Bug Online

Aktualnosti - Rad i tehnologija

Prekarni rad stvorili su hackeri


Prema recentnom izvješću Direkcije za zaposlenost, rad i socijalna pitanja Organizacije o ekonomskoj suradnji i razvitku (OECD), koja okuplja 35 najrazvijenijih zemalja, “riziku automatizacije” izloženo je otprilike deset posto zaposlenih u tim zemljama. Ne u svim jednako, naravno. U Južnoj Koreji taj je omjer na otprilike 6 posto, a u Austriji dvostruko viši – oko 12 posto. Ovisi to dobrim dijelom o tome što ljudi u tim zemljama rade te kakva je struktura gospodarstva. Zemlje u kojima su se radna mjesta već “prilagodila automatizaciji” prirodno su izložene manjem riziku u budućnosti.

S druge strane, briselski Bruegel, vodeći ekonomski think tank u Europi, procjenjuje da je “riziku kompjuterizacije” izloženo otprilike 50 posto radnih mjesta u EU. Najmanje u Švedskoj, nešto iznad 45 posto, najviše u Rumunjskoj – više od 60 posto. U Hrvatskoj 55 posto. Slični, jednako autoritativni izvori, iznose jednako radikalna predviđanja, da će već za trideset godina roboti preuzeti polovicu poslova te kako će do kraja stoljeća ljudi na poslu postati u potpunosti nepotrebni. Jedni tvrde da je pitanje vremena kad će i koliko biti reducirani poslovi za koje nije potrebna visoka stručnost, kao što su razne dostave, čišćenja, rad na šalteru, u trgovini. Prema drugim mišljenjima, najugroženija je srednja klasa (Tyler Cowen: “Average is Over”). Treći naglasak stavljaju na visokostručne poslove, primjerice, dijagnostičara i kirurga (Martin Ford: “Rise of the Robots”). Bolje je da neke operacije izvode roboti, ne zadrhti im ruka. Već su automatizirani i poslovi pravnika, ali na meti su i računalni stručnjaci. Što je, uostalom, prirodnije, nego da računala preuzmu poslove s računalima.

Ova, donekle komplementarna, ali dobrim dijelom oprečna, predviđanja izazivaju najmanje dva zaključka. Prvi je o eroziji autoriteta, standardnoj pojavi novog doba, kojoj je uvodno ipak potrebno i ovdje posvetiti malo pozornosti. Drugi je da se u svijetu rada događa nešto ozbiljno i važno, na što se ne može tek odmahnuti rukom. Cijeli je članak pokušaj jedne analize koliko-toliko zasnovane na logici i iskustvima iz povijesti, jer podaci još uvijek malo znače. Vidjet će se i zašto.

Cijeli tekst dostupan je na web stranici Mreže.

Ovo je djelomični tekst, koji je u cjelosti objavljen u
Mreži 01 / 2017 (siječanj 2017.)
dodaj komentar

zadnji komentari na forumu (7)

Tanen sri 11.1.2017 23:50

Rad i tehnologija

Zašto Japan ima nezaposlenost od 3-5%?  Nisu čitali članak. ha ha ha  ...

danen sri 11.1.2017 18:41

Rad i tehnologija

Rad nije nikakva friška izmišljotina, jer sam život lovaca potvrđuje rad kao specifičnu ljudsku djelatnost. I životinje "rade" no njihov je rad vođen instinktima, one nisu svijesne što rade i zašto rade. Lovac je pak imao jasan cilj pred očima i za postizanje toga cilja anagažirao sve svoje fizičke...

danen ned 8.1.2017 03:36

Rad i tehnologija

Kako god da se uzme, približavamo se, čini mi se, marksističkom idealnom komunizmu. Za one koji nisu odrasli u samoupravnom socijalizmu treba znati da je socijalizam društveno uređenje u kojem svatko dobiva prema svome radu, a u komunizmu (idealnom) svatko prema svojim potrebama. Drubim riječima u d...

Sroljo the second pet 6.1.2017 13:23

Rad i tehnologija

Zanimljiv i koncizan tekst za koji je jamačno trebalo puno truda. No promaklo mi je, zašto nam zapravo trebaju te klasifikacije? Da nije zato da bi lakše određivali razrede plaća, koeficijente i poreze, odnosno da bi birokratima dali smisao postojanja?Primjetio sam natuknice oko "diskrimin...

Napomena: Članci iz časopisa se ne prenose uvijek kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Ponekad se ne prenosi niti cijeli tekst članka. Svrha članaka na Webu jest da pruže uvid u način obrade teme i potaknu interes za proučavanjem tiskanog broja. Za cjelovit uvid u članke - savjetujemo da pogledate papirnato izdanje časopisa. Hvala.
Digitalno doba potpuno izokreće tradicionalne podjele na produktivni i neproduktivni rad, intelektualni i fizički rad te na stručni i rad, za koji nisu potrebne posebne vještine. Raspad sustava industrijskog rada izazvao je rast nejednakosti, a ljudski se kapital s tržišta rada prebacio na financijska tržišta. Nemogućnost predviđanja – potpuna je

prethodni tekstovi

Rad i tehnologija

Prekarni rad stvorili su hackeri pet 6.1.2017

Kolumna Tajane Barančić

Svi pjevamo, ti ne čuješ… uto 6.12.2016

HP OfficeJet Pro 7740

Mrcina širokog formata pon 7.11.2016

eKarton i eHZZO

Papiri odlaze u povijest? pon 5.9.2016

svi tekstovi

vezani sadržaji

najkomentiraniji sadržaji