Bug Online

Komentar dana

Nosač aviona za 22. stoljeće

Iako se kod nas političari frljaju svojim "programom za 22. stoljeće" iako nemaju pojma što im život i karijere donose u idući utorak, a kamoli što će biti za više od 80 godina od sada, američka ratna mornarica već ima opremu za iduće stoljeće. Radi se o novome nosaču klase Gerald R. Ford, tako nazvanom po 38. američkom predsjedniku, a koji će zamijeniti nosače klase Enterprise, točnije USS Enterprise (CVN 65) koji je već neaktivan. Ako bude bilo novaca i ako testiranja na moru prođu kako je planirano, novih nosača u klasi Gerald R. Ford bi trebalo biti po jedan svakih pet godina dok ih se sve skupa ne skupi 10 komada.

Cijena primjerka koji je jučer započeo testiranje, iznosi 13 milijardi dolara, ili 91 milijardu kuna. Hrvatski cjelokupni državni proračun, usporedbe radi,  za ovu godinu iznosi 128,4 milijarde kuna uz deficit od 6,8 milijardi kuna. Dakle, taman bi nam dostajalo iza izgradnju jednog ovakvog nosača i jedan komplement od 48 F/A-18 Super Horneta po 70 milijuna dolara svaki. S tim da za kerozin ove godine ne bismo imali.  

Što nova donosi CVN-78, kako je službena oznaka ovoga supernosača, u odnosu na Enterprise klasu supernosača koje zamjenjuje? Na prvi pogled, osim očito pomaknutog "otoka", odnosno tornja na palubi koji je kod njega skoro sasvim straga, u odnosu na uobičajeno centralno mjesto na sredini boka, sve drugo se izvana čini manje-više jednako na ova dva tipa plovila – veličina, maksimalna brzina, nosivost, nuklearni pogon. Razlike su, međutim, suštinske naravi i razlog zbog kojega američka mornarica tvrdi da će ga sigurno koristiti u svojoj floti barem 90 godina.

Za početak, Enterprise klasa supernosača koji su ekstenzivno nadograđivani od 60-tih godina naovamo, jednostavno više ne može biti dalje dograđivana. Dva su osnova razloga tome. Prvi je što su im njihovi nuklearni reaktori (oznaka A4W) zaduženi za propulziju, ali i napajanje energijom brodskih sustava jednostavno preslabi za ukupne energetske potrebe novih nosača. Naime, kako je rasla količina i broj električnih i elektroničkih sustava na brodovima u desetljećima od 60-tih na ovama, relativo mala snaga po reaktorskoj jezgri ovih Westinghouseovih brodskih reaktora od svega 100 MW postala je ograničavajući faktor. Iako su u Enterprise klasu nosača dodavani razni energetski, ali i drugi podsustavi kako bi ih se moderniziralo, ovo je rezultairalo podizanjem težišta plovila što dovodi u pitanje njegovu stabilnost.

Kako se za budućnost planira da će energetske potrebe broda sigurno rasti, a ne padati, bilo je jasno da je potreban posve novi tip nuklearnih reaktora. Stoga se u Geraldu R. Fordu nalazi par Bechtelovih A1B reaktora triput veće snage (300 MW) po reaktorskoj jezgri od Westinghouesovih A4W.

 

Usput, oznake reaktora označavaju:
Namjenu: A - aircraft carrier,
verziju proizvedenu za mornaricu: 4 – četvrta verzija;
proizvođača: W-Westinghouse.
Kako je Bechtelu ovo prvi reaktor za nosače u američkoj mornarici, oznaka je A (aircraft carrier), 1 (prva verzija), B (proizvođač Bechtel).

Pored toga što su triput veće izlazne snage, Bechtelovi reaktori su i dvaput manji i daleko jednostavnijeg dizajna lakšeg za održavanje i upravljanje s manjim brojem ljudi te koriste suvremenu tehnologiju za nadzor rada umjesto one iz 60-tih godina. (Za usporedbu: reaktor NE Krško daje 730 MW električne energije i oko 2 GW ukupne toplinske energije.)

