prodaja@kockaikugla.com hr@kockaikugla.com vjeko.kovacicek@kockaikugla.com info@kockaikugla.com mail@kockaikugla.com webmaster@kockaikugla.com admin@kockaikugla.com kockaikugla.com web.kockaikugla.com www.kockaikugla.com

Bug Online

Kolumna - Blockchain i virtualni novac

Je li blockchain prazna puška, ali komplicirana?

Opet se ne može izbjeći pisanje o virtualnom novcu i tehnologiji blockchain. Razlog je vrlo jednostavan, cijena. U trenutku dok ovo pišem cijena bitcoina je oko 2500 dolara, a cijena etha, glavnog sljedbenika među virtualnim valutama, je oko 246 dolara. U mjesec dana cijena bitcoina narasla je oko 66 posto (s 1500 na 2500 dolara), a cijena etha još i više, 150 posto.

 

Nužan je ovdje i kratki podsjetnik. Takav rast cijene posljednjih mjeseci nije izuzetak. Oko Nove godine bitcoin je probio 1000 dolara, no te su se, u to vrijeme “astronomske”, vrijednosti objašnjavale spekulacijama vezanim uz zahtjev blizanaca Winklevoss regulatoru američkog tržišta kapitala (SEC) da se njihovom bitcoin-fondu dopusti izlistavanje na službenom tržištu. Braća Winklevoss nisu se bojali odluke. Ako zahtjev i bude odbijen, u odbijenici će stajati što im je činiti da sljedeći put uspiju. Tako se i dogodilo. U odbijenici je stajalo da trgovanje bitcoinom mora biti transparentnije i cijena je nastavila rasti. Unatoč tome što je prije malo više od godinu dana izgledalo da bitcoin odlazi u povijest zato što se suočio s ogromnim tehničkim teškoćama, ali i konceptualnim. Sama transakcijska funkcija, funkcija koju ima token, bon, očito je nedovoljna.

 

O tome i jest ovaj članak, što s bitcoinom i ethom, što s virtualnim valutama, što – zapravo – s tehnologijom blockchain koja im je u pozadini i koja se u posljednje vrijeme ističe kao ono pravo dostignuće pothvata koji je prije desetak godina započeo tajanstveni Satoshi Nakamoto?

 

Vrijeme je, dakle, da se baci pogled na kritičare koji – takvi su kritičari, to im je u prirodi – nemilosrdno ističu da tu nema kruha, kako je sve to s virtualnim valutama samo para i dim. Prva vrsta kritičara upozorava na problem sigurnosti i autorizacije transakcija na blockchain mreži. Ta kritika traje godinama, a u valovima se ponavlja. Ovih se mjeseci opet intenzivirala, valjda kao prirodna psihološka korekcija euforije. Kao i svaka druga tehnologija, ni blockchain nije i ne može besprijekorno riješiti problem neporecivog utvrđivanja identiteta.

 

Taj je prigovor koliko besmislen, toliko i opravdan. Na prvi pogled to zvuči paradoksalno, ali je tako. Besmislen je jer svatko svakome može preuzeti zaštitu, a opravdan utoliko što je jedan od glavnih ciljeva tehnologije blockchain sigurnost transakcije (poslovanja). Eksperti upozoravaju na to da je nemoguće apsolutno zaštititi i uređaj s kojeg se pristupa blockchain mreži. Točno. Nemoguće je apsolutno zaštititi i uređaj s kojeg se pristupa bankovnom računu. To smo vidjeli. No, kao što je već rečeno, ta je vrsta prigovora dobrodošla kao korekcija euforije. U tom je smislu dobrodošlo i podsjećanje na hakiranje fonda DAO, koji se bazirao na tehnologiji Ethereum.

 

Postoji, međutim, i druga vrsta prigovora, da tehnologija blockchain komplicira stvari, a zapravo ne donosi ništa novo. Zašto? Možda je to najbolje objasniti na jednom od posljednjih primjera, koji je utjecao na euforiju na tržištu. Riječ je o pristupanju Toyote u Enterprise Ethereum Alliance, u kojem su među stotinama i najveće svjetske kompanije, kao što su BP, J.P. Morgan, Microsoft. Članci o tom događaju puni su praznih riječi. A sve se svodi na Internet of things, to jest na mogućnost da automobil sam plati gorivo (struju ili benzin). Prije vas je informirao da ide na stanicu za punjenje. Ništa, dakle, spektakularno, što prije nije koncipirano.

