Bug Online

Dva glavna razloga za izbor NetAppovih proizvoda (s tehničke strane) su WAFL i replikacija. WAFL (Write Anywhere File Layout) nije datotečni sustav sam po sebi, nego više ima ulogu metadatotečnog sustava nad kojim se po potrebi može napraviti “običan” sustav. U ovoj ulozi bismo ga mogli izdaleka usporediti recimo s VMWareovim VMFS-om s kojim se sigurno susreo veći broj čitatelja: nije naročito bitno da je to datotečni sustav sam po sebi, nego su bitne napredne tehnologije koje se njime mogu implementirati - a WAFL ih ima puno.

U svojoj osnovi, WAFL je log-based file system što znači da se zapisivanje na njega ne odvija prema logičkom rasporedu podataka na disku (na primjer: datoteke su uvijek na istoj poziciji na disku), nego se sve zapisivanje odvija sekvencijalno (kao log) koji stalno raste. U praktičnom primjeru, dvije promjene na dvije različite datoteke neće rezultirati zapisivanjem na dva različita mjesta na disku ovisno o tome gdje su točno datoteke bile prvi put kreirane, nego zajedno jedna iza druge na kojoj god poziciji na disku je “kraj loga,” a zatim se samo modificiraju interni pokazivači na pozicije datoteka da pokazuju na ispravne lokacije. Posljedice ovoga su brojne: prva i očita stvar je da se zapisivanje novih podataka obavlja sekvencijalno na disku, što je značajno brže od slučajnog traženja po pozicijama (ali s druge strane čitanje je sporije iz istog razloga), a druga da je iznimno efikasno (brzo i jeftino) održavati istovremene kopije svih povijesnih podataka, odnosno snapshote sadržaja diska. Da bi se održale dobre performanse kod čitanja, poseban proces periodički prati statistiku korištenja podataka i pokušava premjestiti odnosno defragmentirati podatke tako da se podaci kojima se zajedno pristupa nalaze zajedno na disku (što je značajno brže).

Vezana uz log-based način rada je efikasna mogućnost replikacije sadržaja. Kako WAFL sam po sebi mora stvarati informacije o tome kako novi dijelovi podataka zamjenjuju stare (ili kreiraju nove podatke u datotekama), te informacije je jednostavno poslati na drugi sustav te ih tamo aplicirati na postojeće podatke.

Zajedno, ove osobine čine podlogu za ogromnu popularnost NetAppovih uređaja u vrlo širokom skupu klijenata od Oraclea, SAP-a i NASA-e do Lidla i Konzuma. Čak i gledane same po sebi, mogućnosti iznimno jednostavnih i brzih snapshota i lake i efikasne replikacije su vrhunske.

Profesionalna pohrana

NetAppovi fileri koriste isti softver bez obzira na vertikalnu razinu odnosno složenost uređaja: Data ONTAP, koji je inače baziran na FreeBSD-u, ali s velikim modifikacijama u svim slojevima od drivera do RAID-a i datotečnih sustava. Pogodnost ove strategije nad fragmentiranjem sustava po proizvodima za određene dijelove tržišta (consumer, pro itd.) je u jednostavnosti održavanja i nadogradnje: u slučaju potrebe je trivijalno dodati još uređaja ili povećati kapacitete.

Uređaj FAS 2020 je na test došao konfiguriran sa 12 SAS diskova kapaciteta 300 GB i 15.000 okretaja u minuti, s dva kontrolera koji se mogu konfigurirati u standby i active-active načinu rada. Ovi kontroleri su gotovo nezavisni i svoju konfiguraciju pohranjuju na osnovne diskove koji se u sustavu koriste te su stoga po dva diska (za redundanciju) u osnovnoj konfiguraciji dodijeljeni svakom kontroleru za root-volumene. Najveća dobra strana ove sheme je mogućnost robusnog i jednostavnog prebacivanja diskova iz uređaja u uređaj s automatskim prepoznavanjem i rekonfiguracijom. Loša strana je gubitak četiri diska, ali to se može nadoknaditi nabavkom dodatnih “ladica” s diskovima za ugradnju u ormare s opremom.

Za razliku od praktički svih drugih proizvođača sličnih rješenja, NetAppovi fileri efektivno podržavaju samo dvije vrste RAID-a: single parity i dual parity. Vrsta s jednostrukim paritetom je RAID-4 (koji je ekvivalent RAID-u 5, ali informacije o paritetu nisu raspodijeljene po diskovima), a s dvostrukom je nešto nalik RAID-u 6 ali opet bez raspodjele pariteta po diskovima i korištenjem jednostavnijeg (i bržeg) algoritma za izračun pariteta (te ga NetApp zove RAID-DP). Za današnje uvjete i kapacitete diskova je dvostruki paritet izrazito dobra ideja jer daleko više smanjuje vjerojatnost gubitka podataka nego samo jednostruki. Što se konkretne implementacije tiče, uspoređujući RAID-4 i RAID-5 odnosno RAID-DP i RAID-6, teoretski su “normalne varijante” (5 i 6) nešto efikasnije i brže, ali NetApp tvrdi da je inteligentnim tehnikama cacheiranja podataka i u suradnji s WAFL-om riješio potencijalna ograničenja. Ono što je sigurno jest da ovakav odabir RAID-a uvelike pomaže implementaciji brzog proširivanja prostora za pohranu novim diskovima.

NetApp s pravom ima dobru reputaciju kod velikih poslovnih korisnika. Robusna replikacija koja radi i na udaljenim lokacijama (SnapMirror) i mogućnost proširivanja po potrebi prostorom za pohranu su se pokazale vrlo poželjnima u današnje doba rastućih i geografski raspršenih tvrtki. Pitanje je jedino - da li su ova rješenja dobra i za manje tvrtke s manjim zahtjevima i plićim džepovima. Odgovor je vezan uz procjenu koliko su sve opisane mogućnosti zapravo potrebne tvrtki i sigurno postoji točka isplativosti, ali bez obzira na to možemo reći da je rijetko koje rješenje ovako bogato mogućnostima.