Pored novih reaktora velika novost je i EMALS – elektromagentski katapult koji koristi linearni električni motor umjesto parnog katapulta za lansiranje zrakoplova s nosača. Upravo je ovaj katapult, odnosno njegove enormne energetske potrebe, glavni razlog zbog kojega se nosači klase Enterprise nisu više mogli dograđivati. Prednost u odnosu na parni katapult sa svojim teškim hidrauličkim podsustavima su manja masa; daleko preciznija kalibracija snage ovisno o masi zrakoplova, uključivši i bespilotne letjelice, te linearna i lako mjerljiva aplikacija snage tijekom lansiranja. Dugačko vrijeme gradnje i opremanja nosača dijelom su posljedica i razvoja EMALS-a kojega je osnovna ideja na kojoj radi vrlo jednostavna (linearni elektromagnetski motori postoje odavna i dobro se zna kako rade), ali su konkretni inženjerski problemi kod izrade prema potrebnim specifikacijama bili ogromni.

Novost je i AAG Advanced Arresting Gear sistem za prihvatanje zrakoplova koji također odbacuje hidrauliku i koristi elektromagnetske motore i vodene turbine za prihvat arestorskih kuki zrakoplova na svoju sajlu. Naime, testovi s bespilotnim letjelicama na Enterprise klasi nosača pokazali su da je postojeći hidraulički arestorski sustav pregrub za letjelice takvih manjih masa i slabije konstrukcije koja nije pravljena za naprezanja kod slijetanja na nosače aviona (usporavanje od 200-250 km/h do nule u 110 metara ili do 3 sekunde). Kako se očekuje da će pilotne letjelice vrlo brzo početi u svim aspektima mijenjati one bespilotne, stari sustav prihvata bio je neprihvatljiv.

Valja imati na umu i da smanjenjem mase ova dva sustava (katapulta i prihvata) koji se nalaze na samoj palubi, snižava se težište te ostaje kasnije veća margina za nadogradnje modernih sustava budućnosti kada se pojave.

Od elektronike na brodu impresivan je je DBR Dual Band Radar koji kombinira AN/SPY-3 radar na pojasnom rasponu od 8-12 GHz (X-band), te AN/SPY-4 na 2-4 GHz (S-band). Ovaj radar ima fiksnu antenu bez ikakvih pokretnih dijelova, a u stanju je pratiti nisko- i visokoleteće ciljeve i površinske mete u svim meteorološkim uvjetima. Inicijalno je trebao biti implementiran na novim futurističkim razaračima klase Zumwalt, ali se odustalo od toga zbog astronomske cijene. Kad se radi o nosaču – cijena nije pitanje.

Ako se pitate zašto je otok na palubi pomaknut toliko natrag, pravo pitanje bi bilo – zašto je uopće ikada bio nasred palube? Naime, problem s tim aranžmanom je da se servisiranje zrakplova izvodi oko otoka, s njegove prednje i stražnje strane, pa poslužitelji na preko 330 metara ukupno dugoj palubi, stalno putuju oko otoka i gube vrijeme na transport, kako opreme, tako i sebe samih. Ovako pomaknuti (i bitno smanjeni otok) sam sebe miče s puta posadi broda i uvelike (tvrde) ubrzava opremanje zrakoplova na palubi. I tako premda je broj katapultova ostao isti (4 komada), a broj liftova koji idu iz hangara na palubu se smanjio s četiri na tri, projekcije tvrde da bi se broj dnevnih polijetanja trebao povećati sa 120 na 160, a tzv. "turnaround" zrakoplova (punjenje gorivom, opremanje oružjem, eventualna zamjena posade i ponovo polijetanje) treba sa sati, smanjiti na minute.

Od naoružanja za samoboranu spominju se RIM-162 ESSM i RIM 116 RAM za udaljene mete i prijetnje, te Phalanx CIWS i M2 .50 cal strojnice. Kao vjerojatne i moguće buduće nadogradnje u igri su energetska oružja (prije svega laseri) te tzv. dinamički oklop, odnosno energetski oklop koji bi trebao štiti od kumulativnih i kinetičkih projektila.