 

Tajna je ovdje u neizrečenome. Čiji je taj automobil? Vozite li se u njemu, vozite li ga? Tehnologija blockchain i uopće virtualni novac pokušaj su tehničkog odgovora na rastuću potrebu za transformacijom vlasništva. Riječ je o čistoj znanstvenoj fantastici, ali – kao i u mnogim sličnim slučajevima – o vjerojatnoj realnosti. Pretpostavka je da će u budućnosti malo tko imati potrebu posjedovati vlastiti automobil i njime se šminkati kao sa statusnim simbolom, kao u pionirskim danima. Slično je i s cijelim nizom drugih stvari, s kućom, primjerice. Promijenjeni odnos prema vlasničkim pravima već je zamijećen u generacijama koje dolaze. To mijenja i odnos prema novcu. Automobili će se, dakle, koristiti, kao i kuće, netko će njima upravljati i održavati ih, a za sva ta kretanja i preuzimanja valja unaprijediti tehnologiju registracije i transakcija.

 

Stvari se, dakle, u neku ruku izokreću. Tehnologija blockchain sama za sebe ne donosi ništa novo ne vjeruje li se u društvene promjene koje se najavljuju. Ako se u njih vjeruje, kako dolaze ili da su moguće, onda se tehnologijom blockchain nastoji sustići promjene društvenog sentimenta, ili ih još malo pogurati kako bi se rad na novoj tehnologiji isplatio. Riječ je, naravno, o problemu kokoš – jaje.

 

Društvene promjene, ovako opisane, povlače za sobom i promjene u odnosu prema radu, prema poduzeću itd., no to bi odvelo predaleko u spekulacije (premda se i tu promjene već primjećuju). Ono što je već sad bitno to je novac, s kojim je sve započelo kad je riječ o tehnologiji blockchain. Bitcoin nikad nije bio novac poput bankovnog, koji u osnovi utjelovljuje moć emisije, odnosno uspostavljanja relacija među poslovnim partnerima.

 

Pitanje je, dakle, što će u toj budućnosti biti s novcem? Činjenica da u Ethereum Alliance hrle najveće svjetske banke te kako to više nego išta potiče cijenu etha, sugerira odgovor – novac će ostati kakav je i bio, unatoč tehnološkim promjenama, jer će ostati u rukama u kojima je bio i dosad.

dodaj komentar

zadnji komentari na forumu (14)

Keso sri 23.8.2017 10:18

Blockchain i virtualni novac

Bitcoin u toj situaciji neotplativih dugova daje dvije ključne prednosti:1) Svatko ga ima pravo rudariti. Klasični elektonski novac (HRK, EUR) imaju pravo stvarati samo privatne banke, što im daje vrlo nepravednu prednost.2) Bitcoin se stvara bez duga. Za razliku od klasičnih elektronskih valuta (HR...

Keso pon 31.7.2017 14:25

Blockchain i virtualni novac

Bitna, ako ne i najbitnija razlika između bitcoina i klasičnih valuta je da bitcoin može stvarati bilo tko - svatko ima pravo rudariti ga. Dok klasični novac stvaraju samo banke, tj privatne tvrtke. Čak država ne smije stvarati novac, nego to rade privatne banke, a države ga smiju samo kao kredit od...

ludi kekec ned 30.7.2017 23:53

Blockchain i virtualni novac

tekst bez ikakve poante. ako će bitcoin ili nešto drugo zamijeniti novac, koja je svrha čitave operacije? da imamo nekakav drugi - novac... koji će opet biti u bankama??? i koja je to silna prednost u "anonimnosti" kupovanja? meni je aspolutno svejedno što banka "zna" da sam kupio nešto... a svejedn...

mr.ezrider čet 27.7.2017 23:05

Re: Blockchain i virtualni novac

ne znam uopce koja je svrha ovog clanka .. osim zakljucka autora da ce vladari ostati vladari .. paaaa mozda i hoce al bila je hrpa revolucija u povijesti koja je dokazala da vladari i ne moraju vjecno vladati i da se ponekad dogodi redistribucija bogatstva .. ovo je nesto novo i drugacije .. eth...

mr.ezrider čet 27.7.2017 23:05

Re: Blockchain i virtualni novac

ne znam uopce koja je svrha ovog clanka .. osim zakljucka autora da ce vladari ostati vladari .. paaaa mozda i hoce al bila je hrpa revolucija u povijesti koja je dokazala da vladari i ne moraju vjecno vladati i da se ponekad dogodi redistribucija bogatstva .. ovo je nesto novo i drugacije .. eth...

Tehnologija tu ne može ništa – novac će ostati u rukama u kojima je bio i dosad. Najveće svjetske kompanije, posebno banke, preuzimaju blockchain i zato cijena virtualnih valuta raste