Darijeva radionica

Tu cu stavljati svoje projekte i mnoge druge stvari vezane za elektroniku. Sve u jednom cilju - da pomognem nekome na BOL forumu. Pocet cu s laksim projektima (za pocetnike, a da se i ja uhodam, iako ne potpuno pocetnici - potrebno je neko predznanje), a kasnije sve teze i teze :). U ovom postu ce biti lista s linkovima, a u novim postovima tutorijali. Pokusat cu staviti sto vise slika. Pa krenimo.

Lista tutorijala:

555 timer - upoznavanje s osnovama (ic, eksperimentalna plocica i regulator voltaze)

Dvije trepcece LEDice - tranzistori

Tranzistori kao pojacala

Uvod u digitalne logicke sklopove

Izrada digitalnih logickih sklopova od tranzistora

Arduino - upoznavanje s jezikom, hardware-om, osnove, trepceca ledica

Arduino - PWM

PS. Ima li tko kakav besplatan program za sheme jer ova Yenka Electrnics kao sto vidite ubacuje cudne znakove (i nema neke dijelove, npr. 7805 i slicno). Moze na pp. Hvala :)

ako okrenes polukrug prema sebi.. nozica br 1 ti je s DESNE strane

Nozica br 1 je prva dolje s lijeve strane

..ovaj polukrug vecinom bude dublji!

zavisi kako koji IC kada skoro svaki sovju pricu tjera. hehe ali gleda s einace prema tockici tamo je broj 1

Dvije trepcece LEDice - tranzistori

Danas cemo napraviti ledice koje se naizmjenice pale i gase. Prvo jedna, pa druga. Svaki bi trebala biti upaljena otprilike 1 sekundu. Necemo koristiti nikakav cip. Ono od cega su cipovi (integrirani krugovi - ic) gradjeni su tranzistori. Danas cemo se upoznati upravo s tranzistorima.

Tranzistori

Tranizistor je poluvodic koji pojacava ili prebacuje (kako drugacije da ovo kazem - switch) elektronicke signale. Tako naprimjer ako ga koristimo kao pojacalo tada cemo npr. slabi signal iz mikrofona uz pomoc baterije od 9V moci pustiti na zvucnik, bez da promjenimo taj signal (zvuk ce ostati isti, samo jaci). Ovo je dakako laicki objasnjeno. Vise imate na wikipedia-i i slicnim servisima. Mi cemo danas koristiti tranzistor kao elektronicku sklopku. Evo ga jedan primjer:

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5d/Transistor_as_switch.svg

Tranzistore dijelimo na vise nacina: prema materijalu, sktrukturi, polaritetu... Nama je vazno da koristimo BJT (struktura) PNP (polaritet) tranzistor.

Tranzistori imaju 3 pina.

DODATAK:

Za ovaj dio se zahvalite MrBlc-u koji je svojim lijepim postom dodatno objasnio rad tranzistora:

"Postoji nešto što se zove radna točka tranzistora. Ona se gleda na grafu koji daje radne karakteristike tranzistora. Kod bipolarnog tranzistora se izlazna karakteristika dijeli na 3 dijela:

Zapiranje - tranzistor ne vodi

Vođenje (aktivno područje) - tranzistor vodi, struja na izlazu je proporcionalna struji na ulazu, a napon obrnuto proporcionalan.

Zasićenje - napon na izlazu ima neku minimalnu vrijednost, a struja je dosegnula svoj maksimum i više ne prati porast ulazne struje.

Kod pojačala je važno da signal na izlazu bude što vjernija preslika ulaznog signala. Najjednostavniji način za to postići je držanje tranzistora u aktivnom području, optimalno točno na sredini radnog pravca između zapiranja i zasićenja. Da bi se to postiglo, kroz tranzistor mora teći struja koja je otprilike pola struje zasićenja. To su pojačala A klase, daju najmanje izobličenje, ali imaju jako mali stupanj iskorištenja, pa puno troše i puno se griju, te postoji problem uklanjanja istosmjerne komponente iz izlaznog signala (koja bi kod audio pojačala spalila zvučnik, a vjerojatno i preopteretila pojačalo).

B klasa ima dva tranzistora od kojih je jedan u aktivnom području, a drugi u zapiranju dok je signal u pozitivnoj poluperiodi, a obrnuto u negativnom. Ta klasa je puno ekonomičnija, ali ima veliko izobličenje kada je signal blizu nule jer su tada oba tranzistora u zapiranju (taj dio signala je odrezan).

Kompromis je AB klasa koja radi na istom principu kao i B klasa, ali dovodi mali istosmjerni signal na oba tranzistora, tako da su u trenutku kada je ulazni signal na nuli, oba tranzistora točno između vođenja i zapiranja.