Ako vas je svo ovo narajcalo pa biste se rado javili da služite na savezničkom NATO plovilu, imajte na umu da usprkos nešto smanjenoj posadi (u odnosu na Enterpsie klasu koju će zamijeniti), smještaj mornara i dočasnika i dalje nije baš naročit – kreveti na tri kata, ali sada u odjelima od po 40, a ne 120 ili 180 ležajeva. Šta ćete – moralo se negdje štediti. Navodno je na čitavom brodu dostupan besplatan WiFi, ako vas to tješi.

Nakon Geralda Forda (CVN – 78) dolaze John Kennedy (CVN-79) i još jedan Enterprise (CVN-80) i to 2020. i 2025., a onda tempom svakih pet godina jedan dok ih se ne skupi 10 komada. Trebali bi američkoj vojnoj sili potrajati barem do 2107.

Zanimljivo je da je na testiranje nosač jučer isplovio bez komplementa F-35Czbog problema s razvojem ovoga zrakoplova, a ne zbog nemogućnosti nosača da ga prihvati.

dodaj komentar

zadnji komentari na forumu (76)

Stric_Jura čet 20.4.2017 08:45

Nosač aviona za 22. stoljeće

da jednom za svagda pojasnimo za malu dječicu zaglupljenu globalnim merdijskim kućicama... SAD je zemlja broj 1. po broju stranih radnika, dakle ljudi tamo zarađuju br.2 nije zemlja Minkena i idolatrijskih predmeta obožavanja Rvat'na (VW, BMW, Mercedes, Audi)... to je ona veeeeelika z...

memulica čet 13.4.2017 23:34

Nosač aviona za 22. stoljeće

Nosači aviona postaju zastarjeli koncept pomorske platforme i za tih 13 milijardi dolara po nosaču plus još 20 milijardi za ostatak borbene grupe za podršku, možeš nabaviti naoružanja koje je za par takvih grupa totalni 'overkill'.      ...

Stric_Jura čet 13.4.2017 09:23

Nosač aviona za 22. stoljeće

bio je onaj članak o onim nuklearkama koje se rade s onim kuglama nuklearnog goriva pasiviziranim ugljičnim omotačem... sad me zanima koja je to veličina, volumen tog goriva/kugli u odnosu na klasične s šipkama po snazi? znam da se u ruskim podmornicama klase Lira koristio tekući metal kao...

stip3 sri 12.4.2017 16:59

Re: Nosač aviona za 22. stoljeće

Sta se dogodi sa nuklearnim reaktorom nakon sto netko potopi nosac aviona?...

Predator003 uto 11.4.2017 17:05

Nosač aviona za 22. stoljeće

 USA USA USA ...

Jučer je nakon 12 godina od početka konstrukcije s testiranjem na moru započeo život novog američkog nosača zrakoplova kojega mornarica namjerava koristiti iduće gotovo stoljeće

komentari dana

Nećete vjerovati, ali MP3 nije mrtav

S obzirom na bombastičnost prošlotjednih objava o smrti formata MP3, sarkastičan "klikbejtovski" naslov ovog teksta vrlo je prikladan. Ne slušajte što vam govore, MP3 ne ide nikuda 22.05

SAD polako ukida internetsku neutralnost

Net neutrality, jamstvo da će pristup Internetu biti jednak za sve i prema svim uslugama, uskoro bi moglo biti ukinuto u SAD-u 19.05

Ucjenjivački virus Wannacry: treba li podleći općoj histeriji?

Wannacry je podigao prilično prašine budući da je uspješno inficirao stotinjak tisuća računala, no zapravo nije riječ o ničemu previše spektakularnom. Zaštititi se moglo mjesecima unaprijed… 15.05

Za vrijeme najmučnijeg hrvatskog tjedna, tech ekipi je bilo fantastično

Developerska konferencija Dump Days 2017 održana u Splitu i festival novih tehnologija Brave New World 2017 održan u Zagrebu bili su paraleleni svemir i antiteza top temi - klanju uhljeba za foteljama 08.05

Stigao Surface Laptop, znaš mu cijenu?

Microsoftov "prvi pravi laptop" svakako je zanimljiv komad hardvera, ali s nekolicinom začkoljica i cijenom koja je posve neprilagođena publici na koju tobože cilja 04.05

Ja hoću robota, a oni mi daju IoT i "pametni dom"

Dobro, kad će više ta budućnost?! 02.05

svi komentari

najčitanije

najkomentiranije na forumu