavlja sablon za davanje svostava objektu (stvaranje kruga) - "kruznica radijusa 6", "boja plava" i sl. Da bi ga pokrenuo, da bi stvorio krug, ti ces sablonu dodijeliti objekat - povezat ces objekat i klasu, npr.

krug1 = plaviKrug()
test2 = plaviKrug()
x = plaviKrug()

Ovo ce na sceni napraviti tri plava kruga, tri objekta sa nazivima krug1, test2 i x koji imaju ista svojstva. (Naravno, morat ce napraviti random koordinata za pojavljivanje kruga, ili ce se sva tri pojaviti na istom mjestu :)) -> znaci dobio si tri objekta sa istim svojstvima sa kojima mozes jednostavno dalje raditi - mijenjati im boje, oblik, pokretati ih i sl.

Ili mozes napraviti "podklasu" class plaviKvadrat(plaviKrug), koja ce nasljediti svojstva osnovne klase, u njoj neces morati ponovo pisati kompletan kod, vec ces samo izmjeniti parametar "oblika".  rex = plaviKvadrat() => dobijas objekat "rex" koji je predstavljen kao plavi kvadrat



Jednom napisan kod koristis vise puta, i stvaras vise objektata sa istim svojstvima -> to je prednost klasa, onako pojednostavljeno, kako to ja posmatram. Nadam se da zvuci razumiljivo jer je u principu jednostavno. Naravno, kod klase zna izgledati komplikovano, posebno ako je ogroman i ukljucuje biblioteku sa kojom se nisi dobro upoznao...

P.S. ispravio gluposti iznad, kasno je pa kuckam svasta... :)

Koliko ja razumijem:

x postaje objekat u trenutku kada mu je dodijeljena vrijednost/atribut -> u ovom slucaju 2, (type(x) ce reci integer). Jednako tako promjenjivoj x si mogao dodijeliti i klasu x = plaviKrug(), tada bi objekat x pripadao tvojoj klasi plaviKrug, umjesto klasi integer... type(x) -> instance

Znaci ovako?

x = plaviKrug()
Klasa je objekat, a x postaje instanca tog objekta?

x = 2

2 je objekat, a x postaje instanca objekta 2?

y = 'mojstring'

'mojstring' je objekat, a y postaje instanca tog objekta?

 
Samo da dodam

Znaci objekti bi bili sve one "stvari" koje u python-u imaju svoj id? Stim da nazivi, x, y... nose id "svog" objekta?

 pokreni program preko cmd-a i onda ce ti ispisati gresku.

Objekt je instanca klase - izraz instanca objekta nema smisla.

1) plaviKrug je klasa

2) plaviKrug() kreira novi objekt, kreirani objekt je nova instanca klase plaviKrug

3) x je ime koje referencira objekt kreiran u 2), ili kraće referenca na taj objekt

Slično kao i gore: x je referenca na objekt 2 (taj objekt je instanca klase int), y je referenca na objekt 'mojstring' (taj objekt je instanca klase string)

Da, ako dvije stvari imaju isti id onda su to identični objekti.

Dizajn hijerarhije klasa nije trivijalan kad su atributi ortogonalni, kao u gornjem slučaju s dva neovisna atributa - oblik i boja.

U navedenom primjeru program ima klasu PlaviKrug i iz nje izvedenu klasu PlaviKvadrat. Novu klasu CrveniKrug najjednostavnije je izvesti iz klase PlaviKrug, ali se već vidi da nešto ne štima. Podklase PlaviKvadrat i CrveniKrug su neposredno izvedene iz iste klase PlaviKrug, ali su prilično različite.

Situacija se komplicira kad zatreba i klasa CrveniKvadrat. Možemo je izvesti iz CrvenogKruga (pa kopirati kod za "kvadrat" iz PlavogKvadrata), ili iz PlavogKvadrata (pa kopirati kod za "crveno" iz CrvenogKruga), ili reorganizirati klase na neki drugi način.

Rangoju je očito imalo smisla kad je to naveo u svom postu. Želio sam ilustrirati kako nije uvijek lako definirati hijerarhiju klasa, kao npr. u circle-ellipse problemu. Čini se logično klasu Krug izvesti iz klase Elipsa (ili npr. Kvadrat iz Pravokutnika), ali u nekim slučajevima to nije dobro rješenje.

Pa ono, tako nekako.

Najlakse ti je zamisliti klasu kao nacrt, a objekt kao konkretnu realizaciju tog nacrta.

Tipa, imas nacrtan auto na papiru -> klasa, napravis fizicki auto po tom nacrtu -> objekt.