Danas je u zagrebačkom hotelu Esplanade održan skup Croatia E-mobility Forum, u organizaciji Jutarnjeg lista i Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, koji je privukao nekoliko stotina zainteresiranih kako iz automobilske industrije, tako i iz lokalne i državne uprave. Uvodno predavanje održao je Mate Rimac, čija je osnovna tema bila pojasniti kako privući strane investicije u području autoindustrije u Hrvatsku.

Govorio je o problemima s kojima se investitori suočavaju u našoj zemlji, ali je i na primjeru svoje kompanije pokazao da se kapital itekako može privući. Kako ne bi govorio "na pamet" i iznosio paušalne stavove o stanju u Hrvatskoj, Rimac se poslužio studijom koju su u njegovoj kompaniji izradili, a tiče se upravo privlačenja kapitala. Ova studija odgovara na pitanje "Zašto autoindustrija ne postoji u Hrvatskoj?", a nekoliko zanimljivih podataka iz ove vrlo detaljne analize nakon konferencije objavio je njezin organizator.

Razlozi za nepostojanje značajne prisutnosti automobilskih proizvođača i njihovih dobavljača u našoj zemlji mogu se svesti na nekoliko osnovnih. Od visokih poreznih stopa kojima se oporezuju visoke plaće inženjera, preko izostanka proaktivnih državnih mjera okrenutih ka privlačenju investitora, pa sve do malih ulaganja u obrazovanje i infrastrukturu. Zbog svega toga, zaključuje Rimac, Hrvatska nije konkurentna u odnosu na druge zemlje u okruženju pa investitori radije odlaze u Mađarsku, Češku, Slovačku, Sloveniju ili Srbiju.

Strujni udar

Prva panel rasprava "Strujni udar" za temu je imala tržište električnih automobila u Hrvatskoj. Sudionici panela bili su Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Zvonimir Marinović, pomoćnik ravnatelja Carinske uprave, Branko Kondić, direktor autokuće LMG te Robert Gogić, voditelj Homologacije i zaštite okoliša u Porsche Croatia.

Kao problemi koji koče širenje dostupnosti električnih automobila i ostalih oblika e-mobilnosti istaknuti su ponekad krivo postavljeni modeli poticaja ("najbrži prst", poticanje stranih proizvođača, i sl.), kao i nelogični obračuni posebnog poreza (trošarine) kojima se više potiče kupnja starijih vozila na fosilna goriva nego novih, ekološki orijentiranih električnih i hibridnih automobila. Tu je i manjak punionica, kao i nedostatak jasne državne strategije e-mobilnosti.

Strujni krug

Pod nazivom "Strujni krug" održana je druga panel rasprava dana. Sudionici su bili Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliše i energetike, Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Richard Ferrer, voditelj inovacijskog tima Izvršne agencije za inovacije i mreže Europske komisije, Dino Novosel, Head of E-mobility iz Hrvatskog Telekoma te Domagoj Puzak, voditelj tima za e-mobilnost HEP-a.

Zadaća panelista bila je odgovoriti na pitanje "je li prvo bila kokoš ili jaje", odnosno treba li prvo izgraditi punionice pa tek onda ulagati u vozila, ili obratno. Čuli smo kako će država kroz razne projekte ministarstava snažno početi poticati izgradnju e-punionica za vozila, potičući tako domaću industriju i turizam. U planu je otvaranje nešto preko 700 punionica do kraja 2020., a za sada je Hrvatska u skladu s planovima što se tiče njihovog broja.

Čulo se i ponešto kritike na nedovoljno ambiciozno postavljene politike i strategije e-mobilnosti, a koliko će ih vladajući prihvatiti i implementirati, vidjet će se vjerojatno sljedeće godine na novom Croatia E-mobility Forumu.