Kod sklopke je važno da je u ugašenom stanju struja što manja (kao što je u zapiranju), a u upaljenom, da je pad napona na tranzistoru što manji (kao što je u zasićenju). Uz to, u zasičenju je disipacija topline puno manja nego u aktivnom području, a i vrijeme porasta (obično se definira kao vrijeme za koje napon poraste s 10% na 90% vrijednosti) je vrlo važna karakteristika sklopke. Zbog toga se sklop s tranzistorom kojemu je uloga da se ponaša kao sklopka dizajnira tako da tranzistor što manje vremena radi u aktivnom području.", MrBlc

Izrada sklopa

Zaboravio sam prosli put napomenuti. Svaki put kada radite nesto, prvo iskljucite napajanje. Mene je tome naucilo tako da sam sprzio par tranzistora :/ Mozemo koristiti jeftini PNP BJT tranzistor poput 2N3906.

Probat cu uploadat na youtube.

EDIT:

mene zanima o čemu ovisi kada tranzistor radi koa sklopka a kda ako pojačalo?

Mislim da je kad su u istom krugu 2 ili više tranzistora jedan se ponaša kao pojačalo,a svi ostali kao sklopke. Onda tranzistor predaje red drugom i tako u nedogled.

Nope. 1. tranzistor pojacava signal iz npr. mikrofona. Drugi pojacava signal koji je bio na izlazu iz 1. tranzistora. 3. pojacava signal 2. Itd.

ne uvijek!

nisu samo tranzistori!

ima i drugih stvari.. diode,a zna bit i malih kondenzatora!

Morao sam ovo odvojiti od 1. posta, jer mi je stalno brisalo slike. Tako da su sada malo pobrkani postovi. I nazalost sada ne idemo na tranzistore kao pojaca jer mi je crknuo mikrofon danas, a zvucnik nemam odavno. Probat cu smislit sto moze biti sljedece. ;)

555 timer - upoznavanje s osnovama (ic, eksperimentalna plocica i regulator voltaze)

Eksperimentalna plocica

Eksperimentalna plocica (breadboard, protoboard) je, kako joj i ime govori, plocica na kojoj mozemo testirati nase strujne krugove. Na nju ne moramo lemiti (solderless breadboard), vec samo upiknemo odgovarajucu komponentu (ili zicu). Ja sam svoju prvu kupio uelectronic-centru, a ova nova mi je od Batiste s BOL foruma.

Electronic-centar:

http://www.knowledgerush.com/wiki_image/7/75/Breadboard-144dpi.gif

Batista:

Regulator voltaze

Regulator voltaze je komponenta, o kojoj opet ime govori, regulira voltazu. Npr. ako imamo bateriju od 9V i koristimo regulator voltaze 7805 na izlazu cemo imati 5V.

 2 - Gnd    Uzemljenje (0V)

 3 - Vcc_out  Izlazna voltaza (u nasem primjeru 5V)

Te nozice se nazivaju pinovi. Zapamtite taj naziv jer cu ga jos koristiti.

Spajanje regulatora voltaze

Sada kada ovo znamo, mozemo sloziti nas prvi strujni krug. Spojit cemo na regulator voltaze 7805 bateriju od 9V i na izlaz od 5V spojiti LEDicu. Jedna stvar na koju morate paziti kada spajate LEdiodu je polaritet:

Rezultat:

Integrated circuit (ic, cip) je element koji u sebi sadrzi neki strujni krug. Npr. 555 timer sadrzi otprilike 20 tranzistora, 2 diode i 15 otpornika. Necu u detalje objasnjavati kako radi. Kod ic-a morate nauciti kako se broje pinovi.

Probajmo sada spojiti ovaj strujni krug:

 I ovako to izgleda:

Uvod u programiranje pic mikrokontrolera?

To bih baš volio, ako ne to, jedan digitalan PWM sklop bi bio ok za objasniti

Sada ces doznati.

Evo uredio sam prvi post u napisao do 10. planove. PWM bih volio napraviti prvo s mikrokontrolerom, a kasnije cemo sloziti sklop. Lakse je za shvatiti. I druga stvar, ne volim bas PIC. Zapravo, nikada se nisam niti upoznao dovoljno s njime. Ali AVR je isto super :D Necu ulaziti u raspravu sto je bolje, jer za to moramo biti strucnjaci. A da do toga dodjemo - moramo poceti s nekim od ta dva. Ja sam uzeo AVR i ostao uz njega :D

Svaka cast :) Hoces da stavim tvoj tekst u jedan dio 'tutorijala' o tranzistorima?

Uglavnom, pokusajte spojiti na ulaz tranzistora potenciometar i gledajte kako u jednom trenutku ledica ili sto je vec na izlazu prestane raditi iako potenciometar nije do kraja.

Možeš kopirati tekst ili staviti samo link. Ovo je bilo više onako, najosnovnije primjene tranzistora.

Što se tiće eksperimenta s potenciometrom, u proračun možeš uzeti od oka da je napon na bazi oko 0,65 - 0,7 V. Struja je u uA, a na emiteru je par stotina puta veća (cca 200 - 400 puta iako ima tranzistora kojima je pojačanje veće ili manje od tog opsega). Zbog toga ti se dogodi da ti je tranzistor uđe u zapiranje (ili zasićenje) iako potenciometar nije u krajnjem položaju.

Ajde bas fino, ja projektiram rack signal gate, upravljan MIDI-jem. Koristim ATmega8 za parsiranje MIDI signala i releje. Kad budem slozio sve, dodat cu post ovdje ili nesto slicno.

Dobra tema, i svaka cast na trudu!